Nakon nove sjednice Kolegijuma predsjednika Skupštine, poslanici nisu ni bliže ni dalje od formiranja parlamentarnog tijela (radne grupe ili odbora) za unapređenje izbornih zakona. A nije da se baš tapkalo u mjestu: od prvog sastanka (održanog 17. septembra), na kojem je DPS dostavio predlog za formiranje radne grupe, svoje modele predstavili su i SDP, DF i SD. Mimo toga – i činjenice da je na posljednjem Kolegijumu bilo više predstavnika partija – drugih, konkretnijih, pomaka nema.
Iz Brisela, međutim, stižu upozorenja da se što prije mora početi s radom. Nadaju se da će se sve partije uključiti. Kako sada stvari stoje, taj scenario je vrlo neizvjestan. Iz Demokrata i URA-e ponavljaju da će u skupštinsko tijelo ući isključivo ako ono bude raspravljalo o njihovom planu, predstavljenom još u junu. Modele ostalih partija ne prihvataju, i smatraju da je cilj DPS-a i drugih stranaka da ih „izigraju“.
Da li ovako izričit stav dviju opozicionih partija znači da one nisu spremne na kompromis, odnosno da će se o izbornim zakonima raspravljati bez njih?
Radna grupa interes svih partija: Za predsjednika Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatka Vujovića, dostavljanje različitih modela za formiranje radne grupe predstavlja dobar signal.
„To su dobre najave da može doći do dogovora vlasti i dijela opozicije, a vjerujem i do dogovora s cijelom opozicijom. Mislim da je ovo veoma značajno pitanje i da ne bi trebalo da bude nikakvog odustajanja od njega. Ono što se bude usvojilo u Skupštini uticaće na sve partije, tako da se nadam da će doći do formiranja radnog tijela u kojem će učestvovati predstavnici svih parlamentarnih stranaka“, kazao je on Portalu Analitika.
Vujović smatra da partije Alekse Bečića i Dritana Abazovića treba da naprave kompromis s ostalim političkim subjektima, kako bi se formirala radna grupa.
„Smatram da je u interesu – i Demokrata, i URA-e, i vladajuće partije, i ostatka opozicije – da imamo skupštinsko tijelo koje će na najbolji način odslikavati volju birača“, ističe naš sagovornik.
Demokrate i URA po strani: Politički analitičar Sergej Sekulović predloge partija za formiranje radnog tijela takođe gleda kao optimističan znak. Međutim, ne vjeruje da može doći do dogovora s Demokratama i URA-om.
„U ovom trenutku mi se čini da će Demokrate i URA biti po strani u ovoj priči, odnosno da neće ući u pregovore o unapređenju izbornog zakonodavstva. Naravno, ovo kažem uz ogradu jer se ne može izvesti definitivan zaključak hoće li se oni vratiti u parlament. Ali određeni pokazatelji – prije svega njihova saopštenja u posljednjih nekoliko dana – upućuju na zaključak da su bliži tome da ovaj proces posmatraju sa strane“, ocijenio je Sekulović.
Njihovo neučestvovanje u radnoj grupi definitivno bi, kaže naš sagovornik, stvorilo određene nedostatke u raspravi o izbornim zakonima.
„Sigurno da bi taj proces bio bolji i politički legitimniji kad bi svi politički akteri učestvovali u njemu. U tom tijelu će, po svemu sudeći, biti i DF i SDP, tako da, u slučaju da dođe do nekog dogovora, postoji dvotrećinska većina za izmjene izbornog zakonodavstva“, naglašava Sekulović.
Predloženi modeli: DPS je, podsjetimo, predložio da radnu grupu čini po sedam predstavnika vladajuće koalicije i opozicije, s tim što bi njen predsjednik bio iz vlasti, a zamjenik iz opozicije.
SDP, s druge strane, predlaže da radnom grupom zajednički predsjedavaju vlast i opozicija. Prema njihovom predlogu, predstavnici vladajuće koalicije i opozicije imali bi po sedam članova (koje bi činili kopredsjednici i po šest članova).
Predlogom SDP-a predviđeno je razmatranje Nacrta zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore (RTCG), gdje će, navode, se uz ostale izmjene i dopune posebno definisati način i izbor Savjeta RTCG-a.
I DPS i SDP predlažu da u skupštinskom tijelu mogu učestvovati predstavnici državnih organa, organizacija, institucija, međunarodnih organizacija, NVO sektora, Univerziteta, kao i eksperti i konsultanti iz određenih oblasti. Iz SDP-a dodaju da predstavnici NVO mogu biti pridruženi članovi radne grupe, ali bez prava odlučivanja.
Nekadašnji koalicioni partneri su saglasni da sjednice radne grupe treba da budu javne, osim u slučajevima kad se konsenzusom procijeni da je sjednicu ili njen dio neophodno zatvoriti za javnost. U tom slučaju će se, predlažu, javnost informisati o detaljima sjednice.
Iz DF-a poručuju da nije dovoljno samo mijenjati zakone, već i Ustav, kako bi se poboljšao izborni ambijent. Oni ne želi NVO u radnoj grupi, ali žele da njihov predstavnik bude predsjedavajući.
Iz SD-a predlažu da Skupština formira privremeni odbor sa zadatkom da analizira primjenu izbornog zakonodavstva i predloži način implementacije preporuka iz izvještaja ODIHR-a nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Odbor će, navode, imati zadatak da najkasnije do kraja III kvartala 2019. pripremi predloge zakona i drugih akata, kako bi se usvojili najkasnije do kraja te godine. Takođe predlažu da u radnoj grupi budu predstavnici Vlade, NVO, naučnih i stručnih institucija, drugih pravnih lica, pojedini stručni i naučni radnici, bez prava odlučivanja.
Važna uloga NVO: Sagovornici našeg portala pozdravljaju pozive NVO sektoru da učestvuje u radu skupštinskog tijela. Sekulović smatra da NVO imaju određeni stručni potencijal koji bi trebalo iskoristiti.
„Prirodno je da taj dio civilnog društva učestvuje u skupštinskom tijelu“, kaže on.
Vujović naglašava da NVO mogu da daju značajan doprinos unapređenju kvaliteta samih predloga i konkretnog zakonskog teksta.
„Imamo izuzetno stručne NVO koje se bave izborima, izbornim sistemima i izbornim zakonodavstvom. Učešće NVO je dobra praksa koja je postajala ranije u Crnoj Gori. Prekidanje te prakse bi bilo slanje loše poruke, a, s druge strane, to je praksa u svim onim zemljama u kojima imamo razvijen nevladin sektor koji se bavi ekspertskim pitanjima, tako da bi bilo prilično neočekivano i čudno da se zauzme stav da NVO budu van radne grupe“, kaže on, ocjenjujući kao dobar predlog poslanika SDP-a Raška Konjevića, da NVO imaju svoje predstavnike u radnoj grupi a da ne glasaju.
„NVO nisu zainteresovane da glasaju, već žele da se dođe do što boljeg i kvalitetnijeg zakonskog rješenja. Ne smiju im se ograničiti prava, jer i oni moraju biti ravnopravni učesnici u radu tog tijela, a odlučivanje nek ostane na poslanicima“, zaključuje Vujović.
Razgovori o radnoj grupi nastavljaju se naredne sedmice. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović zakazao je sastanak s liderima (parlamentarnih) partija kojem, saznajemo, neće prisustvovati ni Bečić ni Abazović.
