Nakon što je gorivo u utorak poskupilo tri do pet centi, litar dizela košta 1,35 eura što je samo sedam centi niže od rekordne cijene tog naftnog derivata, zabilježene u avgustu 2012. godine. Rekordna cijena eurosupera 95 tada je bila euro i po, a sada je 1,41 euro, a eurosuper 98 je te rekordne godine koštao 1,54 eura, a sada 1,41 euro.
Dok analitičari pozivaju Vladu da zaštiti privredu i građane od poskupljenja i preduzme antiinflacione mjere, SDP traži da se njihov prijedlog izmjena zakona kojim se snižavaju akcize na gorivo uvrsti na prvo naredno zasijedanje Skupštine Crne Gore.
Približavanje cijena goriva rekordnim isprovociralo je i taksi udruženja, koja najavljuju poskupljenja svojih usluga.
Litar goriva 59 centi, ostalo porezi: SDP izmjenama zakona predviđa smanjenje cijena za 15 odsto, a zakon su prvi put poslali Skupštini u julu ove godine, kada su cijene bile nešto niže od aktuelnih, ali je skupštinska većina koju čine DPS, SD i manjinske stranke odbila da se uvrsti na dnevni red.
„Predlažemo smanjenje akciza za 15 odsto kako bi se cijene goriva smanjile na iznos od 1,1 euro za dizel i 1,2 eura za benzin, što bi bilo stimulativno za privredu i građane i dovelo do veće privredne aktivnosti koja će u krajnjem rezultirati i većim prihodima budžeta i po osnovu akciza ali i multiplikativnih efekata“, izjavio je član Predsjedništva SDP-a Mirko Stanić.
U SDP-u smatraju da je, s obzirom na prosječnu zaradu u Crnoj Gori, iznose akciza potrebno prilagoditi mogućnostima i životnom standardu većine građana Crne Gore, „koji su žrtve pogrešne ekonomske politike koju vodi Vlada“,
Danas u cijeni litra goriva država uzima 54 do 58.3 odsto, što znači da u litru benzina od 1.41 euro akciza isnosi 57 centi, PDV 25, a samo gorivo 59 centi.
Prije godinu i po Vlada je uvela nove akcize za gorivo od 11 centi po litru, što je uticalo na rast cijena u januaru 2017. za 13 centi jer akciza ulazi u sumu na koju se obračuna PDV. U januaru ove godine Vlada je povećala PDV sa 19 na 21 odsto, što je takođe povećalo cijene za dva i tri centa.
Ministarstvo ekonomije usklađuje maloprodajnu cijenu goriva svakih 14 dana u zavisnosti od promjene cijene naftnih derivata na međunarodnom tržištu i valutnog odnosa eura i dolara. Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu dostigle su u oktobru višegodišnji maksimum, a barel nafte tipa "brent“ koštao je i više od 85 dolara. Situaciju na tržištu opterećuju brojni ekonomsko-politički događaji, poput najavljenih američkih sankcija Iranu koje treba da stupe na snagu, ali i trgovinskog rata između dvije vodeće globalne ekonomske sile SAD i Kine. Situaciju dodatno komplikuje neizvjesnost oko jednog od vodećih proizvođača nafte Saudijske Arabije, koja bi mogla snositi i političke i ekonomske sankcije zbog svirepog ubistva novinara Džamala Kašogija u konzulatu te države u Istanbulu.
Ako znamo da se kurs eura u odnosu na dolar u posljednje vrijeme nije bitnije mijenjao, jasno je da su učestala poskupljenja goriva posljedica rasta berzanske cijene nafte i povećanja akciza.
Sniziti akcize po završetku turističke sezone: Ekonomski analitičar Siniša Lekić ocijenio je za Portal Analitika da je za rast cijene goriva u Crnoj Gori “najzaslužnije” povećanje akciza.“Znamo da se punjenje budžeta najlakše postiže putem akciza. Sad su smanjene akcize na cigarete i trebalo bi, po završetku turističke sezone tokom koje je potrošnja goriva najveća, sniziti i akcize na gorivo. Kad pogledamo cijenu goriva u Makedoniji dolazimo do iznenađujućih podataka. Iako imamo istog snabdijevača (Helenik petroleum- prim.aut), tamo je gorivo mnogo jeftinije nego kod nas jer su akcize značajno manje, što govori da cijene sirove nafte i vrijednosti dolara u odnosu na euro nisu toliko porasle da bi došlo do drastičnih poskupljenja. Interesantno je da je turistička sezona uspješno završena i rast BDP-a pokazuje dobre rezultate, a postoji manjak novca u državnoj kasi. Uzroke treba tražiti u nedovoljnoj naplati poreskih dugova, sivoj ekonomiji i nepredviđenim troškovima za auto-put, tačnije za petlju Smokovac”, istakao je Lekić.
Naveo je da bi bilo interesantno pitati Vladu koliko je ugovorom sa Kinezima oprošteno carina i PDV-a, kao i po kojoj cijeni se gorivo prodaje podizvođačima radova na auto-putu.
“Vjerujem da Kinezi gorivo potroše za potrebe gradnje puta, ali koliko su podizvođači potrošili goriva za rad na auto- putu? Da li je tu bilo zloupotreba i kako se oni kontrolišu? Možda sumnja nije na mjestu, ali svakako bi bilo dobro da čujemo Vladine organe koji kontrolišu realizaciju ugovora o izgradnji auto-puta kako stoje stvari kad je utrošak goriva u pitanju”, naglasio je Lekić.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ranije je kazao Portalu Analitika da je vrijeme da Vlada razmisli o preduzimanju antiinflacionih mjera (smanjenje akciza, povraćaj akciza i sl.), imajući u vidu poskupljenje energenata, a naročito dizela koji čini oko dvije trećine potrošnje,Gorivo skuplje u Hrvatskoj i Sloveniji: Poslije poskupljenja goriva i u zemljama okruženja cijene u Crnoj Gori su nešto niže nego u Sloveniji i Hrvatskoj i značajno veće u odnosu na BiH, Kosovo i Makedoniju. Zanimljivo da je u Srbiji ove godine došlo do drastičnog poskupljenja dizela- litar na pojedinim pumpama košta 175 dinara, odnosno 1,48 eura po današnjem kursu.
Regionalne cijene goriva
Crna Gora Slovenija Hrvatska Srbija BiH Kosovo Makedonija
1,41 1,373 1,45 1,33 1,20 1,335 1,21 super95
1,41 1,508 1,48 1,40 1,23 1,39 1,24 super98
1,35 1,354 1,42 1,44 1,19 1,265 1,12 eurodizel
Akcizna politika: Male države, koje su prepoznate kao turističke destinacije, uglavnom vode akciznu politiku na način što je cijena goriva visoka dok traje turistička sezona, dok se van sezone “izlazi u susret” domicilnom stanovništvu snižavanjem akciza. Da li će Vlada, nakon značajnog smanjenja akciza na cigarete, odlučiti da obraduje vozače pušače i nepušače- pokazaće već naredno usklađivanje maloprodajne cijene goriva krajem oktobra.
