Zelenu oazu kod pješačkog mosta na Gorici, koja je dom oko 700 novih sadnica, otvorili su menadžer glavnog grada Dragutin Đeković, generalni direktor Direktorata za naučno-istraživačku djelatnost u Ministarstvu nauke Darko Petrušić i profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu i članica Udruženja ljubitelja Gorice i prirode Danijela Stešević.
PLOD SARADNJE
Navodeći da je Gorica jedan od simbola Podgorice, menadžer glavnog grada Dragutin Đeković naglasio je da je, zahvaljujući Mediteranskom vrtu, ona sada još ljepša, šarmantnija i bogatija za nove sadržaje.
- Ovaj vrt je plod lijepe saradnje glavnog grada i nevladinog sektora kroz Udruženje ljubitelja Gorice i prirode i predstavlja jedan novi oblik saradnje gradske uprave i NVO, koji će uprava glavnog grada nastaviti da njeguje - rekao je Đeković.
On je istakao da je riječ o sanacionom projektu, jer je prostor bio zapušten, obrastao invazivnim vrstama koje su uklonjene.
- Sve što je urađeno, rađeno je upravo pomocć materijala sa Gorice. Projekat je i reciklažni i edukativni, jer u sklopu vrta, ispod mosta, postoji i zelena učionica gdje će biti održavana predavanja za djecu, omladinu i studente, koji će moći da upoznaju ljepotu i bogatstvo Gorice, Crne Gore i Mediterana.
Ovaj projekat je i konzervatorski, zato što je unutar njega i jedan mali inkubator zaboravljenih vrsta koje su autohtone vrste Gorice – hrasta trojanca i medunca, koje su nekad bile predominantne vrste ovog našeg biomasiva, a bile su izgubljene.
U međuvremenu su pronađene, uzgajaju se i u narednim godinama ce naša Gorica biti ponovo obrasla svojim originalnim vrstama – istakao je menadžer grada.
BIOLOŠKI IDENTITET
U ime Udruženja ljubitelja Gorice i prirode, Danijela Stešević je iskazala zadovoljstvo zbog toga što je Mediteranski vrt otvoren u okviru Dana nauke, podsjećajući da se ideja za njegovo formiranje rodila nakon velikog požara na Gorici, 2012. godine.
- Ovim predjelom počeli su da dominiraju kamenjari. Ogroman prostor je naseljen nepoželjnim invazivnim vrstama, a Gorica je izgubila svoj biološki identitet.
Ono što je Goricu činilo posebnom jesu visoki borovi i divno očuvana šuma hrasta trojanca i medunca. Međutim, nakon tog velikog požara susreli smo se sa jednim novim licem, koje smo željeli da zamijenimo onim starim, da vratimo stari izgled Gorice - rekla je Stešević.
Prema njenim riječima, razlog zbog kojeg je Mediteranski vrt smješten upravo u ovoj maloj kotlini je to što se nakon požara stvorilo carstvo invazivnog kiseljaka i mahonije.
Riječ je o nepoželjnim, invazivnim vrstama koje imaju negativan uticaj na biodiverzitet, jer zauzimaju prostor samoniklim vrstama, koje krase jedan predio i koji mu daju botanički ili biološki identitet.
- Prvi korak je bio da se ovaj prostor u što većoj mjeri oslobodi od invazivnih vrsta i da se napravi mjesto tim samoniklim biljakama. Iz sprata drveća smo uklonili kiseljak, a ono što je ostalo nazivamo prijateljskim vrstama parkovske flore, kao što su kedrovi, poneka košćela i javor.
Planiramo ovdje da unesemo elemente prirodne flore i prostor naselimo vrstama koje ga inače krase i koje su tu i samonikle - pojasnila je predstavnica Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.
Ona je kazala da je u Mediteranskom vrtu u ovom trenutku zasađeno i 700 sadnica pelina, smilja i matičnjaka, a kao samonikle se nalaze ciklama i jedna orhideja.
ZELENI GRAD
Iskazujući uvjerenje da će ovakvih vrtova biti još u Podgorici, generalni direktor Direktorata za naučno-istraživačku djelatnost Darko Petrušić naglasio je da je Mediteranski vrt plod entuzijazma i dobre saradnje.
- Sigurni smo da će biti još ovakvih vrtova u Podgorici i Crnoj Gori, pogotovo što je Podgorica prepoznata kao zeleni grad, jedan od vodećih glavnih gradova u Evropi po zelenilu, tako da je ovo još jedan doprinos toj tituli i želji da postanemo najzeleniji grad u Evropi - rekao je Petrušić.
Nakon svečanog otvaranja Mediteranskog vrta, održane su dvije radionice u „zelenoj učionici“ u kojima su učestvovali učenici OŠ „Maksim Gorki“.
Slične aktivnosti najavljene su za danas i sjutra, za vrijeme trajanja Otvorenih dana nauke, a vrt na Gorici biće otvoren za posjetioce svih uzrasta.
