Naslijeđeno imanje u Briskoj gori kod Ulcinja, Branislav Milović proširio je za još desetak hektara. Zakupio je državno zemljište na 30 godina, kako bi nastavio porodičnu tradiciju vinogradarstva.
"Tu će doći jos 35-40 hiljada novih čokota vinove loze i oko hiljadu i po maslina da posadimo. Narednih 30 godina smo tu, potpisali smo i dali garanciju da ćemo uložiti minimum 260 hiljada eura, a neki projekat i nešto izlazi skoro duplo više da treba da se uloži da bi ovo bilo adekvatno za proizvodnju i za sve ostalo", kaže poljoprivrednik Branislav Milović.
Zakup državnog zemljišta agrarna je mjera koja ima za cilj valorizaciju neobrađenih površina. Od 2010. kada je bio posljednji poljoprivredni popis, ministarstvo bilježi sve veće interesovanje poljoprivrednika da obrađuju zemlju.
"Do sad je valorizovano oko 300 hekatara poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini i na lokacijama u Ulcinju, Nikšiću, Kotoru, Danilovgradu i Podgorici. Na tim lokalitetima biće investirano blizu 10 miliona eura u poljoprivrednu proizvodnju i preradu", kaže Radana Damjanović iz Ministarstva poljoprivrede.
Prema nekim podacima, Crna Gora je prva u Evropi po zemljištu koje se može obrađivati, kaže profesor Božo Mihailović. Ističe da crnogorska poljoprivreda treba da bude u funkciji turizma, i to preko ekoloških proizvoda.
"Proizvodi sira, kajmaka... su rado viđeni na trpezi svakog inostranog gosta. Pored vina i drugoh proizvod. Crna Gora kao mala zemlja nema potrebe da ima direktan izvoz. Mi nijesmo zemlja koja može da proizvede pšenicu i da je izvozi, ali kroz nevidljivi izvoz koji je u zemlji, moramo da tražimo organsku vezu između poljoprivredne proizvodnje i turizma", kaže Mihailović.
Da je poljoprivreda, uz turizam, razvojni i ekonomski prioritet nacionalne ekonomije, pokazuju i izdvajanja za modernizaciju i povećanje proizvodnje. Agrobužet za ovu godinu je skoro 40 miliona eura, a gotovo isto toliko novca je na raspolaganju iz evropskih fondova.
