
Vlada je u septembru predložila Zakon o državnoj upravi kojim je najavila potpunu reorganizaciju državne uprave u kontekstu reforme javne uprave. Zakon je tokom skupštinske rasprave i prihvaćenih amandmana doživio velike promjene, a Portal Analitika predstavlja najznačajnije novine propisa usvojenog u parlamentu.
Direktna posljedica novog propisa je trebalo da bude izjednačavanje zarada u državnoj upravi i regulatornim agencijama, a, takođe, vladina ministarstva bi kontrolisala i agencije i fondove. To se desilo samo djelimično jer je septembarski predlog zakona podigao uzbunu u mnogim državnim organima.
Naime, od tada, traje tihi rat na relaciji partije - agencije - Vlada i veliki pritisak na Ministarstvo javne uprave da se pojedine agencije isključe iz novog zakonskog rješenja i da one nastave da obavlju dužnost kako su to ranije radile - samostalno i sa dva do tri puta većim zaradama od prosjeka državne uprave.
Osim pomenute tri agencije, takođe i tri institucije, ostaće da samostalno obavljaju funkcije po nekadašnjem zakonskom rješenju: Fond za zaštitu depozita, Fond za zaštitu i ostvarivanje prava manjinskih naroda i Komisija za tržište kapitala (Komisija za hartije od vrijednosti).

Reda radi, treba pomenuti da recimo u najliberalnijoj Holandiji tri člana Upravnog odbora Medijskog autoriteta, imenuje ministar obrazovanja, kulture i nauke na određeno vrijeme, a razrješenje je moguće na disciplinskom osnovu.
Takođe, članove Odbora Centralne holandske banke imenuje Vlada na fiksni rok od sedam godina.
Dok Odbor regulatorne agencije za energetiku imenuje ministar ekonomskih poslova na određeno vrijeme (predsjedavajući - 7 godina, članovi - 5 godina), ranije razrješenje je moguće isključivo na disciplinskim osnovama.
Ovo praktično znači da je ostala na snazi rješenja Ministarstva javne uprave, da bi sve to bilo u skladu sa najiberalnijim evropskim standardima.

"Na ovaj način uspostaviće se pravni okvir za jasnu organizaciju i tipologiju organa i doprinijeti koherentnosti sistema, što je jedan od strateških ciljeva reforme javne uprave utvrđen Strategijom reforme javne uprave do 2020. godine", kazano nam je iz Ministarstva javne uprave.
Cilj zakona je i izjednačavanje položaja svih organa uprave u odnosu na resorna ministarstva i, kako se navodi u obrazloženju "unapređuje se komunikacija između organa uprave i ministarstava".
U odnosu na nekadašnji zakon, novi zakon ne razlikuje organe u sastavu i samostalne organe, već se uprave osnivaju za poslove izvršavanja zakona i drugih propisa ili za vršenje pretežno stručnih i sa njima povezanih upravnih poslova u pojedinim oblastima i to ako su ispunjeni određeni uslovi.
Uprave imaju stručnu i upravljačku samostalnost u skladu sa zakonom, a njihova odgovornost je ojačana.
Slijedi donošenje Uredbe: Nakon usvajanja Zakona, Vlada treba da donese veoma bitnu Uredbu o organizaciji javne uprave gdje će se tačno znati koji će se organi ukinuti a koji će ostati samostalni.
Uredbom o organizaciji koju donosi Vlada urediće se nova organizacija državne uprave, upravne oblasti za koje se organi državne uprave osnivaju i druga pitanja od značaja za rad državne uprave, dok će se posebni zakoni kojima su osnovane državne agencije i fondovi uskladiti sa ovim sistemskim zakonom;

Prema slovu popisa, ograničen je broj državnih sekretara u ministarstvima na maksimum dva.
Pored navedenog, zakon unapređuje kontrolne mehanizme ministarstva nad vršenjem prenijetih, odnosno povjerenih poslova lokalnim samoupravama, što će doprinijeti efikasnosti i jačanju odgovornosti, čije efekte u krajnjem treba da osjete građani.
"Nova zakonska rješenja, u kontekstu nove organizacije državne uprave, treba da doprinesu smanjenju troškova javne uprave", zaključuje se u obrazloženju.
Koliko je značajan ovaj zakon svjedoči podatak da budžet za narednu godinu još nije zvanično predložen. Ne manje važno je kako će shodno novoj Uredbi biti organizovana državna uprava, koji će organi biti ukinuti i kakav će status imati Uprava policije... (Nastaviće se)