Nevinost uslov za brak, krvav čaršav u nekim sredinama još uvijek trofej

Iako  gazimo drugu deceniju 21. vijeka, a pojedine slobode žene su osvojile još šezdesetih godina prošlog – još uvijek se dešava da je na ovim prostorima, nevinost uslov za brak. Tako, dešava se, da se žene iz Crne Gore podvrgavaju  operacijama obnove himena, sa sviješću da time čuvaju svoju i čast familije, a zapravo novi život započinju lažima. Operacije se rade u Crnoj Gori, a za novi djevičnjak odlazi se i na klinike u okruženju. Istraživanja ukazuju da je praksa operacija himena najprisutnija u društvima sa izrazito velikom stopom religioznosti i tradicionalnih obrazaca ponašanja.
Nevinost uslov za brak, krvav čaršav u nekim sredinama još uvijek trofej
Ivona Drobnjak
Ivona DrobnjakAutor
Portal AnalitikaIzvor

Motivi različiti: Iako se zahvat obnove himena radi u Crnoj Gori, zbog straha da neko ne sazna djevojke najčešće odlaze na neku od klinika u regionu. Beogradski ginekolog, Dušan Protić navodi da dosta djevojaka iz naše zemlje dolazi kod njega da uradi ovaj zahvat, koji traje nešto više od pola sata.

“Mi radimo oko tridesetak operacija godišnje. To je rekonstruktivna operacija, koja himen vraća u stanje prije defloracije i nema kako bi to rekli "rok trajanja". Poslije operacije taj novi, rekonstruisani  himen ostaje rekonstruisan godinama do željene defloracije. "Novi" ili rekonstruisani himen se radi rekonstrukcijom ostataka od himena, a ako ima velikih oštećenja radi se i od djelova vaginalne sluzokože, tako da od oštećenja ili veličine rekonstrukcije zavisi i cijena koja se kreće od 500 do 1000 eura. Intervencija se radi u opštoj anesteziji”, objašnjava on za Portal Analitika.

dusan-protic-novosti

Doktor Protić kaže da su motivi zbog kojih su se pacijentkinje odlučile na ovaj zahvat različiti, ali da je nekima od njih operacija spasila čast.

“Često dolaze iz sredina gdje su nekada djevojke protjerivane iz porodica zbog bruke i sramote. Кod onih koje su iz  patrijarhalnih sredina postoji  strah od porodice i njihovog saznanja da je nevinost izgubljena prije braka, a negdje je nevinost uslov za brak. Takođe, neke djevojke vremenom osjete grižu savjest zbog gubitka nevinosti, neke se osjete prevarenima kada prvi dečko prerano izađe iz veze, neke izgube nevinost posle neke žurke  uz prvo alkoholisanje, neke devojke izgube nevinost na prevaru”, ističe Protić.

Navodi i da iako krvarenje nije jedini znak gubitka nevinosti, neki  ljudi i dalje vjeruju da je ono bitno.

“Ima raznih vrsta himena, a jedan od njih je i tzv elastični, pa se desi da se "pocijepa" tek na porođaju. Nekim muškarcima je himen djevojke važniji možda i od same nevinosti, jer se krvav čaršav u nekim sredinama pokazuje kao trofej. Tako da djevojke iz tih sredina, a ima ih i iz Crne Gore, dolaze prije braka da zategnu himen i da budu sigurne za će tada krvariti, što je bitno za budućeg parnera i njegovu porodicu. Negdje djevojke prije braka čak buduća svekrva vodi  na provjeru", objašnjava doktor za naš portal.

Žensko tijelo se posmatra kao objekat: Direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević navodi da je za operaciju kojom se vraća nevinost čula prije dvadesetak godina, kao i da je bila česta kod djevojaka sa sjevera naše zemlje. Danas je rade žene iz svih krajeva Crne Gore.

 “Posebno je bilo često da se žene udaju preko posrednika, a da je jedan od uslova da bude nevina. Tada se stidljivo pojavila informacija da djevojke  idu na hirurški zahvat i da tako postaju ponovo djevice. Kada sam nedavno bila na jednom seminaru u Rožajama, rekle su mi da ih čak i majke prate. Mi živimo u 21.vijeku, kada bi to trebalo da bude nezamislivo”, objašnjava Raičević.

ljilja-raicevic

Žena ovom operacijom unižava sebe, a zajednički život započinje lažima, ističe Raičević. Postavlja se i pitanje kakvu poruku šalje.

“To unižava ženu, ne znam kako nije shvatila da to nije sloboda, da će cijelog života morati da krije jednu tajnu koja je dio nje. Ženama se stalno mora pričati o ravnopravnosti, slobodi, o tome da je njeno tijelo njeno, raspolaganje njenog tijela je u njenoj slobodnoj volji, hoće li da se zaljubi, stupi u seksualne odnose”, ističe Raičević.

Svijet koji se mijenja, i dalje patrijarhalan: Činjenica da su žene spremne da idu na hiruške zahvate da bi glumile nevinost je prema mišljenju sociološkinje Biljane Radović, samo pokazatelj da je patrijarhat i dalje prisutan u našem društvu.

“Vrlo je lako odbaciti cijelu ideju himenoplastike kao neozbiljan postupak koji promoviše kulturu licemjerja i prevare. 'Socio-kulturni moral', pod ovim okolnostima, ne može biti, i nije, monolitan. Sama ideja o sramoćenju žene jer joj je himen pocijepan je odvratna, dok toliki značaj nije dat muškoj nevinosti. Takođe, koliko su jake društvene norme koje kontrolišu žensku i seksualnost uopšte, kao i pokazatelj toga da se žensko tijelo posmatra kao objekat i roba a "djevičanstvo" ili "nevinost" određuju cijenu robe”, ističe Radović.

biljana-radovic

Dodaje da postoje i drugi načini zloupotrebljavanja ženskog tijela, poput odstranjivanja klitorisa da bi se ženi uskratio seksualni užitak, izopštavanja djevojčica i žena iz zajednice za vrijeme menstrualnog ciklusa, te prejedanja do pojave strija po cijelom tijelu.

“Sve ovo, ujedno sa skorom odlukom da se u pojedinim državama u SAD zabrani abortus i kampanjom koja se vodi na tom polju, nam govori da se u 21. vijeku žene i dalje moraju boriti za osnovna ljudska prava poput prava na tjelesni integritet”, objašnjava.

Dodaje da se ljudi na našim prostorima posljednjih dvadeset godina vraćaju tradiciji, pa ne čudi što njeni negativni oblici odolijevaju vremenu.

“Povratak tradicije se javio uporedo sa pojavom nacionalizma i sve većim stepenom religioznosti od devedesetih na ovamo. Ovo je svijet koji se mijenja, ali je i dalje patrijarhalan. Ne može da se  promijeni društvo preko noći, iako se promjene u stavu dešavaju širom svijeta”, zaključuje Radović priču za Portal Analitika.

Podaci ukazuju da je praksa operacija himena najprisutnija u društvima sa izrazito velikom stopom religioznosti i tradicionalnih obrazaca ponašanja. Prema rezultatima ankete rađene u Njemačkoj, u strukturi ove grupe su skoro 90 odsto Turkinje, a preostalih deset odsto su žene sa Balkana ili arapskog govornog područja.

Portal Analitika