Sve dok softverski proizvod eTenderi, kompanije Amplitudo iz Podgorice, 2017. godine nije dobio oznaku „Dobro iz Crne Gore“ spisak korisnika ovoga žiga, koji dodjeljuje Privredna komora, sastojao se isključivo od prehrambenih artikala. Obilježje vrhunskog kvaliteta ove godine zavrijedio je još jedan njihov proizvod – softver Indigo.
Ovo nije prvi put da je Amplitudo bio svojevrstan predvodnik pozitivnih promjena u crnogorskom ICT sektoru. Prije tri godine od inostrane kompanije preuzeli su administriranje Centralne baze podataka prenesenih brojeva što je direktor za strateški razvoj Boris Ristović ocijenio kao „jednu od vododjelnica u razvoju crnogorskog ICT sektora u smislu povjerenja domaćih partnera u crnogorske kompanije, ali i rasta sposobnosti domaćih kompanija da stručno odgovore na veoma kompleksne zahtjeve i rastuće potrebe domaćeg tržišta“.
On nas je u intervjuu za Portal Analitiku detaljnije upoznao sa dosadašnjim, ali i o potencijalno budućim, nosiocima žiga na kojima u Amplitudu već uveliko rade.
Analitika: Dvije Vaše internet platforme, eTenderi – na kojoj se mogu pratiti tenederi za javne nabavke u našoj zemlji i Indigo – program koji menadžerima omogućava jednostavniji uvid u računovodstvo firme kojom rukovode, dobile su žig „Dobro iz Crne Gore“. Možete li nam reći kakav je „feedback“ klijenata koje koriste ove platforme?
Ristović: Radi se o zaista specifičnim softverskim proizvodima, koji su novina po nekoliko osnova. Kao prvo, radi se o prvim crnogorskim softverskim proizvodima koji su uopšte dobili žig “Dobro iz Crne Gore”, što je samo po sebi specifični simbol promjena koje se događaju na crnogorskom tržištu, kao i prepoznavanju tih promjena od strane tradicionalnih poslovnih institucija kao što je Privredna komora.
S druge strane, a u vezi s pomenutim promjenama, dolazi do inovacija u smislu informacija koje su neophodne za održavanje, planiranje i unaprjeđenje poslovanja, i to je ono što je suština digitalnih inovacija kojima se Amplitudo bavi, a unutar kojih eTenderi i Indigo imaju veoma značajno mjesto. Mi smo od samog početka bili svjesni da će biti neophodno opširno razgovarati sa klijentima kojima smo predstavljali te proizvode, kako bi prevazišli sasvim razumljive početne barijere i distance, jer – stavimo se u poziciju prosječnog crnogorskog preduzeća, u jednom kratkom periodu posao koji je prethodno zahtijevao sate svakodnevnih pretraga po raznim državnim i sajtovima komercijalnih oglašivača – sada se svodi na jednostavno sortiranje informacija o odabranim tenderskim postupcima putem i vizuelno ugodne mobilne aplikacije. Po istovjetnom principu, Indigo preuzima sav teret pregleda kompleksnih finansijskih podataka o poslovanju vaše firme i sumira ih kroz nekoliko osnovnih kategorija o stepenu naplate i dugova, kao i realizaciji finansijskih planova.
Drugim riječima – prije ste vi tražili informacije koje su vam neophodne – a sada one dolaze direktno kod vas. I na tom tragu – jedinstveno iskustvo naših korisnika svodi se na jednostavan i brz pristup preglednim informacijama koje su im neophodne za donošenje kvalitetnih poslovnih odluka.
Analitika: U kojoj mjeri je dobijeni žig „Dobro iz Crne Gore“ doprinio promociji ovih softverskih proizvoda?
Ristović: Naravno, brendiranje ovih softverksih proizvoda doprinijelo je kvalitetnijem pozicioniranju ovih digitalnih inovacija i njihovom bržem prihvatanju od strane i onih djelova poslovne zajednice koji nemaju toliko intenzivna iskustva sa ICT sektorom ili digitalnom transformacijom. Ali, svi su oni svjesni da su promjene u tom smislu neizbježne, i s te strane primjećujemo sve otvoreniji pristup poslovnih partnera u smislu prihvatanja digitalnih inicijativa. To podrazumijeva i sve veće razumijevanje predloga kako da svoje poslovanje usklade sa principima digitalne transformacije, kako po pitanju proizvoda koje nude na tržištu, tako i u smislu komuniciranja sa potencijalnim klijentima.
Analitika: Od jedne slovenačke kompanije prije gotovo tri godine preuzeli ste administriranje Centralne baze podataka prenesenih brojeva. Da li je to jedini slučaj kada je Amplitudo u Crnoj Gori preuzeo pružanje usluga od neke inostrane kompanije?
Ristović: Da, radi se o jednom od najvećih i najsloženijih projekata naše kompanije. I ovdje nije suština u tome da li je to jedini slučaj pružanja usluga koji smo preuzeli od inostraniih firmi (a nije), već u tome da je to predstavljalo jednu od vododjelnica u razvoju crnogorskog ICT sektora u smislu povjerenja domaćih partnera u crnogorske kompanije, ali i rasta sposobnosti domaćih kompanija da stručno odgovore na veoma kompleksne zahtjeve i rastuće potrebe domaćeg tržišta. Mislim da je nepotrebno potencirati važnost takvih projekata i u smislu jačanja domaće struke i u smislu finansijsko-poreskih prednosti.
Analitika: Koliko su, prema Vašem mišljenju, crnogorske kompanije iz IT sektora konkurentne cijenom i kvalitetom usluge?
Ristović: Sve više i sve bolje. Naime, na ovako malom tržištu u smislu apsolutnih brojki mnogo je jednostavnije pratiti razvoj jedne specifične zajednice kao što je IT sektor, i s te strane nama je izuzetno zadovoljstvo da možemo svjedočiti sve većem broju domaćih firmi koje obavljaju i najkompleksnije IT usluge sve do digitalnih inovacija, čime se stvaraju neophodni preduslovi – ne samo za potpuno preuzimanje domaćeg tržišta, već i za proboj na regionalna i inostrana. S tim u vezi, smatramo da je izuzetno bitno školovanje kadrova i Amplitudo je proteklih godinu dana uložio mnogo svojih resursa u obuku programera, čime smo vrlo blizu zaokruživanja jednog ozbiljnog poslovnog sistema koji može odgovoriti na kompleksne zahtjeve inostranih partnera, u smislu programiranja, testiranja softvera, dizajna, digitalnog marketinga i projektnog menadžmenta. Te obuke su konitnuirano otvorene za sve zainteresovane mlađe programere, i mi već sada školujemo drugu generaciju, koju odmah angažujemo na sve većem broju domaćih i inostranih projekata.
Naravno, izuzetno nam je drago što vidimo da nismo usamljeni u tom poduhvatu i da sve veći broj crnogorskih firmi prihvata realnost da se svojim poslovanjem ne mogu zaustaviti na crnogorskom tržištu.
Analitika: Većinu IT kompanija u Silicijumskoj dolini, u SAD-u, osnivaju stranci što ukazuje na činjenicu da talentovanih stručnjaka ima u svim krajevima svijeta. Koliko je Crna Gora privlačna mladim programerima i inženjerima da ostanu u zemlji i ovdje započnu biznis?
Ristović: Nadamo se da će to sve više biti slučaj. Naime, na digitalnom tržištu faktički možete poslovati iz bilo kojeg dijela svijeta koje ima stabilni wifi. S te strane, Crna Gora može ponuditi mnogo toga u smislu kvaliteta življenja, samo je pitanje dinamike razvoja domaćih firmi koje tim inženjerima i programerima da omoguće konkretne projekte zbog kojih bi i ostali u Crnoj Gori. To je paralelan proces sa jačanjem domaćih kompanija, i s te strane još uvijek smo na vrijeme da daljim razvojem nacionalnog IT sektora kreiramo potražnju za stručnim kadrovima.
Analitika: Koje su poteškoće na koje domaće IT kompanije mogu naići ukoliko iz Crne Gore žele da izađu na međunarodno tržište i da li im država u tom pogledu može pomoći, i ukoliko može kako?
Ristović: Vrlo jednostavno – kontakti. Mi dolazimo iz male zemlje, koja nema neku značajnu tradiciju izvoznog orjentisanog poslovanja i shodno tome – mreže profesionalnih kontakata, koje je svako ponaosob izgrađivao od početka. I to je veoma težak posao, koji nerijetko čini razliku.
Ono što država može pomoći upravo jeste u ekonomskoj diplomatiji i korišćenju prisustva u brojnim zemljama koje su potencijalno interesantne našim IT firmama. Dakle, bilo bi odlično kada bi na nacionalnom nivou došlo do aktivnijeg učeća crnogorskih IT firmi u procesu planiranja ekonomsko-diplomatskih aktivnosti, snažnije komunikacije naše diplomatske mreže i firmi u cilju promocije, uspostavljanja kontakata sa potencijalnim partnerima i učešća na brojnim poslovnim forumima. Mi sa te strane imamo zaista kvalitetna iskustva sa pojedinim crnogorskim ambasadama, ali isto tako – bitno je napomenuti i da nisu sva diplomatska predstavništva jednako predusretljiva.
Analitika: Amplitudo je, u saradnji sa svojim partnerima, radio i na hardverskim rješenjima. Konkretno, u pitanju su pametne bove koje su omogućile praćenje osnovnih hidro i atmosferskih parametara na pučini u realnom vremenu i na daljinu. Kako ste zadovoljni rezultatima ovog projekta?
Ristović: Pametne bove su već uspješno testirane u saradnji sa Morskim dobrom i reakcije su zaista bile odlične. U drugoj fazi projekta planirano je bilo da sa kolegama sa Elektrotehničkog fakulteta nastavimo rad na prototipovima. Međutim, mislim da ćemo zbog nekih neriješenih odnosa na Univerzitetu samostalno nastaviti u pravcu daljeg razvoja tog proizvoda, prevashodno u kontekstu inženjerskih radova na osiguravanju integriteta elektronskog dijela Pametne bove, koji prikuplja, procesuira i emituje tražene podatke.
Analitika: Nedavno ste najavili i novi projekat, koji je za razliku od pametnih bova namijenjen znatno većem broju potrošača. Radi se o suncobranima sa solarnim panelima koji će se koristiti za punjenje elektronskih aparata. U kojoj fazi realizacije se nalazi ovaj proizvod?
Ristović: Pametni suncobrani su razvijeni na nivou prototipa, i trenutno su u fazi testiranja, kao i integrisanja brojnih senzora za prikupljanje podataka o kvalitetu vazduha. Zajedno sa Pametnom bovom koja prikuplja podatke o kvalitetu vode – time ćemo kroz mobilnu aplikaciju suMEr za rezervisanje ležaljki na plažama – omogućiti kompletni servis potenicjalnim korisnicima, da prije odabira plaže na kojoj će provesti dan, imaju i dostupne informacije o kvalitetu vode i vazduha na toj plaži, uključujući temperaturu, brzinu vjetra i sl.
Analitika: Živimo u vremenu brzog razvoja Interneta stvari (IoT) koji za cilj ima umrežavanja gotovo svih uređaja koje koristimo. Da li u Amplitudu planirate kreiranje proizvoda u oblasti hardvera koji će, poput navedenih suncobrana, biti namijenjeni široj bazi klijenata?
Ristović: Da se nadovežem na prethodno pitanje – umrežavanje pametnih bova i suncobrana i generisanje podataka o kvalitetu i vazduha, nisu orjentisnai samo ka običnim građanima, već i brojnim istraživačkim institucijama, počevši od Agencije za zaštitu životne okoline pa do instituta za biologiju mora, koji će na osnovu tih javno dostupnih informacija moći da prate trendove na određenim djelovima crnogorskog akvatorija. Upravo je to princip kojem pridajemo veliku pažnju u našoj kompaniji, jer su informacije osnov svega.
Analitika: Da li, prema Vašem mišljenju, Crna Gora ima kapaciteta iskoristiti četvrtu industrijsku revoluciju i razviti masovnu proizvodnju uređaja namijenjenih Internetu stvari ili ćemo kao i do sada biti „osuđeni“ na uvoz tehnoloških proizvoda sa Dalekog istoka?
Ristović: Masovna proizvodnja hardvera je već druga stvar. Nisam siguran koliko je ostalo funkcionalnih industrijskih resursa iz perioda stare države, kako u smislu i stručnih kapaciteta, opreme, kao i u kojoj mjeri akademski sektor obezbjeđuje neophodni proizvodni osnov, ali ono što je sigurno – postojeće i planirane indsutrijske politike, pogotovo u kontekstu pregovora u EU članstvu i poglavlja 20, svakako bi trebalo da pruže odgovore i na ta pitanja.
