Četvrta generacija mobilne telefonije (4G) omogućila je pametnim telefonima i pametnim televizorima da uđu u gotovu svaki dom mijenjajući način na koji pristupamo internetu. Tehnologija pete generacije (5G) učiniće sam dom pametnim značajno mijenjajući našu svakodnevnicu. I to je samo početak.
Iako je koncept pametne kuće, koji vam preko interneta omogućava daljinsku kontrolu raznih aspekata vašeg doma (od temperature i vlažnosti vazduha, do osvjetljenja i nadzornih kamera) moguće ostvariti i sa postojećom 4G tehnologijom, ono što ona ne može omogućiti je, kako navodi Radusinović, „niska cijena povezivanja ogromnog broja gusto raspoređenih uređaja“.
Radusinović dodaje da je 5G tehnologija standardizovana tako da postavlja mnogo manje zahtjeva od ranijih tehnologija u pogledu složenosti uređaja ili autonomije njihovog napajanja što, kako kaže, vodi njihovoj daljoj minijaturizaciji i smanjenju cijene komunikacije i to, prema njegovim riječima, korisnicima otvora nove mogućnosti.
Takođe, od 5G tehnologije se, pored ostalog, očekuje da potpomogne brži rast tržišta autonomnih (samovozećih) vozila. Mnogi predviđaju da u bliskoj budućnost ne samo da većina ljudi neće posjedovati vozačku dozvolu, već neće imati ni namjeru da je pribavi.
Našeg sagovornika smo, kako bismo smo se bolje upoznali sa ovom revolucionarnom tehnologijom o kojoj sve češće slušamo i od koje se, kako je kazao, “očekuju promjene slične onima koje su svojevremeno donijele parna mašina, naizmjenična električna struja ili računari“, pitali o mogućnostima, ali i potencijalnim opasnostima koja sa sobom donosi 5G.
ANALITIKA: Šta je 5G i koje tijelo ili organizacija definiše tehnologije i standarde koji se mogu smatrati dijelom 5G-a?
RADUSINOVIĆ: 5G tehnologija je nova, odnosno peta, generacija mobilnih celularnih sistema, koja, između ostalog, treba da omogući mnogo veće brzine pristupa Internetu, bolje pokrivanje prostora i značajno stabilniju konekciju. U poređenju sa 4G tehnologijom, koju imamo priliku da koristimo i u Crnoj Gori, 5G tehnologija više predstavlja revolucionarnu nego evolutivnu promjenu u svim segmentima telekomunikacija. Rekao bih da je to veća promjena od one koju smo imali prilikom prelaska sa analognih na digitalne telekomunikacije. U razvoju 5G učestvuje više tijela za standardizaciju. Posebno treba istaći 3GPP koji daje zaista najveći doprinos da kroz proces standardizacije budu zaokružene osnove neophodne da tehnologija ispuni očekivanja i dobije svoj puni zamah od 2020. godine kada se očekuje početak njene komercijalizacije. U telekomunikacionom svijetu pod 5G standardima prvenstveno podrazumijevamo Release-15 i Release-16 3GPP specifikacije.
ANALITIKA: Koja su mjerila kvaliteta određene generacije mobilne telefonije i u kojim segmentima 5G donosi poboljšanja u odnosu na pređašnje generacije, posebno u odnosu na 4G?
RADUSINOVIĆ: Na početku moram da kažem da je 4G sjajna tehnologija i da smo još uvijek daleko od zaključka da je ona prevaziđena. Značajan broj telekomunikacionih servisa koji se očekuju nakon uvođenja 5G u stvari su već dostupni u 4G mrežama. Međutim, postojeća telekomunikaciona tržišta nijesu spremna da obezbijede njihovu profitabilnost. Ova činjenica i ambiciozno postavljeni novi korisnički servisi koje 4G ne može podržati poput autonomnih robota, virtuelne i proširene realnosti je nametnula značajna poboljšanja očekivana od 5G tehnologije.
Prilikom standardizacije 5G tehnologije, u odnosu na 4G, zacrtane su: brzina komunikacija gigabitnim brzinama, niska cijena povezivanja ogromnog broja gusto raspoređenih uređaja, vrijeme otkaza reda 5 minuta godišnje, kašnjenja u prenosu informacija do lokalnog servera od reda nekoliko milisekundi, značajno efikasnije iskorišćenje dodijeljenog elektromagnentog spektra i tako dalje. Kako paralelno teče dalji razvoj 4G i testiranje 5G, o stvarnim poboljšanjima će se moći govoriti tek kada se ta dva procesa završe ili privedu kraju.
U svakom slučaju, 5G bi trebao ponuditi korisnicima mogućnosti komunikacije velikim brzinama, malim kašnjenjima i veliku gustinu uređaja na jednom prostoru. Kako ove mogućnosti isključuju jedna drugu to naravno ne znači da će uvođenjem 5G mreže biti moguće ponuditi desetine gigabita u sekundi sa kašnjenjem u prenosu informacija od 1ms za desetine hiljadama uređaja u jednom stambenom objektu. Biće potreban kompromis u željama korisnika.
Recimo nije u potpunosti realno očekivati da će stotinak hiljada gledalaca nekog sportskog ili kulturnog događaja u istom trenutku aktivirati aplikacije virtuelne ili proširene realnosti i time u stvari odsustvovati sa događaja, ali itekako jeste da će ogroman broj prisutnih pokušati da se online uključi na svoj profil omiljene društvene mreže i u visokoj rezoluciji snimka posvjedoči o sjajnoj atmosferi. U jednoj operacionoj sali budućnosti u kojoj roboti zamjenjuju medicinsko osoblje nije realno očekivati hiljade komunikacionih uređaja, ali jeste nekoliko desetina, na osnovu čije brze razmjene velike količine informacija vještačka inteligenicija brzo donosi najbolje odluke i time spašava ili produžava ljudski život.
ANALITIKA: Elektromagnetni spektar predstavlja resurs jedne države, poput rudnog bogatstva i teritorije. Peta generacija mobilne telefonije predviđa korišćenje i ekstremno visokih frekvencija iz ovog spektra. Možete li nam objasniti zbog čega je potrebno koristiti ovaj opseg i na koji način će to dovesti do promjena u infrastrukturi mobilnih celularnih mreža?
RADUSINOVIĆ: U pravu ste. Prilikom 5G standardizacije razmatrane su i deset puta više frekvencije od onih koje se danas koriste u mobilnim telekomunikacionim mrežama. Razlog je prost i fizičke je prirode. Više frekvencije omogućavaju veće brzine prenosa. Ako želimo da dobijemo mobilnu Internet konekciju čija je brzina reda desetina gigabita u sekundi postojeći opsezi nijesu dovoljni, pa čak i da se sasvim oslobode. Ovo neminovno vodi daljem širenju infrastrukture mobilnih celularnih mreža. Da bi već pomenuta tri ciljna servisa bila moguća, 5G celularna mreža mora da nadogradi postojeće telekomunikacione mreže i ima svoju novu infrastrukturu.
ANALITIKA: Kako će to uticati na krajnjeg korisnika, prije svega u pogledu opasnosti po zdravlje? Neki evropski gradovi, poput Brisela, preispituju implementaciju 5G tehnologija upravo iz ovog razloga.
RADUSINOVIĆ: Razvoj nove telekomunikacione tehnologije, pa i 5G, zavisi od određenog broja faktora. Ako se osvrnemo unazad naći ćemo veliki broj primjera sjajnih tehnologija koje su zaustavljene zbog sporosti standardizacije ili loših tehnologija koje su vremenom nadmašile konkurente zbog svoje fleksibilnosti. Iako se od 5G očekuje da bude motor razvoja ne samo telekomunikacionog sektora već i čitavog ljudskog društva, siguran sam da će se strogo voditi računa o interesima korisnika, a posebno o njegovom zdravlju.
Ako se zaista tokom testiranja, koja su u toku, pokaže da su neki zacrtani ciljevi 5G tehnologije neostvarivi bez ugrožavanja ljudskih života nema sumnje da će doći do njihovih redefinisanja. To je već bila praksa u telekomunikacionom sektoru, tome služe testiranja i o tome će se strogo voditi računa bez obzira na krizu u kojoj se sektor već duže vremena nalazi.
ANALITIKA: Na ovako visokim frekvencijama, domet bazne stanice je veoma mali i objekti veličine lišća sa drveta predstavljaju nepremostivu prepreku u komunikaciji. Možete li nam objasniti zbog čega je to tako?
RADUSINOVIĆ: To je fizička karakteristika radio kanala na visokim frekvencijama i povezana je sa tehnologijama koje trenutno posjedujemo. Ako se napravi paralela sa recimo izgradnjom našeg auto puta na prioritetnoj dionici, ovo ima analogiju preispitivanja potrebe ovolikog broja tunela i mostova. A i laiku je jasno da su oni neophodni kako bi se na njoj moglo u normalnim uslovima sigurno voziti brzinom od sto kilometara na čas.
Fizički razlozi isključuju trasiranje autoputa bez ovih skupih saobraćajnih infrastrukturnih objekata. U slučaju 5G ako želimo desetina gigabita u sekundi moramo koristiti visoke frekvencije a između bazne stanice i korisnikovog terminala ne smije biti fizičkih prepreka. To znači da će 5G sistemi biti bliže postavljene korisnicima ali sa značajno manjim snagama od emisionih sistema ranijih generacija. Zar i danas u bliskom okruženju nemamo telekomunikacione uređaju koje zrače poput WLAN pristupnih tačaka?
ANALITIKA: Trenutno Internetu pristupamo pomoću personalnih računara, telefona i, sve više, pametnih televizora. Kakva poboljšanja u ovom segmentu korisnik može očekivati uvođenjem 5G?
RADUSINOVIĆ: 5G tehnologija je standardizovana tako da postavlja mnogo manje zahtjeva od ranijih tehnologija u pogledu složenosti uređaja ili autonomije njihovog napajanja. To vodi njihovoj daljoj minijaturizaciji i smanjenju cijene komunikacije što korisnicima otvora nove mogućnosti.
Ovdje moram da istaknem da dobar dio autoriteta u našoj oblasti posebno akcentira komunikaciju autonomnih robotizovanih uređaja preko 5G mreža i na tome grade predviđanja izuzetno brzog rasta telekomunikacionog biznisa. Iz onoga što ja znam, značajan broj ekonomskih sektora gdje je primjena autonomnih robotizovanih uređaja moguća je već tehnološki spreman. Tu se posebno ističe industrijska proizvodnja. 5G je jedan od preduslova za četvrtu tehnološku revoluciju od koje se očekuju promjene slične onima koje su svojevremeno donijele parna mašina, naizmenična električna struja ili računari.
ANALITIKA: Takođe, predviđanja su da će 5G biti podloga za razvoj Interneta stvari, koji će u velikoj mjeri izmijeniti naše okruženje, uključujući i domove u kojima živimo. Možete li nam reći koji će postojeći uređaji u domaćinstvu, pored gore nabrojanih, takođe biti umreženi, kao i koji su to novi uređaji (senzori) koji će implementacijom novih tehnologija postati sastavni dio našeg domaćinstva?
RADUSINOVIĆ: 5G tehnologija ne pravi razliku među uređajima iz našeg okruženja i njene mogućnosti su izuzetno široke. Iz tehnološkog ugla, ne postoji sredstvo iz našeg okruženja koje se neće moći na pravi način konektovati na 5G mrežu. Međutim, razvoj tehnologija u drugim sektorima poput senzorike i softvera će odrediti u kojim sektorima i kojom dinamikom će se razvijati Internet stvari. Biznis Internet stvari mora kroz svoje prihode da obezbijedi održivost sektora proizvodnje elektronskih uređaja, telekomunikacija i razvoja softverskih rješenja.
Iako se između ovih sektora sve više gube jasne granice, svima nama koji koristimo pametni telefon je jasno da je to elektronski uređaj, da komunicira i izvršava nama korisne programe, tako da bez sve tri pomenute karakteristike to nije pamenti telefon. Mislim da će upravo na bazi pametnih telefona, koji su već opremljeni različitim senzorima, započeti brzi razvoj biznisa Internet stvari.
ANALITIKA: Autonomna vožnja je jedan od najslikovitijih primjera mogućnosti koje će nam donijeti 5G tehnologija. Njemačke vlasti zahtijevale su od svojih telekomunikacionih operatera da ovom segmentu posvete posebnu pažnju. Koje tehnološke zahtjeve je potrebno ispuniti da bi autonomna vožnja postala stvarnost, kao i kada se to može očekivati?
RADUSINOVIĆ: Autonomni robotizovani uređaji, pa i vozila, su uređaji od kojih se očekuje izuzetna senzorika za pretraživanje okolnog prostora i prikupljanje podataka, veoma brzi algoritmi za obradu prikupljenih podataka i donošenje pravih odluka, kao i brze komunikacije sa malim kašnjenjima. U slučaju autonomnih vozila ova kašnjenja su reda nekoliko milisekundi. Trenutno raspolažemo sa rješenjima prva dva zahtjeva.
Međutim, da bi autonomna vožnja bila sigurna postoje informacije koje se moraju prenijeti za vrijeme koje je 100 puta manje od treptaja oka što će nam ponuditi 5G. S obzirom da već sada, bez 5G tehnologije, u nekim turističkim gradovima imamo minibuseve bez vozača koji osim što uspješno i sigurno izbjegavaju fizičke prepreke na koje nailaze, komuniciraju sa putnicima sredstvima vještačke inteligencije stvarajući poseban ugođaj turistima i razrješavaju probleme za koji je ljudski faktor bio nepremostiv, jasno je da nijesmo daleko od stvarnosti da nas do destinacije vozi autopilot ako smo iz bilo kog razloga nespremni za vožnju.
Razlika je što se turistički minibusevi kreću brzinom od nekoliko kilometara na čas radi pune promocije turističke ponude, a mi obično volimo da putujemo sa jače pritisnutom papučicom za gas. Ispunjavanje potrebnih tehničkih zahtjeva je proces u kojem pored proizvođača autonomnih robotizovanih uređaja i telekomunikacionih operatora moraju da učestvuju korisnici, lokalne zajednice, vlasnici saobraćajne infrastrukture i državni organi zaduženi za ovu oblast.
Posjedovanje autonomnog vozila neće imati smisla ako saobraćajna infrastruktura (semafor, saobraćajni znak, bankina, pješački prelaz, asfaltna podloga, ostali učesnici u saobraćaju…) nije spremna da ga podrži ili ako na odgovarajući način nije regulisana njegova koegzistencija sa neautonomnim vozilima koja će u bliskoj budućnosti zasigurno još uvijek biti dominantna na većini saobraćajnica.
Na kraju ako me pitate, koji ćemo 5G servis imati priliku da koristimo već od 2020. godine, mislim da će to svakako biti mnogo brži i pouzdaniji pristup Internetu sa značajno većim protokom uključenim u pretplati nego što je to danas. Korisnici su odavno prepoznali prevaziđenost WiFi tehnologije koju svakodnevno koristimo tako da su njeni nedostaci ujedno i prilika za operatore da naprave dobar posao.
