Predsjednik Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, Branimir Gvozdenović, zakazao je za sjutra (treću) sjednicu tog skupštinskog ad hoc tijela, prvu na kojoj će učestvovati poslanici Demokrata, Momo Koprivica i Danilo Šaranović, koji su 23. avgusta, na vanrednoj sjednici parlamenta, izabrani za članove Odbora. Ovo radno tijelo čeka težak zadatak – da za nešto više od tri i po mjeseca (odnosno: do kraja godine) unaprijedi izborne zakone, jer se oni ne mogu mijenjati u narednoj, izbornoj godini. Da li je to dovoljno vremena da se obavi ozbiljan posao?
Vrijeme ističe: Politički analitičar, Sergej Sekulović, upozorava da je Odbor u cajtnotu. Uprkos tome, on naglašava da se reforma izbornog zakonodavstva može realizovati relativno brzo, ako bude postojala „saglasnost volja u Odboru“.
„Ključni izazov cijelog procesa ostaje implementacija normi, odnosno njihovo oživotvorenje u praksi. Odbor je, dakle, pred velikim izazovom. Ako akteri u tom tijelu misle da proizvedu adekvatan rezultat, moraće da djeluju brzo, efikasno i u dobroj namjeri, inače će kompletan rad biti obesmišljen“, rekao je on Portalu Analitika.
Da li nakon svega izgovorenog u proteklih mjesec i po dana na relacijama vlast – opozicija, i, pogotovo, opozicija – opozicija, postoji „dobra namjera“ da se djeluje mimo partijskih interesa?
„Teško je reći. Sada prisustvujemo utvrđivanju početnih pozicija koje su sigurno maksimalističke, što ne znači da ne može doći do određenog kompromisa. Da li, međutim, postoji neka skrivena agenda i hoće li se u ove pregovore ulaziti s nekih drugih pozicija – moramo sačekati makar prvu sjednicu Odbora, ako ne i drugu i treću, da bi to vidjeli“, ističe Sekulović.
Šta hoće Demokrate: Analitičar Dragiša Janjušević uvjeren je da bi Odbor, uprkos kratkom radnom vremenu koje mu je preostalo, mogao da obavi kvalitetan posao ako bi opozicija u njemu bila jedinstvena, što, prema njegovim riječima, nije izvjesno. On smatra da bi vlast i opozicija, nakon rada Odbora, trebalo konsenzusom da dogovore tehničku vladu.
„U proteklih 20 godina bilo je nekoliko radnih tijela koja su se bavila izbornim zakonodavstvom. Ako je i bilo njihovih rezultata na papiru, nije ih bilo u praksi. To iskustvo mi govori da ne treba imati pretjerana očekivanja. Jedini garant rada Odbora je tehnička vlada. To je minimum garancija da predstojeći izborni proces dobije šansu da bude fer i demokratski“, naglašava naš sagovornik.
Podsjetimo, u amandmanima koji su 31. jula usvojeni u Skupštini Crne Gore, kao rezultat tajnog dogovora Demokrata i Demokratske partije socijalista, poslije čega je Bečićeva partija ušla u Odbor, ne pominje se formiranje tehničke vlade, već „nadzornog tijela“ koje će pratiti primjenu usvojenih zakona.
Međutim, sada nije jasno šta Demokrate žele: uoči jučerašnjeg sastanka dijela opozicije, bez Demokratskog fronta (DF), koji je inicirala predsjednica Socijaldemokratske partije (SDP), Draginja Vuksanović Stanković, Demokrate su novinarima podijelile svoje nove zahtjeve u kojima traže formiranje vlade građanskog jedinstva na paritetnoj osnovi (po trećina predstavnika vlasti, opozicije i civilnog sektora, te da na njenom čelu ne bude predstavnik vlasti) i poručile da će bojkotovati parlamentarne izbore ako se taj zahtjev ne ispuni i ako se ne realizuje njihov Briselski plan.
Na kraju sastanka, opozicija je u zajedničkoj izjavi zatražila formiranje tehničke vlade „istovremeno s glasanjem o izbornom zakonodavstvu“. Zahtijevaju, takođe, i održavanje parlamentarnih i lokalnih izbora u istom danu.
Palmerove poruke: No, pitanje je da li bi ovi zahtjevi – a pogotovo zahtjevi Demokrata – uopšte bili ispostavljeni da je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan, Metju Palmer, samo nekoliko sati ranije rekao ono što su sinoć prenijeli gotovo svi crnogorski mediji: da vjeruje da će vlast i opozicija postići dogovor i da će opozicija učestvovati na izborima u oktobru naredne godine.
Palmer je za TVCG kazao i da poslanici moraju u parlamentu zastupati interese građana koji su im dali povjerenje.
Prema posljednjim informacijama, sjednici Odbora koja je zakazana za sjutra (u 14 časova) iz redova opozicije prisustvovaće poslanici Demokrata (Koprivica i Šaranović), SDP-a (Raško Konjević), kao i nezavisni poslanik Neđeljko Rudović. Iz DF su više puta, nakon ulaska Demokrata u Odbor, ponovili da se neće vraćati u to tijelo, te da će razmotriti potpuno povlačenje svoja tri poslanika (Strahinje Bulajića, Predraga Bulatovića i Branke Bošnjak).
Opozicija je, podsjetimo, napustila Odbor nakon što je podgorički Viši sud u decembru prošle godine donio odluku o „stavljanju u zatvor“ dvojice poslanika DF-a.
(Ne)jedinstvo opozicije: Sekulović smatra da bi učešće kompletne opozicije u radu Odbora dalo tom tijelu pojačani ili potpuni legitimitet u procesu reforme izbornih zakona.
„No, politički kompromis može da se desi i bez cijele opozicije, zato što akteri koji učestvuju u radu Odbora, s partijama koje formiraju vlast, imaju više nego dvotrećinsku većinu za izmjenu izbornih zakona. Bilo bi zaista poželjno da svi akteri uzmu učešće u radu, ali, i mimo toga, Odbor može da obavi svoju funkciju“, ocjenjuje on.
Janjušević, s druge strane, smatra da je neučestvovanje kompletne opozicije loš znak.
„Ako nema jedinstvene opozicije, rad Odbora će sigurno biti manjkav i imaće falinki. Opoziciono jedinstvo mora biti minimum za kvalitet rada“, podvlači on.
Iako članovi ovog tijela iz vladajuće koalicije tvrde da su u prethodnih pola godine, s predstavnicima NVO sektora i akademske zajednice, ozbiljno radili na izbornim zakonima, naši sagovornici misle drugačije – Janjušević smatra da Odbor nije uradio ništa, dok Sekulović ocjenjuje da rješenja koja su kreirana bez opozicije – uz, kako kaže, puno poštovanje svih koji su učestvovali u tom procesu – nisu doprinijela tome da Odbor ostvari funkciju zbog koje je formiran.
Prioriteti: Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), čiji predstavnici kao eksperti učestvuju u radu Odbora, misli da bi se zbog nedostatka vremena za rad na izbornom zakonodavstvu trebalo fokusirati na tri teme: kriminalizaciju nezakonitog finansiranja partija, depolitizaciju izborne administracije i rješavanje problema u biračkom spisku.
Janjušević je saglasan s tim i kaže da mu se čini da bi i dvije godine rada na izbornim zakonima bilo nedovoljno.
„Za ovo malo vremena što je preostalo, treba se fokusirati na najbitnije stvari – prije svega na biračke spiskove, finansiranje kampanja i zloupotrebu državnih institucija. Dakle, na one probleme koji najviše ugrožavaju izborni proces“, poručuje on.
Sekulović dodaje:
„Sve što se javilo kao problem i što je nužno za reformu – ne treba minimizirati. Međutim, kao i u svakodnevnom životu, treba razdvajati bitno od nebitnog i stavljati fokus na suštinu“.
Sa sjutrašnjom sjednicom kreće i posljednji voz za promjenu izbornog zakonodavstva u ovoj godini. Ako bude odgovornosti u redovima vlasti i opozicije, stići će na odredište na vrijeme; ako ne, biće to još jedan vlak bez voznog reda. Ni prvi, ni posljednji.
