Glavni grad daće brojne olakšice kompanijama koje posluju u okviru biznis zona, a jedna od njih je davanje zemljišta u zakup do trideset godina, uz plaćanje godišnje zakupnine od 0,01€/m² (cent po metru kvadratnom).
U realnoj situaciji, investitor će za poslovni objekat od 500 kvadrata plaćati godišnju zakupninu od svega pet eura.
Takođe, Glavni grad je predvidio veoma atraktivnu mogućnost kupovine zemljišta od strane korisnika po procijenjenoj vrijednosti sa mogućnošću otplate u 60 mjesečnih rata, uz prethodnu saglasnost Vlade.
Investitori će biti oslobođeni i od plaćanja naknade za korišćenje opštinskih puteva na period od 10 godina, nakon čega naknada se obračunava u skladu sa zakonom.
To sve piše u Predlogu odluke o biznis zonama o kijima će odbornici gradskog parlamenta raspravljati na sjednici koja je zakazana za 28. novembar. Od ranije je poznato da će biti UKUPNO deset biznis zona koje će pokriti 104 urbanističke parcele ukupne površine 202,7 hektara.
Biznis zone se nalaze u području industrijske zone KAP-a, Botuna, Cijevne, Dajbaba, Konika i Starog aerodroma.Koliko iznose zbirno podsticaji: Autori Predloga odluke su izračunali da olakšice mogu iznositi i do čak 70 odsto ukupne investicije.
„Olakšice mogu iznositi najviše 70% opravdanih troškova ukupne invseticije za mala privredna društva, 60% za srednja i 50% za velika privredna društva. Ove olakšice se mogu kumulirati sa drugom državnom pomoći za iste opravdane troškove, u skladu sa zakonom kojim se uređuje državna pomoć“, piše u Predlogu odluke.
Kumulacija državnih pomoći, dobijenih sa svih nivoa vlasti uključujući infrastrukturno opremanje, za iste opravdane troškove, zajedno ne smiju preći najveći dozvoljeni iznos podsticaja.
Opravdani troškovi su ulaganja u materijalnu imovinu i otvaranje novih radnih mjesta.
Kako je planirano, Glavni grad će formirati privredno društvo koje će upravljati biznis zonom, a na čijem čelu će biti menadžer biznis zone.
Što može, a što ne: U biznis zonama privredni subjekti mogu obavljati djelatnosti iz oblasti drvne industrije, poljoprivrede, prerađivačke industrije, skladištenje i hladnjače, stručne, naučne i tehničke djelatnosti.
Glavni grad je propisao u kojim djelatnostima se ne mogu koristiti olakšice u biznis zoni.
U biznis zoni firma ne može koristiti propisane olakšice ukoliko obavlja djelatnost u sektoru proizvodnje čelika, sektoru uglja, sektoru brodogradnje, sektoru sintetičkih vlakana, saobraćajne, energetske i širokopojasne infrastrukture.
Vladine olakšice: Vlada je još 2016. godine uredbom predvidjela oslobađanje od plaćanja dijela poreza i doprinosa na zarade za sve poslodavce u sadašnjim biznis zonama, koje se preregistruju, kao i u budućim biznis zonama.Prema toj Uredbi, poslodavci u narednih pet godina neće plaćati porez na zaradu zaposlenog kao i dio doprinos za penzijsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti, koji su do sada bili na teret poslodavca.
Predlog odluke Glavnog grada daje i pojašnjenje što se dešava u slučaju otkaza radniku zaposlenom u biznis zonama.
„U slučaju da korisnik raskine odnos sa zaposlenim, a ostvaruje olakšice po osnovu neto povećanja broja zaposlenih kod korisnika koje se koristi kao procijenjeni trošak zarade za dvije godine za novozaposlenog, korisnik je dužan da u roku od 30 dana zasnuje radni odnos sa drugim licem za preostali period trajanja istog i da o tome obavijesti upravljača koji upravlja biznis zonom“, navodi se u Predlogu odluke.
Sprovođenje Odluke o osnivanju biznis zona zahtijeva oko 100.000 eura iz budžeta Glavnog grada za implementaciju propisa odnosno organizovanje privrednog društva koje upravlja biznis zonom. Obezbjeđenje finansijskih sredstava nije jednokratno već tokom dužeg vremenskog perioda, par godina.
U Crnoj Gori priča o biznis zonama traje makar deceniju, a u pitanju je prvi konkretni potez od opštinskih lokalnih vlasti da poguraju ovu veliku ekonomsku priču.
Podsjetimo, Glavni grad je odluku o utvrđivanju lokacija gdje će se formirati biznis zone donio još krajem 2015. godine, a nova Odluka treba da prezicira olakšice korisnicima.
Predlog Odluke se nalazi na dnevnom redu sjednice lokalnog parlamenta Podgorice koja je zakazana za 28. novembar.
