Poljoprivreda

Jesenji radovi u voćnjaku

Jesen je period godine kada se obavljaju brojni poslovi koji će biti priprema za sledeću sezonu i koji osiguravaju uspješno prezimljavanje voćaka. Pripremni radovi u voćnjaku započinju neposredno poslije berbe plodova i potrebno ih je blagovremeno izvesti. Cilj izvođenja je višestruk, a jedan od osnovnih je dobijanje visokih prinosa odgovarajućeg kvaliteta u narednoj vegetaciji - govore agronomi Vrtnog centra Kalia.
Jesenji radovi u voćnjaku
Žarko Karadžić, dipl.ing.agronomije
Žarko Karadžić, dipl.ing.agronomije Autor
Portal AnalitikaIzvor

''Ove mjere mogu biti agrotehničkog i pomotehničkog tipa. Radi preventive, iz voćnjaka treba ukloniti otpalo lišće i plodove, suve grane, kao i suve mumificirane plodove koji nakon berbe ostaju u krošnji voćaka. Ovi biljni ostaci predstvaljaju savršenu sredinu za prezimljavanje brojnih patogena i insekata, koji su u proljeće primarni izvor zaraze za razvoj mnogih bolesti.

Zbog toga ih je potrebno sakupiti i iznijeti iz voćnjaka. Biljke za svoj razvoj, stvaranje novih prirasta, plodonošenje, koriste vodu i u njoj rastvorene hranljive elemente, koje preko korijena usvajaju i crpe iz zemljišta. Radi toga zemljištu je potrebno nadoknaditi istrošene hranljive materije, kako bi voćke i u narednoj vegetacije nesmetano obavljale svoje fiziološke procese.

U ovom periodu godine izvodi se osnovno đubrenje voćnjaka organskim i mineralnim đubrivima. Preporučuje se da se organsko đubrivo unosi svake treće godine i to poluzgoreli ili zgoreli stajnjak ili kompost u količini od 30-40 t/ha'', navodi se u savjetima vrtnog centra Kalia.

Kako dodaju, za razliku od organskih, mineralna đubriva je potrebno unositi svake godine.

''Koriste se NPK đubriva, formacije sa niskim sadržajem azota (N) a povišenim sadržajem fosfora (P) i kalijuma (K), ( Yara 7:20:28 ) . U intezivnim voćnim zasadima količina primjene zavisi od starosti zasada, plodnosti zemljišta i planiranog prinosa u narednoj vegetaciji. Hemijskom analizom zemljišta određuje se optimalna količina primjene. Ukoliko se radi o pojedinačnim stablima na okućnicama ili hobi zasadima, količina unošenja mineralnog đubriva presudno zavisi od starosti voćke. Na primjer: za voćke starosti 3-5 godina potrebno je dodati 200-300g mineralnog đubriva i 5-15kg zgorelog stajnjaka.

Nakon rasturanja, đubrivo je potrebno plitkom obradom unijeti u zemljište, čime se istovremeno rastresa i prozračuje površinski sloj zemljišta. Razlog jesenjeg đubrenja je višestruk. Fosfor i kalijum iz mineralnih đubriva, kao dva neophodna elementa u ishrani biljaka, sporo su pokretljivi po vertikali zemljišnog profila. Zbog toga ih je potrebno dodati u jesen i rano u proljeće, kako bi do početka vegetacije dospjeli u zonu korijenovog sistema. Osim toga, ova dva hranljiva elementa u toku zimskih mjeseci povećavaju otpornost biljaka na niske temperature.

Stajnjak poboljšava fizičko-hemijske i biološke osobine zemljišta, svojim razlaganjem oslobađa toplotu, čime ublažava negativno djelovanje niskih temperatura na korijenov sistem'', ističu agronomi.

prskanje

Kako dalje navode, zimsko ili plavo prskanje predstavlja nezaobilaznu mjeru zaštite voćaka, koje se izvodi u periodu mirovanja vegetacije. Tretiranje treba obaviti po sunčanom i mirnom vremenu, sredstvima na bazi bakra (bordovska čorba, blauvit...). Ovim prskanjem preventivno se suzbijaju patogene, izazivače bolesti i štetočine koje prezimljavaju na granama, u pazuhu pupoljaka, pukotinama kore...

Opširnije o plavom prskanju možete pročitati na sajtu Kalie 

Kako se navodi u savjetima Vrtnog centra Kalia, krečenje debla voćaka kao mjera zaštite obavlja se u jesen, a ne u proljeće kada mnogi to rade.

''Evo razloga i zašto. Jesenjim krečenjem povećava se otpornost stabla na niske temperature, čime se sprečava pucanje kore na deblu voćaka usled čestih kolebanja niskih i visokih temperatura. Ovom mjerom sterilišemo stabla, uklanjaju se lišajevi, a u proljeće vegetacija kasnije kreće za 3-5 dana, čime se može izbjeći negativan uticaj poznih proljećnih mrazeva. Na udaljenim, neograđenim parcelama, krečenje pored ostalog služi i kao zaštita od glodara'', kaže Žarko Karadžić, dipl.ing.agronomije.

Smjesa za krečenje se spravlja na sledeći način:

U 20 l vode doda se 5 kg negašenog kreča, 500 g soli (kako bi se poboljšala prijemčivost) i 250 g sumpora (ima ulogu da obavi sterilizaciju stabla). Smjesu treba pustiti da odstoji 2-3 dana.  

''Tek posađene zasade ne treba krečiti. Takođe, prije zime treba povezati sve skeletne i poluskeletne grane koje bi po svom položaju bile sklone lomljenju pod teretom snijega. Sve prethodno opisane mjere doprinose uspješnijem prezimljavanju vaših voćaka i u velikoj mjeri osiguravaju visok prinos plodova u narednoj vegetaciji'', zaključuje Karadžić.

U vrtnim centrima „KALIA“ širom Crne Gore možete pronaći sve što je potrebno za vaš voćnjak, kao i dodatne stručne savjete.

 

Portal Analitika