Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović u kratkom periodu par puta je izrazio negodovanje radom pojedinih medija i tom prilikom iznio niz optužbi na račun njihove uređivačke politike, ali i zaprijetio novinarima da zbog svog pisanja - mogu snositi posljedice.
Prijetnje i kritika: Prvo je, odmah nakon pobjede na izborima 30. avgusta, nezadovoljan radom portala CDM, naglasio da ,,CDM treba ugasiti“.
U decembru prošle godine Abazović je, nezadovoljan informativnim programom Javnog servisa, kazao da je toj medijskoj kući neophodna „šok terapija, pa možda i grčki scenario“.
Na meti potpredsjednika vlade zatim se, prošlog vikenda, našao jedan privatni medij, portal Aktuelno, zbog pisanja o novom direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Dejanu Vukšiću.
„Pokušaji diskreditacije službe su tendencija da se oslabi služba ANB-a, da bi uticaj možda nekih drugih službi ovdje ojačao“, rekao je tom prilikom Abazović i naglasio da će „legitimna, politička, ali i zakonita meta vlasti biti svi oni koji na bilo koji način žele da se igraju sa ugledom ANB-a, Vlade i države Crne Gore“.
Podsjetimo, grčka konzervativna vlada iznenada je 2013. godine zatvorila tamošnji javni servis ERT i otpustila 2.700 zaposlenih, uz obrazloženje da zemlja mora i na taj način da smanji troškove u jeku dužničke krize.
Redakciji ovog medija potpredsjednik vlade je poručio da će biti „pozvani na odgovornost“, s obzirom da tvrde kako znaju indentitet svog izvora.
Javni napadi na Javni servis: Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović podsjetio je, komentarišući za Portal Analitika prijetnju potpredsjednika vlade „grčkim scenarijem“, kako je potez gašenja javnog servisa Grčke svojevremeno osudila cijela Evropa.
„Grčka je ugasila svoj javni servis usljed finansijske krize koja je potresala ovu zemlju te godine. Tako da „grčki scenario“ nema veze s tim što je neko u Crnoj Gori nezadovoljan radom Javnog servisa ili sa time što se njegova uređivačka politika ne dopada nekome u vladi“, kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, svaki mediji obrađuje određene teme na različiti način, nezavisno od toga da li se nekome od političara to sviđa ili ne.
„Ako medij profesionalno obrađuje temu kojom se bavi, onda ne postoje nikakvi problemi. Javni servis sigurno ima veću odgovornost prema građanima, s obzirom na to da se finansira njihovim novcem. Svakako je potrebno da ima veću dozu objektivnosti, nepristrasnosti i tačnosti u informisanju nego što bi to bio slučaj sa privatnim medijima. Ipak, nijesam primjetio da je uređivačka politika Javnog servisa išla u neke ekstreme da bi izazvala ovakvu reakciju potpredsjednika vlade“, ocijenio je Vujović.
Napadi na privatne medije: Kada su u pitanju optužbe na račun privatnog portala i prijetnje „pozivom na odgovornost“ Vujović navodi kako se i u tom slučaju radi o neprimjerenom pritisku.
„Zaštita novinarskih izvora je jedan od osnovnih principa na kome se bazira objektivan i nezavisan rad medija. Korišćenje anonimnih izvora je uobičajen metod koji se dosta često koristi i kome je Evropa posvetila ogromnu pažnju. Savjet Evrope ima posebnu preporuku Komiteta ministara koja razrađuje principe zaštite novinarskih izvora“, podvukao je Vujović i istakao da to samo govori koliko je zaštita izvora značajna za objektivan rad novinara.
„Ono što je Abazović izrekao može se smatrati direktnom prijetnjom i ugrožavanjem rada jednog medija, jer novinare zakon štiti da ne moraju da otkriju svoje izvore informacija ako su te informacije koje se objavljuju u službi javnog interesa“, naglasio je Vujović.
Zaštita novinarskih izvora: Takođe, on podsjeća da su do usvajanja posljednjeg Zakona o medijima, polovinom prošle godine, novinarski izvori bili apsolutno zaštićeni.
„Nije postojala situacija u kojoj bi novinar morao da otkrije izvor informacija i koliko je meni poznato takva praksa nije postojala nigdje u Evropi“, podvukao je sagovornik Portala Analitika.
Preporuka Savjeta Evrope prepoznaje određene izuzetne okolnosti kada novinar mora otkriti svoje izvore, ipak to su veoma rijetke situacije. „U našem zakonu postoje tri takve situacije - kada je ugroženo zdravlje građana, kada je ugrožen teritorijalni integritet zemlje i kada je ugrožena nacionalna bezbjednost“, kazao je Vujović.
Profesor i kriminolog Velimir Rakočević kazao je za Portal Analitika da su novinari dužni da odaju identitet svojih izvora samo kada postoji „pretežni interes javnosti“ što se, kako je ocijenio, u slučaju pisanja medija koji se našao na meti optužbi potpredsjednika vlade ne može primjeniti.
„Prijetnje gonjenjem novinara, od bilo koga da dolaze, u suprotnosti su sa prihvaćenim pravom na zaštitu izvora. Ovaj najvažniji sud u EU, novinarima daje najveći obim zaštite, a zaštitu izvora smatra - osnovnim uslovom slobode medija. Svako suprotno postupanje bilo bi udar na temeljne vrijednosti demokratije“, istakao je Rakočević .
Međunarodni standardi: Precizirao je da ono što možemo zaključiti na osnovu odluka suda u Strazburu jeste da su nalozi medijima da otkriju identitet svojih izvora u suprotnosti sa pravom medija na izvještavanje.
„Kao što je poznato tajni podaci su informacije čijim bi otkrivanjem nepozvanom licu nastupile ili mogle nastupšiti štetne posljedice po najvažnije vrijednosti države, kao što je bezbjednost i slično, zbog čega je pristup ovim podacima dozvoljen samo uskom krugu osoba“, objašnjava naš sagovornik.
Rakočević navodi da postoje četiri stepena tajnosti i to strogo tajno (podaci čije bi otkrivanje nanijelo neotklonjivu štetu bezbjednosti države), tajno (podaci čijim bi otkrivanje mogle nastupiti teže štetne posljedice po bezbjednost države), povjerljivo (podaci čijim bi otkrivanjem mogle nastupiti štetne posledice za interese države) i interno (podaci čijim bi otkrivanjem nastupile štetne posljedice za ostvarivanje funkcije organa).
„Odavanje tajnih podataka je krivično djelo propisano u članu 369 KZ CG i nalazi se u grupi krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti države. Ono se sastoji u tome da učinilac saopšti, preda ili učini dostupnim tajne podatke koji su mu povjereni ili do kojih je na drugi način došao. Bilo što od ovoga da je ostvareno podliježe krivičnoj odgovornosti“, zaključio je sagovornik Portala Analitika.
