„Neuspjeh pregovora između Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije o formiranju lokalne vlasti na Cetinju tužan je autogol građanskih snaga“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika profesor filozofije, novinar i kolumnista iz Banjaluke Dragan Bursać.
Naš sagovornik prošlog vikenda boravio je u glavnom gradu Crne Gore, gdje je učestvovao na Podgoričkom plenumu – Quo Vadis Balkan?, u okviru panela „Kako možemo biti glasniji?“, koji je imao za cilj osnaživanja progresivnih snaga u susret rastućem desnom ekstremizmu u regionu.
Tim povodom, sa njim smo razgovarali o aktuelnim političkim previranjima u Crnoj Gori. Naš sagovornik upozorio je na spregu NVO sektora i ambasada zapadnih zemalja, i ulogu koju je ta veza imala u dolasku, kako je kazao, litijaške vlade na čelo Crne Gore.
Sada, kako ističe naš sagovornik, izglasavanjem nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića progresivnim snagama u Crnoj Gori otvorena je šansa, koju mogu da iskoriste isključivo ako budu djelovale usaglašeno.
Desnica brzo uči na svojim greškama
„Siguran sam da će progresivne lijeve i građanske snage u Crnoj Gori propasti ako ne budu zajedno i proaktivno djelovale jer desnica brzo uči, pogotovo na svojim greškama. Oni će brzo ustati iz nokdauna i stati na noge ukoliko se raspline energija stvorena smjenom Vlade“, ocjenjuje Bursać.
Napominje da je dihotomija mišljenja koja je, kako kaže, svojstvena ljevici u odsudnim situacijama kontraproduktivna.
„Ujedinimo se kako bismo ostvarili osnovni cilj, a to je bolje i demokratskije građansko društvo. Nakon što postavimo temelje jake države koja će, umjesto snažnog pojedinca, regulisati procese u društvu onda hajde da se u ovalnim uredima raspravljamo u nedogled“, poručuje Bursać.
Prije svega, kako naglašava, Crna Gora treba da se spasi tako što će skloniti sa pruge kojom prema njoj velikom brzinom ide voz koji se zove svađa, niske strasti i egoizam.
„A kada se to izbjegne, onda se možemo baviti i drugim pitanjima“, poručuje Bursać.
URA ostala bez podrške Njemačke
Stava je da je Građanski pokret URA ostao bez podrške koju je do nedavno uživao u Berlinu.
Kao jasan znak promjene raspoloženja u njemačkoj prijestonici navodi prošlonedjelejnu posjetu Podgorici predsjednika parlamentarne grupe Bundestaga za Jugoistočnu Evropu Josipa Juratovića, iz Socijaldemokratske partije Njemačke.
Progresivne lijeve i građanske snage u Crnoj Gori će propasti ako ne budu zajedno i proaktivno djelovale
Naš sagovornik Juratovića opisuje kao najbitniju političku ličnost sa Zapadnog Balkana u najvažnijem evropskom parlamentu.
„URA se visoko kotirala u Berlinu, ali da li je sadašnji stav Bundestaga isti onaj koji je bio ljetos – nije. Juratović je dolaskom u Crnu Goru, bez da je išta morao izgovoriti, poručio da oficijelna Njemačka, tj. oficijelni Bundestag, blago rečeno ne podržava djelovanje URE kao što je bio slučaj do prije samo mjesec“, podvukao je Bursać.
Prema njegovim riječima, promjena stava zvanične Njemačke direktna je posljedica smjene vlasti u najmoćnijoj zemlji Evropske unije.
„Na terenu je već počelo „mijenjanje dresova“. Od NVO sektora i razmišljanja ambasadora u Crnoj Gori, do ljudi koji kroje politiku u velikim svjetskim parlamentima. Promjeni prisustvujemo in vivo“, izričit je Bursać.
Zloba i neinformisanost doveli litijašku vladu
Osvrnuo se i na problem loše komunikacije građanskih snaga sa stranim diplomatama.
„U BiH ultranacionalisti su mnogo koraka ispred u lobiranju od tzv. progresivnih građanskih snaga“, kaže on.
Bojim se, dodaje, da je tako i u Crnoj Gori.
„Čini mi se da dio javnosti koji je gravitirao litijaškoj vladi ima znatno jači uticaj i mnogo je bolje uvezan sa stranim ambasadama od ljudi koji žele autohtonu građansku Crnu Goru“, ocjenjuje Bursać, koji je dio krivice adresirao i na prozapadne činioce jer nijesu dovoljno lobirali za svoje ciljeve.
Prema njegovim riječima, karika koju čine ovdašnji NVO sektor i strane ambasade odradili su gro posla u dovođenju odlazeće Vlade na čelo Crne Gore.
„Jedni svojom neinformisanošću a drugi, bogami, zlobom doveli su do toga da se desi što desilo. Elem, i da neki ljudi u Vašingtonu, Parizu ili Berlinu kažu: 'Pa dobro, to su naši borci protiv korupcije'“, navodi Bursać.
Rane demokratije s porođajnim mukama
Govoreći o političkim procesima na Zapadnom Balkanu naš sagovornik je kazao da se radi o ranim demokratijama s porođajnim mukama.
Međutim, ističe Bursać, međunarodna zajednica uporno forsira termin „borba protiv korupcije“.
Promjena stava zvanične Njemačke direktna je posljedica smjene vlasti u najmoćnijoj zemlji EU
Divno je, dodaje on, pričati o borbi protiv korupcije iz Rejkjavika i Helsinkija gdje su, kako kaže, u centru pažnje javnosti komunalni problemi lokalnih zajednica.
„Genocid u Srebrenici nije izvršen zbog korupcije. Ubistva djece, staraca i žena, silovanja i masovna i planska protjerivanja nijesu posljedica korupcije. Ideologija krvi i tla, koja korespondira sa fašizmom i nacizmom, ustoličila je ono što je bio u mojoj zemlji rat, a što je vama dovelo veliki broj izbjeglica“, napominje Bursać.
Fašizam nema veze sa korupcijom
Fašizam je, objašnjava on, podsvjesna misao koja djeluje i na kolektivno nesvjesno u ljudima.
„Ishodište fašizma je u emociji straha, koja je bazirana na instiktivnim tzv. odbrambenim, a zapravo napadačkim reakcijama. To je ideologija koja se pretvara u religiju krvi i tla. Kad vas neko ocijeni drugim, drugačijim i manje vrijednim života najčešće po rodoslovlju, pogrešnom imenu i prezimenu, ne piše vam se dobro“, precizira Bursać.
Ističe da je istorija pokazala da fašizam nema nikakve veze sa korupcijom.
Radi se, kaže, o nečem posve drugom, jačem i opasnijem.
„Pošto je jače i opasnije onda treba proizvoditi jače ljekove i sistematsko liječenje“, poručuje Bursać.
Njegov je stav da je rješenje u denacifikaciji bez koje se, kako kaže, ne možemo efektno baviti višim temama.
Stavom prema meni Štajnaker pokazala kako razmišlja
Podsjetimo, gostovanje Bursaća u Crnoj Gori, osim što mu je donijelo prijetnje smrću, o čemu je Analitika već pisala, izazvalo je posebno pažnju i nakon što je na panelu iznio detalje neprijatnog telefonskog razgovora sa bivšom ambasadorkom Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Štajnaker, u kojem ga je diplomatkinja optužila da je „čovjek Mila Đukanovića“.
Štajnaker je reagovala na izjavu Bursaća kazavši da su iznijeti navodi neistiniti te da je on možda "nije razumio ili je nije želio razumjeti".
Bursać nije htio da komentariše odgovor Štajnaker, kazavši da ne želi da je vrijeđa.
„Svojim stavom i odnosom prema mojoj malenkosti pokazala je kako razmišlja“, kratko je poručio Bursać.
