„Prethodnih par godina smo se uvjerili u to da je svaka ekonomija, pa i one najjače, zavisna od međunarodnih kretanja i procesa. Nije iznenađenje da eksterni šokovi imaju uticaja i na ekonomiju Crne Gore. Danas smo svjedoci novih turbulencija u ekonomskim sistemima, nedovoljno oporavljenim od razornih efekata pandemije, a dodatno zakomplikovanim ruskom agresijom na Ukrajinu”, ocijenila je u razgovoru za Portal Analitika predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić.
Turbulencije u ekonomskim sistemima, kako ističe naša sagovornica, dovele su do izazova u lancima snabdijevanja, gubitka tradicionalnih turističkih tržišta, usporavanju investicija. Sve to, uz promjenu poreske politike, dovelo je do pojave visokih stopa inflacije, tj. opšteg rasta cijena kojeg danas imamo.
„S obzirom na to da su uzroci krize i dalje tu, realna je pretpostavka da će i naredni period karakterisati neizvjesnost. No, i u tim okolnostima moramo nastaviti još jače ići u pravcu diversifikacije ekonomije, korišćenja domaćih potencijala za rast i razvoj i privlačenja stranih investicija”, kazala je Drakić.
Efekti nestabilnog tržišta energenata neće nas zaobići
Najave teške jeseni, kako je navela, mogu dodatno zakomplikovati situaciju.
„Posebno u slučaju nestabilnog tržišta energenata koje bi se kasnije odrazilo na sve ostale sektore, a ti negativni efekti ne bi zaobišli ni privrednike u Crnoj Gori. Zbog toga smatram da je tu velika odgovornost Vlade kako bi u tim slučajevima obezbijedila elementarno zadovoljavajući ambijent za odvijanje biznisa. Nerealno je očekivati da privreda sama može da podnese teret nove ili produbljene postojeće krize. Svjedoci smo da je tako nešto nemoguće i u mnogo jačim ekonomijama nego što je naša”, poručuje naša sagovornica.
Kako bi na pravi način kanalisali interese privrednika, Drakić napominje da je Privredna komora u kontinuitetu pratila makroekonomske parametre i efekte ekonomskih politika. Sa druge strane, dodaje i da je PKCG predlagala konkretna rješenja čija bi primjena omogućila lakše i efikasnije poslovanje u Crnoj Gori.
Tek kad se desi kriza razmišljamo što treba raditi
“Nažalost, česti su slučajevi da izostane proaktivan pristup kreiranja ambijenta za privredni rast. Tek kad se desi neka kriza, poremećaj ili eksterni šok razmišljamo što treba uraditi, a tada je najteže reagovati. Teško je uraditi nešto što je reakcija na globalne poremećaje, a što će dati dobre efekte i rezultate u kratkom roku. Obično takvi rezultati dođu kao posljedica srednjoročnih ili dugoročnih vizija”, napominje Drakić.
U tom kontekstu, kako dodaje, treba posmatrati ono što treba raditi danas, bilo da govorimo o poreskim politikama koje bi bile podsticajne za smanjenje uvozne zavisnosti većom poljoprivrednom proizvodnjom, ili kad je riječ o valorizaciji prirodnih resursa obnovljivih izvora energije, uspostavljanju stabilnijih lanaca snabdijevanja, kao i razvoju infrastrukture kao jednog od osnovnih preduslova za rast i razvoj privrede.
Kad je u pitanju sektor trgovine, kako je navela Drakić, statistički gledano, prvih pet mjeseci ove godine karakteriše povećanje prometa u trgovini na malo u iznosu od 31,6% u odnosu na 2021.
Međutim, kako dodaje, interpretacija ovih podataka, bez ozbiljne analize, može navesti na pogrešan zaključak.
“Sektor trgovine i dalje karakteriše pomenuti problem u lancu snabdijevanja i nabavke roba, značajno veće cijene naftnih derivata pa i troškovi transporta, a uticaj inflacije i rast referentnih kamatnih stopa može dovesti i do izazova kod obezbjeđivanja sredstava za tekuću likvidnost”, objašnjava Drakić.
Uz to, podsjeća Drakić, zbog rasta maloprodajnih cijena, izazvanih pomenutim poremećajima, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma donijelo je Odluku o privremenoj mjeri za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i listi proizvoda, kojom je propisano da se ograničavaju marže u trgovini na veliko na 5% i trgovini na malo na 7%.
“Privrednici su ukazivali da ograničavanje cijena određenih proizvoda nije adekvatna mjera, naročito ukoliko tih proizvoda ne bude na tržištu. Takođe, predlog je bio da se donošenje Odluke odgodi, jer početak turističke sezone nije dobar trenutak za testiranje bilo kakvih novih ograničenja”, smatra naša sagovornica.
Rano za ocjenu sezone, raditi na otvaranju novih tržišta
Prema njenim riječima, špic turističke sezone karakteriše situacija koja je - dobra.
“Imali smo prilike da čujemo ocjene zadovoljstva predsezonom. Smatram da je rano davati konačne ocjene, te da je neophodno uraditi sve kako bi postsezona dala značajne efekte na turističku privredu i ekonomiju u cjelini”, navodi Drakić.
Kada govorimo o mogućim uticajima geopolitičkih dešavanja na crnogorski turizam, ova sezona i situacija u Ukrajini dokazuju, kako ističe, da su i te kako mogući.
“Zbog toga je nepohodno ubrzano raditi na otvaranju novih tržišta, poboljšanju ponude, kao i stvaranju pretpostavki za razvoj elitnog turizma. Podsjetiću samo na problem avio dostupnosti koji danas imamo i sigurna sam da niko ne zamišlja razvoj atraktivnih ili elitnih turističkih destinacija kao destinacija do kojih je ili nemoguće ili jako teško stići. No, opet se vraćamo na priču o strateškom promišljanju i viziji razvoja”, ističe Drakić.
Kako dodaje, moramo biti svjesni da promocija crnogorskog turizma treba da bude na većem nivou i sigurno sa većim budžetom, a usmjerena na tržišta koja mogu da daju visokoplatežne goste.
Sa druge stane, stava je da moramo biti spremni za dolazak takvih gostiju i rješavati, sad već tradicionalne, probleme u sektoru turizma koji se odnose na buku, sivu ekonomiju, nelojalnu konkurenciju, dostupnost, infrastrukturu itd.
PKCG i izvršna vlast prirodni partneri
Saradnju s Vladom Crne Gore predsjednica Privredne komore ocjenjuje takođe kao dobru.
“Komora i izvršna vlast su prirodni partneri u kreiranju kvalitetnog poslovnog ambijenta, kao preduslova za jačanje konkurentnosti privrede. Na tom planu doprinos dajemo kroz različite aktivnosti i inicijative. Komora učestvuje u pripremi predloga zakona i drugih propisa, predlaže Vladi donošenje programa i mjera podrške privredi, te kriterijume za njihovu implementaciju, priprema analize makroekonomskih kretanja i daje preporuka za unapređenje poslovnog ambijenta. Cilj nam je da odgovorimo potrebama privrede i ukažemo donosiocima odluka na izazove sa kojima se ona susrijeće, predlažući rješenja”, objašnjava Drakić.
Kako ističe, u partnerstvu sa donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou, u kontinuitetu snažno utičući na kreiranje adekvatnog zakonodavnog okvira, efikasnih mjera i pojednostavljenih administrativnih procedura, Privredna komora doprinosi unapređenju ambijenta za poslovanje, otklanjanju barijera i jačanju konkurentnosti ekonomije.
“Interese privrede argumentovali smo i kroz aktivnosti u Savjetu za konkurentnost gdje smo detaljno obrazložili zapažanja o tome na koji način treba uklanjati ono što se prepozna kao biznis barijera”, navodi naša sagovornica.
Izmijeniti propise kako bi se pomoglo privrednicima
Pored toga, kako dodaje, u prethodnih nekoliko mjeseci inicirali su izmjene niza propisa, npr. Zakona o javnim nabavkama – budući da su mnogi sektori privrede, usljed nestabilnog razvoja tržišta koje za posljedicu ima nekontrolisani rast cijena, došli u situaciju da prekidaju izvođenje radova kao i isporuku roba po ugovorima koje su zaključili ranije.
U Privrednoj komori smatraju da je neophodno što prije pristupiti pronalaženju rješenja za nastalu situaciju, po uzoru na zemlje regiona, konkretno Hrvatsku, koja je, prepoznajući problem na vrijeme, iznašla i primijenila model kojim je omogućila korekciju ugovorenih cijena u korist ponuđača.
Takođe, napominje Drakić, privrednici koji se bave poljoprivrednom djelatnošću već duži vremenski period ukazuju na potrebu izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost u dijelu primjene snižene stope na određene proizvode.
“Oni su mišljenja da treba omogućiti sniženje stope PDV-a na koncentrovanu stočnu hranu, pasterizovano kratkotrajno mlijeko kao i omogućiti sniženje stope PDV-a za poluprotektirane autohtone tradicionalne sireve, suhomesnate proizvode i mesne prerađevine sa 21% na 7%.Privredni subjekti iz sektora trgovine ukazuju na potrebu sniženja stope PDV-a na dječju hranu na 0%. Takođe, privrednici već duže vrijeme saopštavaju da bi gornju granicu stope poreza na nepokretnosti trebalo smanjiti na 0,5%, a za strateške privredne grane značajno umanjiti”, objašnjava Drakić.
Kada je u pitanju sektor turizma i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu u dijelu odredbi koje se odnose na raskid ugovora o putovanju, Drakić ističe da privrednici smatraju da osim zaštite potrošača, akcenat treba staviti i na zaštitu turoperatora.
Avanturistički parkovi u kojima se obavljaju sportsko-rekreativne i avanturističke aktivnosti, shodno važećem propisu, kako ističe naša sagovornica, ne ubrajaju se u turističke usluge, pa pravna lica koja se bave ovom djelatnošću ne mogu da dobiju odobrenje za upis u CTR i tako nesmetano posluju.
“Radi nesmetanog obavljanje komunalnih djelatnosti neophodno je donijeti Zakon o komunalnim djelatnostima koji bi uključio primjedbe privrednika koje se uglavnom odnose na metodologiju na osnovu koje se određuje cijena komunalne usluge, različite cijene usluga po opštinama i visoku kaznenu politiku. Privrednici sugerišu da se odredi maksimalni iznos komunalne naknade po jedinici površine i da metodologije za određivanje komunalne usluge i naknade budu propisane ovim zakonom, a ne podzakonskim aktima”, kaže Drakić.
Osim navedenih zakonskih akata, kako dodaje, postoji potreba i za izradom novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakona o energetici i izmjene Zakona o šumama.
U fokusu internacionalizacija i promocija privrede
Naša sagovornica poručuje da je, u ovoj godini, u fokusu rada Privredne komore internacionalizacija poslovanja, realizacija međunarodnih projekata i edukativnih aktivnosti. Napominje da posebnu pažnju posvećuju promociji privrede, sa ciljem da domaće proizvode i ponudu učine vidljivijim.
Kao naročito važne, ističe temu ženskog preduzetništva i aktivnosti koje Komora sprovodi na poljima digitalne transformacije, zelene i cirkularne ekonomije.
“Sprovođenjem niza projekta i učešćem u brojnim domaćim i međunarodnim inicijativama, pružamo podršku kompanijama u procesu prelaska sa linearne na cirkularnu ekonomiju i transformacije poslovanja ka zelenom i digitalnom. Radimo na formiranju Centra za digitalnu transformaciju koji će pomoći privredi da značajan dio procesa u svakodnevnom poslovanju pojednostavi i istovremeno unaprijedi", napominje Drakić.
Tome, kaže, treba dodati i nekoliko alata koje smo uspjeli razviti kroz projekte finansirane od Evropske unije.
"Kroz saradnju sa UNDP i projekat izrade Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji izrađen je koncept HUB-a za cirkularnu ekonomiju, koji će u prvih godinu dana postojati u on-line formatu, nakon čega će početi da 'živi' i fizički”, ističe Drakić.
Takođe, kako dodaje, aktivno učestvuju u kreiranju obrazovnih programa kroz koje se stvaraju ljudski resursi sa znanjima i kompetencijama potrebnim da se odgovori izazovima savremenog digitalnog i zelenog poslovanja.
Komora, kako ističe, takođe ima važnu ulogu u jačanju saradnje između države, naučne i poslovne zajednice u razvoju inovacione djelatnosti i stvaranju inovativnog društva.
Više žena na pozicijama tek kad bude manje stereotipa
Drakić je i prva žena na čelu Privredne komore Crne Gore što je, kako ističe, čini ponosnom ali i obavezuje.
“Zadovoljstvo je, naravno, i što sam prva žena na čelu institucije koja gotovo vijek okuplja cjelokupnu crnogorsku privredu i zastupa njihove zajedničke interese. Sve su to motivi da doprinesem kvalitetnijem radu Komore kako bi postala efikasniji servis crnogorskoj privredi”, poručuje naša sagovornica.
Mišljenja je da će biti mnogo više uspješnih i žena na ključnim funkcijama kada bude manje stereotipa o muškim i ženskim ulogama i poslovima. Napredak u tom smislu može se, smatra ona, ostvariti osvješćivanjem, edukacijom, stvaranjem uslova i realizacijom projekata i aktivnosti koje će doprinijeti ekonomskom osnaživanju žena.
“Na čelu sam institucije koja je posvećena afirmaciji i promociji ženskog preduzetništva i koja pruža podršku ženama u stvaranju savremenih preduzeća. Komora će nastaviti da djeluje u tom pravcu i kroz rad Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo, dajući doprinos da se, nesumnjivo veliki, potencijal ženskog preduzetništva valorizuje”, zaključuje Drakić.
