Vlada je u utorak utvrdila Predlog zakona o budžetu za 2021. godinu, kojim je predviđen ukupan iznos primitaka (sa državnim depozitima) i izdataka od 2, 455,79 milijarde eura.
Izvorni prihodi budžeta za 2021. godinu planirani su u iznosu od 1,88 milijardu eura ili 40,6 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na ostvarene u 2020. godini veći su za 240,9 miliona ili 14,7 odsto.
Rast budžetskih prihoda zasnovan je na sprovođenju mjera fiskalnog prilagođavanja, koje podrazumijevaju povećanje prihoda budžeta po osnovu oporezivanja neprijavljene imovine, suzbijanja neformalne ekonomije, uvođenja markiranja mineralnih ulja i naftnih derivata, ukidanja najviše godišnje osnovice za plaćanje doprinosa, uplate neto dobiti državnih preduzeća i izmjena akcizne politike (povećanje akciza na duvan, alkohol i sladunjava gazirana pića, kao i uvođenje akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda).
Od ovih mjera, koje će se primjenjivati od 1. jula, očekuje se budžetski prihod od oko 120 miliona eura, što će značajno stabilizovati javne finansije. Sa druge strane, nedostajuća sredstva u budžetu projektovana su na 575,6 miliona eura, dominantno zbog toga što ove godine mora da se vrati 435 miliona eura dugova. Nedostajući novac će biti obezbijeđen povlačenjem državnih depozita od 404 miliona eura, kao i korišćenjem povoljnih kredita iz evropskih fondova za gradnju infrastrukture i kovid program od 165 miliona.
Ukupni izdaci budžeta planirani su na nivou od oko 2,02 milijarde eura ili 43,6 odsto BDP-a i u odnosu na preliminarno ostvarenje u 2020. godini manji su za 45,3 miliona eura ili 2,2 odsto.
U strukturi ukupnih rashoda, tekuća budžetska potrošnja planirana je na nivou od 1, 81 milijardu eura ili 39,2 odsto BDP-a, dok je kapitalni budžet planiran u iznosu od 203,5 miliona eura, odnosno 4,4 odsto BDP-a. Budžet državnih fondova za 2021. godinu iznosi 798 miliona eura.
Najveći budžeti ministarstava finansija i prosvjete
Tekući budžet Skupštine Crne Gore za 2021. iznosi 8,8 miliona, službe Predsjednika Crne Gore 782 hiljade, a Generalnog sekretarijata Vlade 3,37 miliona eura.
Tekući budžet Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava iznosi 3,62 miliona eura, MUP-a 95,3 miliona, Ministarstva odbrane 43,43 miliona, Ministarstva finansija i socijalnog staranja 321,7 miliona eura, Ministarstva vanjskih poslova 16,22 miliona, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta 216,1 miliona eura, Ministarstva ekonomskog razvoja 21 milion, Ministarstva kapitalnih investicija 7,13 miliona, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 34 miliona, Ministarstva zdravlja 2,28 miliona, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 8,14 miliona, a Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija 10,7 miliona eura.
Oporezovati višak imovine i luksuznu robu
Ekonomski analitičar Predrag Drecun ocijenio je u izjavi za Portal Analitika da predloženi budžet za 2021. ima izraženu socijalnu notu.
„Naglašen je i određeni aspekt pravednije raspodjele novca u odnosu na prethodne budžete. Međutim, mana je što će se budžet praktično primjenjivati pola godine. Mana je i što su, u ovom momentu, preveliki izdaci za kapitalni budžet- trebalo se fokusirati na završetakzapočetih infrastrukturnih projekata i auto-put Bar- Boljare, a ostale projekte zamrznuti i ostaviti za neka bolja vremena.Bolje bi bilo da je pola kapitalnog budžeta opredijeljeno Ministarstvu poljoprivrede“, ocijenio je on.
Drecun smatra da Vlada, izdvajanjem 34 miliona eura za Ministarstvo poljoprivrede, nije prepoznala poljoprivredu kao stub razvoja.
„To nije prepoznala ni prethodna Vlada- ako se ne varam i lani je budžet Ministarstva poljoprivrede bio na nivou od oko 34 miliona eura. Investicija u poljoprivredu se brzo vraća, uključujući ulaganja u stočarstvo i stočni fond, ratarsku proizvodnju, pčelarstvo, drvopreradu...Država mora da stoji iza ulaganja u taj sektor i bolje je da Vlada ulaže u nešto što će obezbijediti brži povrat investicije od izgradnje, na primjer, vrtića“, naglasio je naš sagovornik.
Prema njegovom mišljenju, premalo novca je izdvojeno i za zdravstvo, imajući u vidu da je za nadležno ministarstvo opredijeljeno manje od tri miliona eura.
„Mislim da treba razmisliti o povećanju carina na uvoz, prvenstveno luksuzne robe. Takođe, neshvatljivo je da prihodi od poreza na imovinu iznose 1,6 milion eura. Treba napraviti popis umrtvljene imovine, a potom dodatno oporezovati npr. vlasnike dvije, tri ili više nekretnina u kojima niko ne živi, ili ih visokim porezima natjerati da ih koriste, što su neke države već uradile“, zaključuje Drecun.
Nije dozvoljeno preusmjeravanje sredstava sa projekta izgradnje auto-puta
U članu 14 predloga budžeta konstatuje se da je, od ukupnog iznosa za projekat izgradnje autoputa, 85% sredstava, odnosno 943.991.500 dolara, obezbijeđeno zaključenjem kreditnog aranžmana sa Kineskom Exim bankom, dok će preostalih 15%, biti obezbijeđeno iz sopstvenih sredstava ili kroz emisiju obveznica na inostranom ili domaćem tržištu, emisijom državnih zapisa, ili zaključenjem kreditnih aranžmana sa domaćim ili inostranim finansijskim institucijama.
„Za finansiranje projekta izgradnje autoputa "Bar -Boljare", prioritetna dionica Smokovac - Uvač - Mateševo, Vlada može koristiti sopstvena sredstva ili se dodatno zadužiti kod kineske Exim banke ili druge finansijske institucije do visine neophodne za implementaciju projekta. Vlada, u 2021. godini može zaključiti svop ugovore i ugovore o kupovini derivata u skladu sa standardizovanim okvirnim ugovorom o finansijskim derivatima koji je uobičajen u poslovnoj praksi, odnosno na način uobičajen u poslovnoj praksi, radi zaštite od rizika kamatnih i/ili valutnih promjena u vezi sa kreditnim ugovorom sa kineskom Exim bankom zaključenim 2014. godine za potrebe izgradnje auto-puta Bar-Boljare, prioritetna dionica Smokovac-Uvač- Mateševo, kao i u vezi sa drugim zaključenim kreditnim ugovorima, emitovanim hartijama od vrijednosti (obveznicama) i/ili izdatim garancijama“, navodi se u članu 14 predloga budžeta.
