Nakon što su u proteklih godinu dana na globalnom nivou drastično povećane cijene hrane, pogotovo osnovnih životnih namirnica, građani od vlada širom svijeta očekuju veći stepen državnog intervencionizma i angažovanje na zaštiti životnog standarda sa naglaskom na socijalno najugroženije slojeve stanovništva.
Prema FAO indeksu, hrana je prvenstveno zbog povećanja tražnje za vrijeme pandemije koronavirusa poskupila 40 odsto u globalnim okvirima, a realno je očekivati nova poskupljenja zbog suše, koja će uticati na prinose i rasta cijene naftnih derivata, što povećava troškove transporta.
Prema mišljenju sagovornika Portala Analitika, Vlada Crne Gore za sada nije uradila dovoljno da se neutrališu negativni efekti globalnog poskupljenja hrane, na šta Crna Gora nije imuna imajući u vidu da se hrana uglavnom nabavlja iz uvoza. Ekonomski analitičar Predrag Drecun sugeriše da je potrebno formirati robne rezerve, i to što prije jer se očekuje dodatni rast cijena.
Vlada je u srijedu 25. avgusta ograničila maksimalnu maloprodajnu cijenu vekne pšeničnog bijelog hljeba tip – 500 do kraja godine na 50 i 40 centi zavisno od gramaže, s obzirom na to, kako su naveli, “da se radi o osnovnoj životnoj namirnici čijim se povećanjem cijena direktno utiče na standard građana”. Takođe, trgovcima je preporučeno da ograniče obračunatu maržu koja čini sastavni dio maloprodajne cijene za suncokretovo ulje, bijeli šećer i mlijeko. Za kraj avgusta je najavljena izrada socijalnih bonova – lica u stanju socijalne potrebe će, nakon obrade njihovih zahtjeva, imati pravo na pomoć od 30,50 ili 100 eura. Iz Vlade je najavljeno da će za sada pomagati građane samo socijalnim bonom i besplatnom dodjelom ulja, dok će o raspodjeli drugih namirnica, kako su kazali, javnost blagovremeno informisati.
Ranije je iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja najavljeno da će besplatna dodjela 64 hiljade litara ulja socijalno ugroženim građanima i penzionerima koji primaju 147 eura početi sredinom septembra. Korisnicima ovog vida pomoći biće podijeljeno po tri litra ulja.
Ponižavajuće dijeliti po tri litra ulja: Direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević naglasila je za Portal Analitika da cijene hrane “divljaju” i da se po tom pitanju hitno mora intervenisati.
“Vlada je kobajagi nešto preduzela, ali to nije vrijedno pomena. Podjela par litara ulja je ponižavanje građana. Za sada, dakle, nije urađeno mnogo, vidjećemo da li će biti nekih konkretnijih poteza” , ocijenila je Nikčević.
Više kupovati domaće proizvode: Sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore (PKCG) Lidija Rmuš je ranije izjavila da je pandemija koronavirusa uticala na porast cijena osnovnih životnih namirnica.
Cijena pšenice ovih dana dostiže rekordne iznose i zbog visoke tražnje, praktično je nemoguće ugovoriti njenu isporuku u skorijoj budućnosti
“Podrška koju kao građani možemo pružiti proizvodnji jeste da više kupujemo domaće proizvode. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija FAO indeks cijena hrane u svijetu pokazao je da je hrana u maju 2021. skuplja za čak 39,7 odsto u odnosu na maj 2020. godine. Rast cijena je posljedica smanjene proizvodnje u periodu pandemije, kao i naglog rasta tražnje kada je došlo do obnavljanja i jačanja privrednih aktivnosti. Naročito je došlo do porasta cijena stočne hrane, što direktno ugrožava poljoprivredne proizvođače, naročito priozvođače mlijeka i mesa. Pored toga, na rast cijena hrane, zbog povećanja cijena energenata, značajan uticaj ima povećanje transportnih troškova”, naglasila je Rmuš.
Izlaz u supstituciji uvoza: Ekonomski analitičar Predrag Drecun kazao je za Portal Analitika da nema ništa čudno u tome što je hrana sve skuplja.
“Logično je da poslije štampanja novca bez pokrića na globalnom nivou, rasta tražnje uzrokovanog pandemijom i drugim faktorima poput suše i poskupljenja goriva, dođe do rasta cijena poljoprivrednih proizvoda. Do poremećaja na tržištu je došlo prvenstveno zbog toga što je Crna Gora dominantno uvoznik hrane. Ja sam na početku pandemije predlagao da se Agrobudžet izdvoji minimum 200 miliona eura. Novac je trebalo preusmjeriti sa, na primjer, stavke konsultantske usluge trećim licima, za šta je u ovogodišnjem budžetu opredijeljeno 37 miliona eura, odnosno više od 100.000 eura dnevno. Pametnije je bilo dati šansu poljoprivredi sa dodatnih 37 miliona, a eksperte za konsultantske usluge tražiti “po dubini”, poručio je Drecun.
Prema njegovoj ocjeni, upravo zbog uvozne zavisnosti “ne pitamo se mnogo” ni oko neutralisanja globalnog poskupljenja hrane.
“Možemo jedino brzo formirati robne rezerve i da pokušamo da domaće tržište saniramo blagovremenim nabavkama. Prema mojim saznanjima u Vladi Crne Gore se razmišlja u pravcu formiranja robnih rezervi, a moj apel je da sa time treba požuriti. Izlaz treba tražiti u supstituciji uvoza, jer Crna Gora može da proizvodi puno više mesa, povrća i mliječnih proizvoda. Samo za uvoz prehrambenih artikala i vode Crna Gora izdvaja blizu 500 miliona eura godišnje. U vrijeme pandemije koronavirusa jasno se vidi dokle nas je doveo koncept forsiranja uvozne zavisnosti i turizma kao faktora peglanja platnog prometa”, istakao je Drecun.
On je podvukao da berzanska cijena pšenice ovih dana dostiže rekordne iznose i da je, zbog visoke tražnje, praktično nemoguće ugovoriti isporuku pšenice u skorijoj budućnosti.
