„Vremenski period do izglasanja budžeta za 2025. godinu krajnji je rok za rekontrukciju Vlade u odnosu na koji se očigledno samo premijer orijentiše, ali ne i predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore“, ocijenila je u razgovoru za Portal Analitika doc. dr Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica.
Poučeni, kako oni tvrde „svojom greškom“ iz 2020. kada su imali priliku da formiraju vladu, a prepustili su je tzv. konceptu ekspertske vlade sada, kako kaže Đukanović, pokušavaju kapitalizovati podršku koju obezbjeđuju Vladi u Skupštini.
„Jedina razlika koju previđaju jeste da izborna volja na koju se pozivaju nije ista kao ona iz 2020. i da Pokret Evropa sad, uprkos velikim unutrašnjim problemima i dalje ima dosta široke koalicione mogućnosti. Ovo posebno jer bi mnoge partije, a među njima su trenutni žestoki protivnici PES-a, zaboravile interna mimoilaženja radi ulaska u Vladu“, smatra Đukanović.
Rekonstrukcija Vlade nakon kratkog perioda neopravdana
Sa druge strane, kako dodaje sagovornica Analitike, ZBCG nije zadovoljan samo mjestima po dubini, nego su ministarske pozicije ipak bolje mjesto za implementaciju njihove politike, ali i uticaja crkve i vlasti u Beogradu.
„Sve dosadašnje aktivnosti i retorika gospodina Mandića upućuju na to da želi da se pozicionira kao lider parlamentarne većine i time šalje poruku premijeru da je on taj koji može odrediti sudbinu Vladi. Vrlo je zanimljivo da premijer na insistiranje ZBCG reaguje pozivanjem na krajnji rok rekontrukcije Vlade“, kaže Đukanović.
Prema njenim riječima, time što mu se sa rekronstrukcijom ne žuri, on pokazuje da mu se očigledno nevoljno i razmatra pitanje ulaska takvih struktura u Vladu.
„Sa jedne strane, oni proces reformi i dostizanje evropskih vrijednosti mogu dodatno komplikovati, dok je sa druge strane rekonstrukcija Vlade nakon tako kratkog perioda od njenog formiranja potpuno neopravdana. Ukoliko je zaista postojala potreba i volja gospodina Spajića, vjerujem da bi se predstavnici ZBCG od samog početka našli u Vladi“, smatra Đukanović.
PES podijeljen, Spajić pokazao političku nedosljednost
Upitana može li insistiranje ZBCG na rekonstrukciji gotovo godinu prije roka poslužiti premijeru kao osnova da napravi prekompoziciju, odnosno da partnere potraži u DPS-u i partijama manje brojnih naroda, Đukanović kaže da su PES i Spajić u više navrata pokazali nekonzistentnost stavova po pitanju mogućih koalicionih partnera. Zato, kako ističe, vjeruje da nijedna varijanta nije u praksi nemoguća.
„Ovo se odnosi na manje partije, ali i na one koje broje više poslaničkih mjesta. Očigledno je da je PES oko mnogih pitanja duboko podijeljen, pa ne postoji uvjerenje da premijer ne bi uzeo u razmatranje neke iznenadne koalicije, budući da nije pokazao političku dosljednost u obećanjima i tvrdnjama, ali ni neku posebno jasnu naklonost za spašavanje partijskog jedinstva“, ukazuje sagovornica Analitike.
Sa druge strane, kako dodaje, saradnja sa PES-om može da bude izuzetno benefitna za mnoge opozicione partije koje se danas loše snalaze u opozicionim redovima, a koje konstantno gube birače poput Ure i DPS-a.
Spajić i Milatović „toleranciju“ zamijenili ponižavajućim tonovima
Osvrćući se na sve češće sukobe u PES-u, čiji lideri pokrivaju dvije najveće pozicije u zemlji, Đukanović kaže da smo do skoro mogli zaključiti da se dvojica lidera PES-a „tolerišu“, omogućavajući elementarno funkcionisanje partijskih organa zbog dobijanja boljeg izbornog rezultata i dobijanja mandata.
„Međutim, nakon posljednjih dešavanja možemo vidjeti da su “toleranciju” zamijenili javnom kritikom i gotovo ponižavajućim tonovima upućenih na adresu potpredsjednika stranke. Bez obzira na utemeljene razloge zbog kojih je predsjednik Milatović vratio zakone na ponovno odlučivanje, reagovanje PES-a nakon toga govori samo u prilog činjenici da je rascjep Pokreta Evropa sad ne samo izvjestan, već očigledno faktički i okončan. Izvjesno je da je riječ o dva različita koncepta i potpuno različita strateška pristupa razvoju i partije, ali i sprovođenju vlasti“, ocjenjuje Đukanović.
4
Sagovornica Analitike podsjeća i da najava rascjepa PES-a traje već duže vremena, kako u odnosu na stavove i djelovanje dvojice lidera, tako i u odnosu na ostale članove partije koji se svrstavaju u jednu od dvije grupacije unutar PES-a.
„Iako je PES napravio iznenađujuće odličan rezultat na prethodnim izborima, mislim da očuvanje kohezije uprkos razlikama zbog što boljeg imidža u javnosti i izbornog rezultata više neće biti slučaj, budući da su razlike sada toliko narasle da će nadjačati interes za unutarstranačkom kohezijom“, kaže Đukanović.
Vladama kojima je EU prioritet ne bi smio da se dešava izostanak rezultata
Komentarišući rezultate u ispunjavanju EU agende Crne Gore, od izbora sedmog sudije Ustavnog suda, preko Sudskog savjeta i najave izbora VDT-a, Đukanović kaže da su imenovanja koja su se desila, uključujući i Glavnog pregovarača, važna u procesu pregovaranja i neophodna u trenutku u kome se naša država danas nalazi.
Međutim, kako ističe, ona mogu biti dobra i za dalje simuliranje reformi, ukoliko i dalje ne bude konkretnih rezultata.
„Mnoge inicijative i odluke koje su učinjene do sada ohrabruju, ali je nezahvalno na osnovu njih zaključivati, jer koliko god je bilo komplikovano doći do njih ipak su one kozmetičke prirode, posebno u odnosu na konkretne rezultate koje treba da isporuče mnoge institucije“, ističe Đukanović.
Kako napominje, za političke partije i vlade koje tvrde da im je proces integracija prioritet, ne bi smio da se dešava ovakav izostanak rezultata kakav smo imali prethodnih godina.
„Svjedoci smo čestih promjena pregovaračke strukture, nedosljednih i nekonzistentnih rješenja u formacijama te strukture, čestih promjena u kadrovskim rješenjima, manjka institucionalne memorije, nejasne političke volje za dubokim reformama koje su uvijek bolne, što će predstavljati veliki teret i u narednom periodu“, smatra ona.
Do sada smo, dodaje, imali priliku da vidimo veliku inertnost i nezainteresovanost organa za proces integracija, čak i kada je izvještavanje Evropskoj komisiji u pitanju.
„O ispunjavanju određenih kriterijuma da ne govorimo, tako da budući pregovarač izuzev što mora imati znanje i iskustvo u ovoj oblasti, treba da bude osoba koja ima autoritet da našu uspavanu administraciju pokrene, motiviše i pogura da ozbiljno shvate obaveze koje nas očekuju. Riječ o vrlo složenom i zahtjevnom procesu, u kome i najbolji učinak pregovarača neće biti dovoljan, ukoliko ne bude praćen zalaganjem i djelovanjem cjelokupne administracije“, upozorava Đukanović.
Za očekivati da rezultati popisa budu mehanizam za veće podjele
Jedna od tema (i to političkih) koja je obilježila prethodni period bio je i popis stanovništa. Prvi rezultati, kako je ranije najavljeno, trebalo bi da budu objavljeni 25. januara. Sagovornica Analitika navodi da se, imajući u vidu linije po kojima se naše društvo već decenijama dijeli, identitetske sadržaje izbornih programa koje partije zastupaju, i karakter popisa koji smo nedavno organizovali (uključujući i sadržaj upitnika), može očekivati da i rezultati budu instrumentalizovani u političke svrhe i da oni upravo budu mehanizam za još veće podjele.
„Vjerujem da se mnoge partije, posebno one koje pripadaju koaliciji ZBCG, rezultatima raduju da bi imali alibi za promjene koje bi podrazumijevale zaštitu interesa vlasti u Beogradu mnogo više nego bilo koje nacionalne grupacije u Crnoj Gori. Mislim da nalik na sve prethodne izbore, i rezultate popisa će mnoge partije priznavati i poštovati u odnosu na to da li su u skladu sa njihovim očekivanjem i u odnosu na to da li se uklapaju u njihove partijske kalkukacije“, izričita je Đukanović.
DPS na prelomnom trenutku, sve opcije moguće
Sagovornica Analitike osvrnula se i na predstojeći kongres DPS-a. Upitana hoće li ova stranka uspjeti da održi partijsko jedinstvo ili će, ipak, djelovanje nastaviti u dvije kolone, Đukanović je stava da su sve opcije moguće.
„Ukoliko uopšte dođe do dubokih reformi koje moraju podrazumijevati i izostanak uticaja bivšeg lidera, čiji sinergetski efekat je bio toliki da je omogućio višedecenijsku koheziju partije i visoku partijsku disciplinu, ostaje veliko pitanje da li takav efekat može imati njegov nasljednik“, navodi Đukanović.
Smatra i da se DPS nalazi na prelomnom trenutku, pa im u uslovima velikih promjena koje se u Crnoj Gori dešavaju, neće biti lako zadržati jedinstvenost i koheziju.
„Do sada su se pokazali kao relativno loša opozicija, koja se deklariše kao evropska partija, a koja u suštini nema program niti zagovara promjene koje mogu dovesti partiju do evropskih političkih struktura“, smatra Đukanović.
Birači imaju jasan stav što ne žele da podrže na izborima
Komenarišući sve češća spočitavanja opoziciji da neadekvatno brani crnogorske interese, sagovornica Analitike ističe kako više nije važno ima li neko političko iskustvo ili ne, te da birači, kaže, očigledno imaju jasan stav prema onome što ne žele više da podrže na izborima. Prema njenim riječima, tako se mogu razumjeti sve promjene koje su se dešavale u proteklom periodu.
„Birači mogu tolerisati i manjak rezultata u reformskim procesima i neispunjavanje izbornih obećanja, ali su oni trenutnoj opoziciji nedovoljni da bi vratila snagu koju je imala prije nekoliko godina. Čak i da naprave veće korijenitije promjene. Sa druge strane, instistiranje na identitetskim i nacionalnim pitanjima udaljava opoziciju od koncepta koji deklarativno zastupaju (građanskih evropskih partija) i to ima cijenu i kada je osipanje birača u pitanju“, zaključuje Đukanović.
