Sušna sezona i slab rod sijena odrazili su se i na cijenu ove kabaste stočne hrane, pa je ove godine za balirano sijeno optrebno izdvojiti dvostruko više novca nego prethodne.
Posljedica manje količine sijena, ali i rasta cijena stočne hrane na tržištu, kako za Portal Analitika kaže predsjednik Unije stočara Milko Živković, osjetiće se tokom zime.
Cijene rapidno rastu
Cijene baliranog sijena na sjeveru Crne Gore, na livadi, kreću se do 3.5 eura. U centralnom dijelu, kako saznajemo, cijena se kreće od tri do četiri eura, na livadi.
Kod natkupaca cijena je mnogo veća, pa je za jednu balu sijena potrebno izdvojiti od pet do čak sedam eura. Za istu količinu sijena, samo godinu dana ranije, bilo je potrebno platiti od dva do četiri eura.
“Zavisno od težine, bale se kreću od 2.5 do 3.5 eura na terenu, dalje, to kad nakupci uzmu, i povezu dolje u centralni dio, bude još skuplje. Rod sijena je lošiji nego prošle godine, suša će izgleda potrajati, pa nas čeka još jedna jako teška i skupa zima”, kazao nam je Živković.
Cijene stočne hrane, kako kaže Živković, rapidno rastu već drugu godinu zaredom, a sve ovo imaće negativne posljedice na stočni fond.
“Mi jednostavno nemamo mogućnost, izgleda ni pravo, da realno kalkulišemo sve troškove u cijenu finalnog proizvoda. Zavisimo od drugog, od dobre volje otkupljivača mlijeka, mesa, od konkurencije, uvozničkog lobija. Ovo će samo da se odrazi u smjeru pada stočnog fonda u Crnoj Gori, koji će se nastaviti i dalje, s tim što će ovoga puta biti još radikalniji”, istakao je Živković.
Crna Gora zavisna od uvoza
S obzirom na to da se u Crnoj Gori ne proizvodi dovoljna količina žitarica i koncentrovane stočne hrane, situacija na svjetskoj berzi imaće veliki uticaj na cijene u našoj državi.
Živković zato dodaje da očekuju nastavak rasta cijena.
“Svi imupti rastu. Zavisno od toga šta se bude dešavalo na globalnom nivou to će imati efekat na cijenu koncentrata i žitarica na našem tržištu. U svakom slučaju, ne možemo očekivati pad trenutnih cijena, već očekujemo rast, i to veoma značajan, posebno ako potraje suša u okruženju, prije svega u Srbiji, tada ćemo biti u velikom problemu”, kazao je Živković.
Podsjetimo, Vlada Sjeverne Makedonije juče je zabranila izvoz ogrijevnog drveta, peleta, pšenice i pšeničnog brašna i ukinula carinu na uvoz suncokretovog ulja, do kraja ove godine. Ako se druge države u regionu, zbog vlastitih potreba, odluče na zabranu izvoza žitarica ali i koncentrovane hrane, takva odluka odrazila bi se negativno i na crnogorsko stočarstvo.
“Ne znam kakvi su dogovori između ministarstava, ali niko neće ugroziti interese svoje države da bi dao nekome u okruženju. Ali, takva zabrana bi definitivno značila kraj crnogorskog stočarstva. I to nam je slika loše strategije u ovom sektoru, i to u posljednjih 20-30 godina”, kazao je Živković.
U budžetu malo novca za poljoprivredu
Ni novca u budžetu za poljoprivredu, kako kaže naš sagovornik, nema dovoljno.
„Ministarstvo je ograničeno sa količinom novca koja se izdvaja iz naconalnog budžeta i usmjerava prema poljoprivredi. Što se tiče njihove volje, s obzirom na pritisak koji imaju od strane poljoprivrednika, oni su pokazali, bar deklarativno maksimalnu kooperativnost. Međutim, ako crnogorska poljoprivreda puni budžet sa nekih sedam do 10 odsto, a iz tog budžeta nazad dobija, za ono što se zove direktna ulaganja u poljoprivredu, tu se izdvaja manje od jedan odsto, onda je jasno da ne ostaje dovoljno novca”, ističe Živković.
Kompletnu situaciju stočari neće, dodaje sagovornik Portala Analitika, pasivno posmatrati.
„Trenutno na sjeveru su intenzivni radovi na košenju. Oko svih narednih aktivnosti dogovaraćemo se kada se završi skupljanje sijena, ali sigurno nećemo pasivno posmatrati stvari”, poručio je Živković.
Sredstva IPARD fonda - prazna priča
Evropska komisija usvojila je IPARD III program Crne Gore za period 2021 – 2027. godine, kojim će poljoprivrednicima na raspolaganju biti 63 miliona eura bespovratnih evropskih sredstava.
Ipak, Živković podsjeća da se pomenuta sredstva nikad ne koriste u dovoljnoj mjeri.
„Amabsadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa i ministar Joković juče su teatralno najavili 63 miliona iz IPARD fondova. Mi nijesmo ni 50 posto onog prije potrošili, a već smo jednom plaćali “penale” zbog toga, tako da je to sve jedna prazna priča”, poručuje Živković.
