Riječ je o podacima vezanim za – Italiju. Na prvi pogled možda zvuči čudno, ali kako je izvijestio Guardian u reportaži iz te države, poljoprivreda je jedina djelatnost sa rastom broja mladih koji se njome bave kada je u pitanju posljednjih 10 godina.
Te podatke saopštila su udruženja mladih farmera u pomenutoj državi, u kojoj bavljenje poljoprivredom očito polako ide ka novom zenitu.
Stočarstvo, agroturizam, prodaja povrća i voća…
Mladi u dominantnoj mjeri uzgajaju stoku na farmama, bave se agroturizmom i direktnom prodajom onoga što proizvedu.
“Moja želja bila je da dam potpuno novo značenje onome što za opšte standarde predstavlja pojam farmer”, kaže Đakomo Perleti, koji već duže u Kontrada Brićoniju kod Bergama uzgaja stoku, proizvodi sir, meso i povrće, pri čemu danas na svom imanju ima i restoran koji je zavrijedio Michelinovu zelenu zvjezdicu.
No, on je u poslu duže od decenije i ističe kako je sada, sa 37 godina, zapravo i jedan od starijih koji se bave poljoprivredom na tamošnjim gazdinstvima.
Vratio se iz Londona da bi proizvodio “osmo svjetsko čudo”
Donekle apsurdno zvuči i sama pomisao kako bi neko ostavio bankarski sektor u Londonu kako bi – došao na selo. Naročito ako je u pitanju mlađi čovjek. No, upravo to učinio je Andrea Taljabu (33) prije nekoliko godina.
“Očekivao sam da je bankarski sektor stimulativniji, a zapravo sam radio u toksičnom i stresnom okruženju. Ne shvatite me pogrešno – imao sam dobar posao i zaradu sa bonusima. Ali, iskreno, sve vrijeme sam osjećao kako traćim vrijeme jer uistinu nijesam stvarao nikakvu vrijednost”, kaže on.
Vrativši se u Italiju, spoznao je, kako kaže, ‘osmo svjetsko čudo’ – voće sa medom. I tako je krenuo posao – Taljabu je danas uspješan proizvođač iz okoline Brijance, a njegovo voće sa medom dostupno je i u tegli i kao sok.
“Poljoprivredu sam posmatrao kao profesiju za izbjegavanje. Ali, sada je potpuno drugačije, ne samo kada sam ja u pitanju. Jer, ako upalite TV – na četiri od 10 programa u isto vrijeme vidjećete sadržaje o održivom razvoju, poljoprivredi ili hrani”, naglasio je on.
Studije sve popularnije, mladi se bolje snalaze i na tržištu
Da se trendovi mijenjaju, shvatila je i direktorica Smart Agrifood instituta sa Politehničkog univerziteta u Milanu Kjara Korbo. Ne tako davno, institut je pohađalo oko 60 studenata. Danas ih je 200.
I sada slijedi najnevjerovatniji podatak – prema podacima udruženja mladih farmera, poljoprivredne kompanije i gazdinstva koja vode ljudi mlađi od 35 godina, imaju promet čak 75 odsto veći u odnosu na ostale kompanije identičnih kapaciteta.
Roberto Reali iz Italijanskog nacionalnog istraživačkog instituta smatra kako to nije iznenađujuće, jer mlađe generacije posjeduju mnogo bolje vještine. I za uzgoj i za produkciju i za plasman prozvoda, ističe on, od velikog je značaja i brzina i ideja i marketing i uvezivanje putem online platformi. A tu su, zaključuje on, mladi u velikoj prednosti.
Ulazak u posao ipak nije jeftin
No, nije sve baš toliko idilično. U slučaju mladih koji nemaju svoju zemlju na selu, najteži je – početak. Cijena hektara zemlje na italijanskim selima u prosjeku se kreće oko 20.000 eura. A ko želi da se bavi masovnom proizvodnjom, pa i da uz to izgradi restoran ili gostionicu, mora računati na kupovinu više hektara zemlje.
Svemu tome treba dodati i razne troškove koji potom slijede – od gradnje objekata i kupovine mehanizacije, preko nabavke ambalaža, štampe, pa i ulaganja u promociju.
Ipak, reklo bi se kako su se mnogim mladim ljudima investicije isplatile. Pritom, čitava teritorija Italije, od krajnjeg juga do podnožja Alpa, idealno je podneblje za bavljenje različitim djelatnostima koje pripadaju oblasti poljoprivrede i stočarstva.
