Vlada Crne Gore biće rekonstruisana nedugo pošto se navrši uvodnih pola godine njenog funkcionisanja, a sada je, čini se, jedino preostalo pitanje da li će, pored koalicije “Za budućnost Crne Gore”, u njoj biti mjesta i za Bošnjačku stranku.
Iako je prvobitno isticano kako se rekonstrukcija očekuje nakon prve godine rada Vlade, da će taj proces dobiti na dinamici bilo je jasno već krajem prošle godine. Od tada do danas doznali smo i mnogo konkretnije informacije – to da će rekonstrukcija početi u prvoj polovini godine, te kako je moguće da će imati dvije etape.
Sada još ostaje da se vidi da li će i BS ‘upasti’ u izvršnu vlast, a bude li odgovor pozitivan – i koji bi im resori pripali, odnosno da li bi zbog toga moglo doći do novog ‘cijepanja’ resora u ionako glomaznoj Vladi.
Rekonstrukcija definitivno kreće do sredine godine
Što se koalicije ZBCG tiče, koja upravlja zakonodavnom vlašću, a u izvršnoj već ima nekolicinu državnih sekretara, od njih smo najkonkretnije poruke čuli prekjuče. Rekonstrukcija je tako već gotova stvar, samo ostaju detalji, uključujući i onaj o terminu.
12“Do kompletne rekonstrukcije Vlade doći će najkasnije do ljeta”, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, ujedno i lider ZBCG.
Jovan Vučurović iz tog bloka bio je još konkretniji. On je istakao kako će prva faza rekonstrukcije biti obavljena u maju ili junu, a druga u septembru.
“Za ZBCG je najvažnije da će NSD i DNP biti dio Vlade”, kazao je Vučurović.
Vlada će imati čak šest vicepremijera
Po rekonstrukciji Vlade, ZBCG dobiće pet visokih funkcija u njoj, među kojima četiri ministarske.
Pomenuta koalicija tako će rukovoditi resorima saobraćaja, prosvjete, turizma, te prostornog planiranja i urbanizma. Pored toga, ZBCG će dobiti i poziciju vicepremijera za infrastrukturu.
Tako je već izvjesno da će crnogorska Vlada od ljeta imati čak šest vicepremijera.
Da li će ministarstva biti ‘cijepana’ ili će se neko odreći resora
Još nije poznato šta će ostati od postojećih ministarstava – odnosno da li će četri pomenuta biti ‘izdvojena’ iz njih, ili će pojedina samo biti transformisana.
U prvoj varijanti, to bi značilo kako bi Vlada mogla imati čak i do 22 ministarstva.
No, u drugom slučaju, neko od konstituenata mogao bi ostati bez resora – podsjetimo, turizam trenutno pripada ministarstvu koje vode Demokrate, a saobraćaj, prosvjeta i urbanizam onima na čijem su čelu kadrovi iz Evrope sad.
BS za Spajića poželjna, za ZBCG nije problem
Kompletna priča o raspodjeli resora i glomaznosti izvršne vlasti mogla bi postati još kompleksnija u slučaju da se u međuvremenu za ulazak u Vladu ‘izbore’ i iz BS. Kakve su šanse za to? Reklo bi se – ne baš male.
Jer, soluciju prema kojoj bi i ta partija ušla u Vladu podržavaju i premijer Milojko Spajić i koalicija ZBCG, iz koje je poručeno da “nemaju ništa protiv da BS bude dio Vlade”.
Još konkretniji bio je premijer.
"Treba uzeti u obzir da je Bošnjačka stranka ozbiljan reprezent bošnjačkog naroda. Njihove kadrove i danas imamo u sistemu i nijesmo htjeli da ih mijenjamo. Bošnjačku stranku vidim kao partnere, kao nekoga ko je uključen u poluge odlučivanja", kazao je Spajić.
Mnogi već naslutili da je BS u ‘kombinaciji’
Da je BS očito već u ‘kombinaciji’ mnogi su naslućivali prošle sedmice, kada smo od opozicije saznali da njihovi predstavnici nijesu željeli da stanu iza krivične prijave protiv predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Prekjuče su iz BS pozdravili Spajićevu izjavu, a njihov poslanik Damir Gutić rekao je da bi ušli u Vladu ako budu mogli da ostvare programske principe.
A što se programskih principa tiče, Gutić je kazao kako je njihov osnovni uslov regionalni razvoj, te vladavina prava.
Stoga, reklo bi se kako ni BS nema ništa protiv da bude dio Vlade sa ZBCG.
Skepsa prema BS jedino postoji među Demokratama
No, oni koji bi se mogli ispriječiti tako širokom krugu konstituenata, kako to sada djeluje, jesu – Demokrate.
Njihov je poslanik Boris Bogdanović prošle sedmice rekao da bi oni ipak ostali pri varijanti preciziranoj Sporazumom o formiranju 44. Vlade, a čija primjena podrazumijeva isključivo involviranje ZBCG u izvršnu vlast, ali ne i BS ili neke treće strane.
“Takvu rekonstrukciju smo, saglasno pomenutom sporazumu, dužni da podržimo, dok ostale modifikacije sporazum ne predviđa, te samim tim nije ni realno da će se desiti”, kazao je on za Vijesti.
Portparol te stranke Mitar Paunović potvrdio je juče takav stav, ističući kako ne očekuje da organi Demokrata podrže ulazak DF u Vladu
Većina bi mogla biti rekordna, a hipotetički i – dvotrećinska
No, dođe li na kraju do kompromisa, a preciznije – popuste li Demokrate, onda bi Crna Gora dobila najširu parlamentarnu većinu od obnove nezavisnosti.
Podsjetimo, za sada rekord i dalje drži Vlada uspostavljena nakon izbora 2009, koju je u parlamentu podržavalo 48, a nešto kasnije i 49 poslanika. No, ova bi, ukoliko u nju uđe i BS, imala podršku većine u kojoj bi ukupno bila 52 poslanika.
To bi, ujedno, značilo i da bi parlamentarnoj ‘poziciji’ nedostajala svega dva poslanika za dvotrećinsku većinu, što opet hipotetički ne bi bilo nedostižno u budućnosti. Jer, mimo BS-a, a ne računajući DPS, u opoziciji su još tri poslanička kluba u kojima su po tri ili četiri predstavnika, a treba uzeti u obzir i da po jedno poslaničko mjesto imaju HGI i DUA.
Treba podsjetiti i na to da je u crnogorskom parlamentu samo jednom postojala parlamentarna većina kojoj su pripadale dvije trećine poslanika. Bilo je to još u doba SFRJ, nakon prvih višestranačkih izbora 1990, kada je Savez komunista Crne Gore imao 83 od ukupno 125 poslaničkih mjesta.
Pored toga, jedinstveni DPS je na izborima 1996. osvojila 45 mandata, pri čemu je u parlamentu u to doba bio 71 poslanik, tako da su im za dvotrećinsku većinu falila još dva.
U procentualnom pogledu, parlamentarna većina koja bi hipotetički u ovom sazivu bila uspostavljena sa BS, bila bi brojnija nego i tadašnja.
