Neophodno je da Vlada intenzivira implementaciju aktivnosti koje imaju za cilj borbu protiv sive ekonomije, koja zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija, poručio je u razgovoru za Portal Analitika izvršni direktor Savjeta stranih investitora Ivan Radulović.
“Kada su u pitanju fiskalni uzroci, prisustvu sive ekonomije doprinose komplikovane i skupe poreske procedure, veliko fiskalno opterećenje zarada i postojeća socijalna politika po kojoj socijalna davanja ostvaruje i radno sposobno stanovništvo, nedovoljno transparentan poreski sistem, nedovoljno obučena i opremljena poreska administracija, nedovoljan kvalitet usluga javnog sektora, kao i visok stepen tolerancije društva prema sivoj ekonomiji”, precizirao je on.
U skladu sa nalazima nedavno predstavljene Bijele knjige, vladavina prava prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslovanja.
“Kao ozbiljnu zabrinutost za ekonomsku stabilnost zemlje, naši članovi prepoznaju “disciplinu” odnosno, nedostatak sistematske i stroge naplate poreza. Mišljenja smo da "disciplina" direktno utiče na konkurentnost kompanija na tržištu i nepoštene uslove za rad”, naglasio je Radulović.
On ističe da su članice Savjeta stranih investitora i nakon izbijanja pandemije koronavirusa nastavile sa planiranim investicionim ciklusom i u periodu 2020-2022. godina realizuju ulaganja od oko 1,5 milijardu eura. Najveća ulaganja se očekuju u sektorima turizma, energetike, elektronskih komunikacija, trgovine, osiguranja i pomorstva, dok će investicije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) iznositi oko 300 miliona eura.
Naš sagovornik je ovogodišnji dobitnik prestižne nagrade Business Elite’s Award “40 under 40”, koja se dodjeljuje izvanrednim mladim ljudima za njihova poslovna dostignuća i uspjehe.
ANALITIKA: Dobitnik ste nagrade Business Elite Awards za 2021. godinu, koja se dodjeljuje najuspješnijim biznismenima širom svijeta. Šta nagrada znači za Vas lično?
RADULOVIĆ: Svako priznanje i nagrada prija, podstiče i inspiriše za dalji rad. Posebno zadovoljstvo mi čini što je neko van Crne Gore prepoznao moj rad i što sam se našao u grupi mladih lidera iz Jugoistočne Evrope. Moj životni i poslovni put je usmjeren na postizanje rezultata koji imaju za cilj konkretne akcije koje su usmjerene ka građanima i privredi. I upravo tu, u saznanju da radim nešto korisno za moju državu, vidim svoju misiju i pronalazim motivaciju i pokretačku snagu.
Puno sam vremena proveo radeći u javnoj upravi na poslovima unapređenja poslovnog ambijenta, a sada sa strane privatnog sektora učestvujem u aktivnostima kojima pomažemo Vladi i državnoj upravi da prepoznaju biznis barijere i da učine biznis okruženje povoljnijim. To je sve jedan proces kako profesionalnog, tako i ličnog sazrijevanja.Tako da i ovu nagradu doživljam kao jednu vrstu priznanja za ono što sam postigao do sada, ali, takođe, i kao priliku da se povežem sa mladim nagrađenim liderima iz EU i promovišem vrijednosti, prirodne i kulturne ljepote, kao i investicione mogućnosti Crne Gore.
ANALITIKA: Recite nam nešto više o Business Elite Awards.
RADULOVIĆ: Prestižna nagrada Business Elite’s Award “40 under 40” dodjeljuje se izvanrednim mladim ljudima za njihova poslovna dostignuća i uspjehe.
Nagrade Business Elite Awards zaštitni su znak Global Top Brand Awards-a, ustanovljenih 1985. godine u Torontu, Kanada, a imaju za cilj da identifikuju izvrsne pojedince širom svijeta koji se izdvajaju svojim angažovanjem i profesionalnim uspjesima.
Dobitnici nagrada imaju priliku da postanu članovi Business Elite’s “Executive Club” i ostvare brojne benefite u daljem profesionalnom razvoju.
Radujem se ovom priznanju i učešću na svečanoj ceremoniji dodjele nagrada na gala događaju u Milanu (Italija), koji je zakazan za 14. septembar ove godine.
ANALITIKA: Na čelu ste Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori. Prošle godine ste najavili da će članice Savjeta u naredne tri godine uložiti oko 1,5 milijardi eura u Crnu Goru. Koliko je pandemija koronavirusa poremetila te planove?
RADULOVIĆ: Kada je u pitanju poslovanje članica Savjeta stranih investotora, svakako, da su i naše kompanije osjetile negativne efekte krize. Iskoristili smo mehanizme koje imamo u okviru Savjeta da pomažemo jedni druge, a posebno da praktivno djelujemo i reagujemo prema Vladi.
Iako je trend pada stranih investicija na globalnom planu na nivou od 30 do 40%, naše članice, uprkos prilagođavanju poslovanja, nastavile su sa planiranim investicionim ciklusom i kao što je već najavljeno, u periodu 2020-2022. godina realizuju ulaganja u okvirnom iznosu od 1.5 milijardi eura.
Riječ o planiranim dugoročnim investicijama koje imaju za cilj zaokruživanje započetih projekata, kao i unapređenje postjećih poslovnih procesa.
Prema investicionima planovima naših kompanija članica,najveća ulaganja se očekuju u sektorima turizma (okvirno 640 miliona), energetike (okvirno 166 miliona), elektronskih komunikacija (okvirno 90 miliona), trgovine (okvirno 10 miliona), osiguranja (okvirno 9 miliona), pomorstva (okvirno 4 miliona), dok će investicije EBRD-a iznositi okvirno do 300 miliona eura.
Vjerujemo da će ovo biti značajno ne samo za nas da proširimo naša poslovanja, već i za malu crnogorsku ekonomiju koja se opravlja od krize.
ANALITIKA: Kako biste ocijenili poslovni ambijent u Crnoj Gori? Da li donosioci odluka uvažavaju preporuke koje vaši članovi dostavljaju u “Bijeloj knjizi”?
RADULOVIĆ: Vrlo smo aktivni sagovornici i partneri Vladi u oblasti unapređenja poslovnog ambijenta. Podsjetiću da Savjet stranih investitoraučestvuje u radu Savjeta za konkurentnost kao glavnog savjetodavnog tijela u oblasti unapređenja poslovnog ambijenta,te da smo kao vrlo aktivni članovi u prethodnom periodu bili usmjereni na obezbjeđivanje implementacije preporuka koje naši članovi dostavljaju putem Bijele knjige, kao i kroz rad naših komiteta.
Mi smo 6. aprila publikovali jedanaesto izdanje Bijele knjige: Investiciona klima u Crnoj Gori 2020 u kojoj indeks lakoće poslovanja za 2020. godinu iznosi 6.4 (na skali od 1 do 10).
Prethodnu godinu okarakterisali su ogromni izazovi koje su direktno pokrenule svjetska kriza izazvana pandemijom COVID-19, kao i izazovi koji su već postojali ranije i koji su se zaoštravali tokom prošle godine.
Posebno je do izražaja došla ranjivost crnogorske ekonomije zbog njenog snažnog fokusa na turizam, pa stoga ne čudi što je Indeks lakoće poslovanja zabilježio značajan pad u odnosu na 2019. godinu.
Kada govorimo o 2020. godini, vidan je pad svih pojedinačnih ocjena u okviru 6 analiziranih sektora, što je svakako i razumljivo imajući u vidu veliki pad ukupnog indeksa. S tim u vezi, ukupno najveći indeks, pored značajnog pada, i ove godine ima sektor telekomunikacija i ICT. U odnosu na 2019. godinu, sektor turizma bilježi najveći pad za čak 0.8 poena, bankarstvo/finansije za 0.6 poena, sektori transport/logistika i proizvodnja/energetika bilježe pad od 0.3 poena, dok trgovina ima najmanji pad u odnosu na prethodnu godinu i to za 0.2 poena.
Za unapređenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori je posebno važno da vodimo aktivni dijalog sa Vladom u pravcu razumijevanja potreba privrede, posebno u kontekstu najavljenih promjena u fiskalnoj politici. Kompanije svoja poslovanja planiraju dugoročno tako da svaka izmjena poreske politike mora biti pravovremena u cilju poštovanja principa predvidivosti poreske politike i dobre prakse javno-privatnog dijaloga.
Navedeno povlači i druge probleme kao što su siva ekonomija, pad kupovne moći stanovništva i pad prodaje. Vjerujem da o ovim temama treba da razgovaramo na nivou struktura koje smo prepoznali kao prostor za dijalog, kao što je Savjet za konkurentnost. Svakako, nas raduje što je otpočeo proces vakcinacije stanovništva i u tom dijelu smo ponudili Vladi svu raspoloživu pomoć. Vjerujemo da zaštita stanovništva i adekvatan proces vakcinacije može uticati da se ispune planovi u oblasti turizma i da možemo osvariti dobre trendove, što će sinergetski uticati i na druge segmente ekonomije.
ANALITIKA: Da li je vladavina prava najvažniji preduslov za razvoj poslovanja?
RADULOVIĆ: U skladu sa nalazima Bijele knjige, “Vladavina prava” prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslovanja. Analizirajući dosadašnje ocjene, nakon tri godine sa ocjenom od 5.6, bilježimo blagi porast na 5.7 u 2019. godini. Ipak, 2020. godina se izrazito negativno odrazila i na ovu oblast, gdje bilježimo pad od 0.4 poena.
„Predvidljivo poslovno okruženje“ koje podrazumijeva transparentnost rada državnih organa, takođe je od presudnog značaja.
Kao ozbiljnu zabrinutost za ekonomsku stabilnost zemlje, naši članovi prepoznaju “disciplinu” odnosno, nedostatak sistematske i stroge naplate poreza. Mišljenja smo da "disciplina" direktno utiče na konkurentnost kompanija na tržištu i nepoštene uslove za rad.
Dalju pažnju treba posvetiti sprovođenju reformskih procesa u sektorima analiziranim Bijelom knjigom, koji su naši članovi ocijenili sa niskim ocjenama (tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje/doprinosi, korporativno upravljanje, vladavina prava) kako bi se unaprijedio poslovni ambijent, privukle strane investicije i stvorili uslovi za poboljšanje ekonomskog standarda svih građana Crne Gore.
ANALITIKA: Da li sektor informacionih i komunikacionih tehnologija vidite kao rastući potencijal za Crnu Goru?
RADULOVIĆ: Digitalna transformacija u ICT industriji u svijetu, pa i kod nas, više nego u bilo kojoj drugoj, je konstantno putovanje i pokretač promjena, jer se inovativni proizvodi i usluge kupaca stalno isporučuju i stvaraju. Dodatno je i situacija sa pandemijom korona virusa ukazala na to da su informacione i komunikacione tehnologije prekretnica za modernizaciju i potencijal za dalji razvoj svih sektora u Crnoj Gori.
Iskreno vjerujemo da će Vlada, u skladu sa usvojenom odlukom na sjednici Savjeta za konkurentnost iz decembra 2019. godine, formirati «digitalnu koaliciju» kao koordinaciono i savjetodavno tijelo za oblast digitalne transformacije sačinjene od predstavnika resornih institucija iz Vlade, predstavnika biznisa i naučno-akademske zajednice. Učešće svih društvenih subjekata koji imaju znanja, kompetencije i iskustva u ovim poslovima je od ključne važnosti za uspješnu digitalnu transformaciju. Crna Gora je mala država i ima potencijal, znanje i resurse da postane digitalna zona u ovom dijelu Evrope.
ANALITIKA: Kakva su Vaša očekivanja od procesa digitalne transformacije, koji bi trebalo da rezultira poboljšanjem efikasnosti administracije?
RADULOVIĆ: Transformacija zahtijeva strategiju koja, kao i svaka strategija, gleda na ciljeve, trenutnu situaciju i kako krenuti naprijed na ovom putovanju na način koji ima smisla i povezuje sve potrebne elemente. Osnovni preduslovi za uspješno sprovođenje digitalne transformacije kod nas, svakako, su adekvatan pravni okvir koji omogućava primjenu naprednih rješenja koja se primjenjuju u razvijenom svijetu.Stoga je važno da se Vlada u narednom periodu posebno posveti ovoj oblasti.
Naravno, digitalizaciju vidimo kao zajedničku odgovornost javnog i privatnog sektora kako bi se stvorio razuman i pametan mehanizam koji će omogućiti digitalnu transformaciju u cilju poboljšanja efikasnosti administracije prije svega, a potom doprinijeti održivom razvoju i rastu kompanija u digitalnom dobu. Veoma je važno što je i Vlada prepoznala važnost ovih procesa, pa je otpočelaizradu Strategije digitalne transformacije u čijoj pripremi, kao što ste i kazali, učestvuje i predstavnik Savjeta stranih investitora. Ovo vidimo kao veliku priliku za Crnu Goru, jer nudi mogućnost malim i pametnim sistemima da u nekom doglednom vremenu riješe probleme u svom funkcionisanju i da dobiju šansu da postanu konkurentni na međunarodnom nivou.
Uspješna digitalna transformacija predstavlja veliku šansu za privredu što se pokazalo na primjeru drugih malih država, kao i država regiona. Dalji razvoj crnogorske ekonomije i društva podrazumijeva digitalizaciju kao razvojnu i transformacionu politiku i očekujemo da digitalna transformacija predstavlja jednu od ključnih politika Vlade u predstojećem periodu. Savjet stranih investitora biće partner novoj Vladi u svim ovim aktivnostima.
Raduje nas da je nova Vlada kroz uspostavljane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija dala značajan impuls digitalizaciji. Već smo pokrenuli dijalog oko pojedinih pitanja koja već duže vrijeme koče proces digitalne transformacije, prije svega, u oblasti elektronskg plaćanja, finansijskih transakacija sa inostranstvom, digitalne interakcije bez papira koja bi se zasnivala na korišćenju eID-a, dodatnih digitalnih servisa, proširenje paleta usluga portala e-Uprave i dr.
ANALITIKA: U kom pravcu treba nastaviti borbu protiv sive ekonomije i koliko je to važan faktor za fer tržišnu konkurenciju?
RADULOVIĆ: Pandemija koronavirusa dovela je do opsežnih socijalno-ekonomskih uticaja, utičući na zatvaranje značajnog broja kompanija, ukidajući radna mjesta i izazivajući tenzije u čitavom društvu. Nažalost, ne možemo poništiti štetu načinjenu u prošlosti, ali na nama je da damo sve od sebe da izađemo iz ove krize što je prije moguće.
Imajući u vidu povećanja fiskalnih nameta tokom prethodnih godina, a posebno imajući u vidu povećanje PDV-a i akciza, siva ekonomija je kontinuirano tema od značaja za Savjet.
U tom smislu neophodno je da Vlada intenzivira implementaciju aktivnosti koje imaju za cilj borbu protiv sive ekonomije, koja zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija.
Kada su u pitanju fiskalni uzroci, prisustvu sive ekonomije doprinose komplikovane i skupe poreske procedure, veliko fiskalno opterećenje zarada i postojeća socijalna politika po kojoj socijalna davanja ostvaruje i radno sposobno stanovništvo, nedovoljno transparentan poreski sistem, nedovoljno obučena i opremljena poreska administracija, nedovoljan kvalitet usluga javnog sektora, kao i visok stepen tolerancije društva prema sivoj ekonomiji.
Vjerujemo da buduće aktivnosti treba da usresredimo na pravovremeni i otvoreni dijalog između javnog i privatnog sektora kako bi se dala puna podrška unapređenju poslovanja sa posebnim fokusom na uklanjanju identifikovanih biznis barijera i štetnih praksi.
Za budući prosperitet i prevazilaženje neviđene štete uzrokovane COVID krizom, objedinjavanje svih naših snaga i ujedinjenje društva u borbi protiv virusa je od presudnog značaja.
