“Podsjećanja radi, poslednja svjetska ekonomska kriza pokazala je da je poljoprivreda otpornija na recesiju od drugih sektora privrede. Ipak, domaći proizvođači se nalaze u zahtjevnoj situaciji kako bi održali proizvodnju i broj zaposlenih. Hoteli, restorani i drugi subjekti koji su do sada kupovali njihove proizvode bili su zatvoreni dva mjeseca, a i sada rade smanjenim kapacitetima”, naveli su iz tog odbora u odgovorima na upit Portala Analitika.
Precizirali su da su poteškoće naročito izražene u mljekarskom sektoru gdje mljekare moraju dnevno da prerađuju i otkupljuju mlijeko od kooperanata, a istovremeno su u obavezi i da obezbijede sredstva za farmere za nabavku stočne hrane.
“Pekarski sektor je morao u značajnoj mjeri da promijeni asortiman proizvoda i da sada, u vrijeme turističke sezone, neočekivano smanji proizvodnju, što negativno utiče na poslovanje i likvidnost. U situaciji kada imamo mali broj turista sektor proizvodnje pića takođe trpi velike posljedice. Izvoz vina je smanjen za 33 odsto, a piva za 22 odsto.Takođe je registrovano i smanjenje prodaje pića na domaćem tržištu”, naveli su iz Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG.
Napominju i da je u vrijeme zatvorenih granica bio prisutan i nedostatak sezonske radne snage u periodu obavljanja poljoprivrednih radova.
“Vrijednost poljoprivredene proizvodnje je u prethodnom desetogodišnjem periodu porasla za 31 odsto, što je rezultat ulaganja od 266 miliona eura kao bespovratna podrška kroz Agrobudžet. To je doprinijelo rastu domaće proizvodnje, kako kvantitativno tako i kvalitativno. U ovoj godini planirana su bespovratna ulaganja kroz Agrobudžet od 61 milion eura, kao i bespovratna sredstva kroz IPARD program namijenjena razvoju prerađivačke industrije i primarne proizvodnje. Kontinuirani rast Agrobudžeta, različite podsticajne mjere na državnom i lokalnom nivou, usvajanje evropske regulative, te sve intenzivnije korišćenje sredstava iz međunarodnih fondova, već daju značajne rezultate i čine sektor poljoprivrede i prehrambene industrije izuzetno privlačnim za dalje investicije”, kažu iz Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG.
Naglašavaju da proizvođači hrane pokazuju zainteresovanost za dalja ulaganja u proizvodnju, o čemu svjedoči veliki broj prijavljenih na četiri javna poziva koja su raspisana kroz IPARD program.
“U ovim mjesecima kada je koronavirus zavladao svijetom, kada mnoge zemlje zabranjuju izvoz obezbjeđujući prvenstveno svoje stanovništvo hranom, može se vidjeti koliko znači domaća proizvodnja. Naime, očigledno je da se mora unaprijediti sopstvena proizvodnja strateških proizvoda, prije svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbijedilo sigurno snabdijevanje domaćeg tržišta. Povećanje domaće proizvodnje, za čiji razvoj imamo komparativne prednosti, je ne samo potreba već i imperativ za ukupni budući razvoj društva, u cilju zadovoljenja potreba stanovništva i istovremno smanjenja spoljnotrgovinskog deficita, bilo kroz povećanje izvoza ili supstitucijom uvoznih proizvoda povećanjem potrošnje, odnosno proizvodnje domaćih proizvoda”, podvukli su iz Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG.
Konstatuju da visoka uvozna zavisnost i rastući deficit karakterišu cjelokupno spoljnotrgovinsko poslovanje Crne Gore, što je naročito slučaj kada je u pitanju promet hrane, koji je u direktnoj vezi sa rastućom turističkom tražnjom.
“Veći uvoz hrane naročito je izražen u ljetnjim mjesecima, jer često postojeći kapaciteti ne mogu da podmire zahtjeve turista. U vrijeme sezone i domaći privrednici povećavaju proizvodnju i plasman koji predstavlja ustvari tzv. “izvoz na pragu” ili“nevidljivi izvoz” ali čija se vrijednost još ne može precizno odrediti. Svaka supstitucija uvoza domaćim proizvodima direktno utiče na smanjenje deficita, bolje korišćenje domaćih kapaciteta, kao i povećanje zapošljavanja. Crna Gora je uvozno zavisna zemlja, jer se u prosjekutrećina uvezene hrane ne proizvodi kod nas u dovoljnim količinama da bi zadovoljili potrebe domaćeg stanovništva i turističke tražnje, ili zbog nemogućnosti proizvodnje (kafa, banane i dr.) ili zbog nepostojanjakomparativnihprednostiza veću proizvodnju nekih poljoprivrednih proizvoda, kao što su svinjsko meso, pšenica ili kukuruz”, pojasnili su iz Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG.
Osim toga, u dijelu prerade ne postoje odgovarajući instalisani kapaciteti, što je slučaj u proizvodnji UHT mlijeka ili raznih vrsta sireva.
“Ipak, činjenica je da uvozimo dosta proizvoda za koje imamo komparativne prednosti kao i kapacitete za proizvodnju, te su domaći proizvođači hrane suočeni sa velikom konkurencijom stranih proizvoda. Privrednici su svjesni da moraju povećati proizvodnju i proizvesti proizvod koji podrazumijeva visok kvalitet i konkurentnu cijenu, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu. Zbog velike konkurencije stranih proizvoda smatraju da im je potrebna pomoć države za bolje pozicioniranje na domaćem tržištu, dopunu turističke ponude domaćom gastroponudom, kao i za jačanje konkuretnosti. U cilju afirmacije i podsticanja prodaje domaćih proizvoda, te bolje prepoznatljivosti domaćih proizvoda kroz gastroponudu u hotelima i restoranimau toku je realizacija projekata “Dobro iz Crne Gore”, “Kupujmo domaće” i “Domaći ukusi”, zaključili su iz Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG.
