Proizvođači krompira u Crnoj Gori još uvijek ne zanju da li će i kada dobiti subvencije. Agrobudžet nije usvojen, a time se još jedna grupa poljoprivrednika našla na listi onih koji ne mogu dobiti podršku države.
Jedan od najvećih proizvođača merkatilnog krompira u našoj državi, Zoran Janković sa Žabljaka, ističe da je ove godine smanjio proizvodnju. Kako kaže, otkupna cijena je mala, veliki trgovinski lanci uzeli su odavno maha, a sa njima se teško izboriti za plasman proizvoda. Janković ističe da ne zna ni da li će, ni kada, dobiti subvencije za svoju proizvodnju.
“Dvadeset godina sijem krompir, 20 hektara sam zasadio. Prošle godine smo imali subvencije. Po hektru krompira smo dobijali po 180-200 eura. Što će biti ove godine ne znam”, kaže Janković.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ističu da na tržištu nema viškova. Podsjećaju da su taj problem merkatilnog kromira riješili početkom proljeća.
“Mjera je počela krajem marta, trajala je do prvog juna, povučeno je preko 700 tona merkatilnog krompira. Riješili smo taj problem tržišnih viškova na način što su veliki otkupljivači povukli viškove, koji su pritiskali svakodnevni tok merkatilnog krompira”, pojašnjava Mirsad Spahić iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Subvencije kada se usvoji Agrobudžet
Prošle godine proizvođači krompira ostvarili su subvencije po hektru zasada. Ove godine još uvijek ne znaju ni kada će moći da apliciraju za to.
“Prošle godine trebalo je da imamo račune. Ja sijem merkativni krompir, ali treba da imaš račun da si kupio sjeme, oko dvije do dvije i po tone sjemena, sve zavisi koliko ide po hektru. Taj račun prilažem i za hektar krompira dobijam subvenciju od 200 eura”, pojašnjava Janković proceduru.
Prethodne godine imali su i velike viškove krompira koje nijesu uspjeli da plasiraju, zbog čega ove godine imaju i svoj sjemenski krompir, a time još jedan problem, kako aplicirati za pomoć, ako nemaju fiskalni račun.
“Ove godine nemamo ni računa, imali smo naše sjeme, nijesmo mogli da prodamo krompir. Pola krompira smo bacili, tako da ne znam oće li biti subvencija”, kaže Janković.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da se čeka budžet.
“Što se tiče bilo koje podrške proizvođačima, znaćemo kada budemo imali Agrobudžet. I ove godine će biti subvencije. Agrobudžet sadrži i te mjere, sa sigurnošću mogu reći da se može očekivati subvencionisanje”, kaže Spahić.
Više detalja o uslovima subvencionisanja ne znaju ni u Ministarstvu, pa će proizvođači krompira morati da sačekaju budžet i Javni pozvi.
“Kad budemo imali konkretno mjere i budemo imali Agrobudžet, znaćemo preciznije. Sve će biti definisano u Javnom pozivu, nakon što se objavi Agrobudžet, potom i Javni poziv. Jasno i precizno će biti napisano šta se može podržati”, kaže Spahić.
Veliki trgovinski lanci uništuli proizvodnju
Proizvođači krompira muku muče sa prodajom i plasmanom na tržište. Veliki problem, kako kaže Janković, predstavljaju male otkupne cijene.
“Trgovinski lakci nas uslovljavaju da dovezemo krompir. Treba da pakujemo po 10 kila u džačiće, ukradu nas na vagi. Ubijaju nas sa cijenom od 23 centa, pa to je smiješno, bolje ga je baciti nego raditi tako”, ističe Janković.
Pojašnjava da su imali problema i sa načinom pakovanja.
“Ja sam bio spakova u džakove od 30 kila, imao sam oko 12 - 13 hiljda džakova. Te džakove sam platio oko 1.500 eura, uslovili su me da kupim džakove od 10 kila i da to prepakujem. To uništava poljoprivrednog proizvđača”, naglašava sagovornik Portala Analitika.
Stijović u posjeti Tuzima; Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivredeJanković ističe da je 80 posto proizvođača krompira razočarano i da većina razmatra smanjenje proizvodnje. Podršku od Vlade ne očekuju.
“Na nas se niko ne okreće. Kojem ministarstvu da se obratimo? Ministarstvo se sprda sa nama. I ove godine sam glasao, mislio sam biće bolje. A ispade da su ovi tri puta gori od prošlih. Kako je krenulo, dogodine najvjerovatnije neću ni jedan kilogram posijati. Nisam imao đe prodati sjeme, bacio sam 20 tona sjemena, nisam ni merkatilni krompir mogao da prodam”, žali se na uslove proizvođač sa Žabljaka.
Iz Ministarstva, ipak, tvrde da nema problema sa plasmanom krompira.
“Ministar je obišao proizvođače u Tuzima, u kontaktu samo sa proizvođačima iz Zete. Prikupljamo podatke sa terena. Još uvijek nemamo poremećaj na tržištu, zbog toga što pojedini otkupljivači izvoze na Kosovo”, navodi Spahić.
Žabljački poljoptrivrednik podsjeća i da je prošle godine imao štetu zbog mraza, stradao im je krompir u njivama.
“Prošle jeseni smo imali štetu, na Žabljaku, krompir je još bio u njivi, okrenuo je mraz, krompir je smrznuo. Meni je bilo ostalo oko 50 tona u njivi i štetovao sam to. Imali su ljudi i više štete nego ja, jer sam ja dio izvadio”, kaže Janković.
Ističe i da ima svu neophodnu mehanizaciju, ali, kako kaže, podršku od institucija nije nikada dobio.
“Imam kombajn za krompir, vadilicu, freze, sve sam kupio iz sopstvenih sredstava. Tri puta sam aplicirao za mehanizaciju, svaki put sam bio odbijen”, zaključuje Janković.
