Juratović: Neophodan ustavni patriotizam, nova vlada da ne ometa demokratske procese

„Vjerujem u Crnu Goru, vjerujem u ozbiljnost i velikog dijela politike u Crnoj Gori, a prije svega vjerujem u narod. Mislim da 80 odsto građana jeste za put u EU i znaju šta sve treba uraditi da bi se tamo došlo“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika predsjednik parlamentarne grupe Bundestaga za Jugoistočnu Evropu, Josip Juratović.

Juratović je, inače, prvi Hrvat koji je izabran za poslanika u Bundestagu. Dugogodišnji je član SPD-a i jedan od najaktivnijih sindikalnih aktivista u južnoj Njemačkoj. U Crnoj Gori boravio je kao učesnik Podgoričkog foruma „Quo Vadis Balkan“ gdje je govorio na temu „Šta se desilo sa socijaldemokratskom idejom i praksama u regionu“. 

Sa njim smo razgovarali o aktuelnim društveno-političkim dešavanjima u Crnoj Gori, zastoju u pregovorima u pristupanju Evropskoj uniji, kao i o inicijativi Otvoreni Balkan.

Poštovati evropske demokratske vrijednosti

Budući da Crna Gora posljednjih godinu i po prolazi kroz turbulentan politički period, suočena je i sa zastojem na putu ka EU. U tom kontekstu, i prošlogodišnji izvještaj Evropske komisije bio je veoma loš, a napredak u mnogim poglavljima je izostao. 

Uprkos svemu ovome, Juratović je optimista da će Crna Gora naći način i uspjeti da se vrati na evropski put.

„Nadam se da će se društveno-politička situacija srediti tako da Crna Gora ponovo bude dosljedna svom evropskom putu. I ostanku na njemu“, poručio je Juratović.

Kategoričan je da je nužno da nova vlada, kako god bude izgledala, ne zanemaruje i ne ometa demokratske procese.

„Dakle, tu prije svega mislim na rad parlamenta i državnih institucija. I na tom putu je neophodan ustavni patriotizam“, izričit je Juratović.

Svi politički akteri su, kako dodaje, obavezni prema Ustavu Crne Gore, kao temelju države i moraju biti dosljedni u njegovom poštovanju. 

Zbog toga, kako kaže, i insistira na ustavnom patriotizmu.

„Kroz tu dosljednost trebalo bi raditi na tome da se Crna Gora razvije, prije svega, kao društvo, da napreduje i ubrza proces pristupanja Evropskoj uniji“, dodaje naš sagovornik.

Napominje da je u tom kontekstu neophodno poštovanje evropskih, demokratskih vrijednosti, ljudskih prava, uz nezavisno sudstvo i sva obilježja koja institucionalno jačaju Evropsku uniju. Uvjeren je, dodaje, da će Crna Gora uspjeti u tome. 

„Većina ljudi u Crnoj Gori je poštena i radna, možda sada donekle iritirana zbog različitih procesa kroz koje prolazi crnogorsko društvo. Ali, vjerujem da građani instiktivno znaju šta je bolje za njih. Vjerujem da žele bolju perspektivu, bolju budućnost i prije svega - sigurnost“, ocjenjuje Juratović.

Nepovjerenje stvoreno raspadom Jugoslavije ne smije preći u mržnju

Osvrćući se na regionalnu društveno-političku sliku, koja u umnogome podsjeća na zlokobne devedesete, Juratović poručuje da je pomirenje među zemljama na Zapadnom Balkanu ipak moguće, ali da, naravno, sve zavisi od volje za tim.

„Moramo odlučiti da li ćemo gledati jedni na druge sa nepovjerenjem ili ćemo svemu dati osnovnu notu povjerenja, kako bismo mogli nešto zajednički graditi“, ističe Juratović.

Kako kaže, nepovjerenje među zemljama Zapadnog Balkana stvoreno je nakon raspada Jugoslavije i zadatak svih sada je da učine sve da to nepovjerenje ne preraste u mržnju.

„Mora se u suprotnom pravcu, kroz puno pozitivnih primjera koje imamo u svim državama, graditi međunarodna solidarnost“, ukazuje Juratović.

Glavnu ulogu u tom procesu imaju, kako navodi, upravo socijaldemokrate, kao tradicionalna stranka solidarnosti, jer se kroz solidarnost može postići mnogo toga u regionu.

„Na kraju krajeva, i Evropska unija treba solidarnost i jače članice koje će tu solidarnost dodatno osnažiti“, zaključuje Juratović.

Otvoreni Balkan je farsa

Kada je u pitanju ponovo aktuelna priča o Otvorenom Balkanu, naš sagovornik podsjeća da je ta inicijativa, poslije činjenice da CEFTA nije uspjela nakon toliko godina, zapravo farsa. 

Ipak, ne isključuje mogućnost da u perspektivi može dati i određene benefite.

„Inicijativa Otvoreni Balkan može uspjeti, ali onda moramo razgovarati o tome zašto nije uspjela CEFTA, te šta treba korigovati da bi sada Otvoreni Balkan uspio“, ističe Juratović.

Kaže i da ne vjeruje da bi Crnoj Gori potpisivanje ove inicijativu donijelo poboljšanje u bilo kom smislu.

„Crna Gora može to potpisati, u nadi da će se i stvarno poštovati procesi koji su već u CEFTI bili zacrtani. Ali, ako za to ne postoji izgled, onda morate znati da ćete samo pristupiti jednom projektu koji bi možda umirio međunarodnu zajednicu, prije svega EU, ali bez ikakvog poboljšanja na vidiku“, poručuje Juratović.