Zvanični podaci pokazuju da je Crna Gora na drugom mjestu po smrtnosti od Kovid-a 19 u regionu, odmah iza Sjeverne Makedonije. U Sjevernoj Makedoniji je registrovano 336 umrlih na 100 hiljada stanovnika, u Crnoj Gori taj broj iznnosi 324, slijede BiH sa 319, u Sloveniji 223, Hrvatskoj 219, na Kosovu 165, u Srbiji 132 i Albaniji 99.
Presjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju i predsjednik Komisije za zaštitu i unapređenje zdravlja građana Podgorice Nebojša Kavarić kazao je u razgovoru za Portal Analitika da bi Crna Gora ponovo mogla da se suoči sa dramatičnim brojkama novozaraženih i velikim brojem preminulih na dnevnom nivou.
Napominje i da je vakcinacija jedina efikasna epidemiološka mjera, i poziva sve društvene aktere da zajednički doprinesu boljoj epidemiološkoj situaciji.
U Crnoj Gori je, prema posljednjim podacima, od početka pandemije koronavirusa preminulo 2.057 građana. Tokom protekle sedmice, tačnije 17. oktobra, preminulo je 13 osoba u jednom danu. Ovaj podatak, za zemlju koja ima malo više od 600.000 stanovnika je zabrinjavajući, kaže doktor Kavarić.
„Činjenica je da takve brojke ne korespondiraju sa ukupnom atmosferom u društvu. Neka mi bude oprošteno, javnost pokazuje neku vrstu indolentnosti prema informacijama o 13 mrtvih u jednom danu kod nas... To su ogromne brojke“, ističe Kavarić.
Rekord po smrtnosti zabilježen je 8. marta, kada je preminulo 18 inficiranih građana.
Sagovornik Portala Analitika ističe da treba stalno uticati na svijest ljudi i to pažljivo odabranim smart kampanjama, usmjerenim prema mladima, odraslima, roditeljima, onima koji brinu o starima.
„Moramo imati permanentnu kampanju za podizanje svijesti, da ljudi prihvate vakcinaciju kao odličan lijek za spašavanje života. Dok god to nije slučaj, imaćemo ovoliki broj obolijevanja. Ovo je bila crna sedmica... Kako se ponašamo, kako smo odgovorni, način na koji to sprovodimo i koordinišemo, kako smo solidarni, bojim se da ćemo imati još ovakvih i petaka i ponedjeljaka, gdje ćemo imati i 20 preminulih dnevno“, naglašava Kavarić.
OD KOVIDA SVE ČEŠĆE OBOLIJEVAJU I UMIRU MLADI
Ni najteža klinička slika, pa ni smrtni ishod ne zaobilaze mlade osobe. Nedavno je u Nikšiću od posljednica infekcije koronavirusom preminula devetnaestogodišnja djevojka.
„Definitivno moramo svima jasno pokazati da razumijemo da je predrasuda da mladi ne obolijevaju od kovida, zapravo, daleka prošlost”, podvlači Kavarić.
Više nije izuzetak da čujemo, dodaje on, ni u regionu, ni kod nas, da je mlađi čovjek preminuo, uzrasta od 29, 16, 18, 19, godina.
„Vakcina je, definitivno potrebna, da ne polemišemo više o tome. Smanjuje mogućnost da dobijete koronu. Ako ste se zarazili, umanjuje vjerovatnoću za hospitalizaciju, ako pak do nje dođe, umanjuje mogućnost da pacijenti završe na intenzivnoj njezi. Vakcina u visokim procentima smanjuje smrtni ishod - 85 odsto kada je u pitanju obolijevanje, više od 90 kada je u pitanju ozbiljnija klinička slika, a skoro 98 odsto sprječava mogućnost da se infekcija završi smrtnim ishodom”, pojašnjava Kavarić.
U regionu, tešku kliničku sliku imaju i djeca. Troje djece na respiratoru bije životnu bitku protiv kovida u Institutu za majku i dijete u Beogradu, prenijeli su nedavno srbijanski mediji. Kako je objavljeno, na respiratoru je čak i beba od šest mjeseci, kao i tinejdžeri od 15 i 17 godina. Ukoliko se mjere ne budu poštovale, a odziv na vakcinaciju bude kaskao, kao do sada, ovo bi mogla biti slika i iz Crne Gore, upozorava naš sagovornik.
„Nije to priča sa izuzecima iz nekih dalekih zemalja, nego se to događa u regionu, u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, kod nas“, napominje Kavarić i dodaje da je i u Crnoj Gori registrovan veliki broj djece sa long kovidom.
Vakcinacija je jedina efikasna epidemiološka mjera
„Značajan broj djece je bio sa multisintetskim oboljenjima, takozvanim ISP, sa kardiološkim problemima, djece sa long kovidom, sa produženim stanjem zamora, sa apliciranim kardiovaskularnim aparatima. Dječiji kardiovaskularni sistem za nas je pravi izazov, i sve ovo što smo govorili, nije više u domenu teorije - kovid kod djece je tu, među nama“, podvlači Kavarić.
Dodaje da je u školama šestoro djece infircirano, a pored toga i pedesetak profesora i nastavnika.
„Kao Asocijacija za preventivnu pedijatriju Crne Gore, ali i kao Komisija za zaštitu i unapređenje zdravlja u Glavnom gradu, u komunikaciji smo sa kolegama iz regiona. Na dječijim klinikama u regionu i mlađa djeca su već na raspiratorima“, upozorava Kavarić.
DA NEMA VAKCINE, SVI PROFESIONALCI BI MOMENTALNO PREDLOŽILI KOMPLETAN LOKDAUN
Sagovornik Portala Analitika dodaje i da je neophodna promocija vakcinacije, te da je to posao kako zdravstvene struke, tako i kompletnog sistema, počev od nadležnih institucija koje odobravaju finansije.
„Za početak je neophodno da shvatimo da mladi i djeca obolijevaju, dobijaju i težu kliničku sliku i da na poslijetku, što je tragično, umiru”, kaže Kavarić.
I dok epidemija odnosi veliki broj života svakodnevno, razara porodice, u kojima u kratkom vremenskom periodu umire više članova, dio populacije i dalje izbjegava ili odlaže vakcinaciju. Kako bi se to promijenilo, kampanju treba, navodi Kavarić, usmjeriti baš prema mladima.
„Pametnu kampanju, da pristupe zaštiti i primjeni, sa maskama u zatvorenim prostorima, javnom prevozu, školama. I dalje imamo nevjerovatno mali obuhvat vakcinacije, koja je u trenutku pandemije ovog tipa, glavna poluga, odnosno, glavna epidemiološka mjera. Da nema vakcine, svi profesionalci, predložili bi istog momenta kompletan lokdaun, na tri sedmice“, pojašnjava Kavarić.
Prvu dozu vakcine, u Crnoj Gori, primilo je 255.222 osoba ili 41,2 odsto, a drugu 238.240 ili 38,4 odsto ukupnog stanovništva. Upravo je vakcina najefikasnija mjera protiv epidemije.
„Pošto je vakcina tu, besmisleno je govoriti o drugim mjerama, ukoliko sa vakcinacijom tavorimo ispod 40 odsto. Pominju se brojke od 250-260 hiljada građana, koji niti su preležali kovid, niti su vakcinisani. Svi su oni potencijalni kandidati, uključujući mlade i djecu, da obole od koronavirusa“, podvlači Kavarić.
BORBA PROTIV EPIDEMIJE STVAR UKUPNOG SISTEMA
Protiv koronavirusa ne može se, kaže naš sagovornik, boriti samo zdravstveni sistem. Ljekari, medicinske sestre, tehničari, svi zaposleni u zdravstvu na izmaku su snaga, a kraj epidemije se ne nazire.
„Moramo shvatiti da borba s epidemijom nije samo stvar zdravstvenog sistema, već i ukupnog sistema, i donosioca odluka - kao i NVO sektora, građana i svih ostalih“, ističe Kavarić.
Prošle godine, kada je u jednom trenutku bila dramatična situacija u Rožajama, podrška tamošnjim medicinarima stigla je iz NKT-a, čiji su članovi na čelu sa dr Kavarićem danima bili u ispomoći lokalnim ljekarima. Ove godine, Pljevlja su se borila sa velikim brojem novozaraženih. Kovid odjeljenje, u bolnici u tom gradu, konstantno je bilo popunjeno, pacijente su slali u bolnice širom države, ali pomoć centralnog zdravstvenog sistema, čini se, izostala je.
„Svaki zdravstveni sistem, svaka zdravstvena vlast, ova ili ona, nema tu aboliranja, u obavezi je da tokom pandemije učini sve kako bi istu zaustavili. Tu je jasna slika, svih zdravstvenih sistema u svijetu, na čelu sa SZO, od mikro sredina, koje su važne, kao što su Pljevlja, Rožaje svojevremeno i Nikšić… Svaki sistem, pa i ovaj mora da vodi računa da šalje pojačanje, da se obraća građanima, da blisko komunicira sa lokalnom samoupravom, od Glavnog grada, pa nadalje. U ovoj borbi su potrebni svi, najodgovorniji je zdravstveni sistem, ali on sam, bez finansijske podrške i dobre organizacije ne može mnogo da uradi“, ističe Kavarić.
Na licima naših sugrađana u posljednje vrijeme sve rjeđe se može vidjeti maska. Stavlja se, uglavnom, tamo gdje se striktno zahtijeva njeno nošenje.
„Neki maniri u ponašanju, koji su trebali da iščeznu - nijesu, a drugi koji su trebali da zažive kao uobičajen oblik kvalitetnog epidemiološkog i higijenskog ponašanja – opet nijesu zaživjeli. Ni kao profesionalac, ni kao građanin ove zemlje, Glavnog grada, nemam objašnjenje šta to može bilo koga da spriječi da štiti sebe i svoju porodicu od ugrožavanja zdravlja i što je najgore od čuvanja svoga života, života svojih bližnjih, kao i onih ljudi s kojima svakodnevno dolazimo u komunikaciju“, zaključuje Kavarić.
