Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) ukazali su da bi ključni prioriteti za Crnu Goru za ovu godinu trebalo da budu sistemske mjere kojima će biti podržana srednjoročna fiskalna održivost, ojačavanje biznis sektora radi privlačenja investicija i veća zelena tranzicija. Sugerisali su i da treba unaprijediti kvalitet turističkih usluga.
Šta znače sve te preporuke, šta podrazumijevaju i da li je realno očekivati njihovu prealizaciju u skorijoj budućnosti, kao i na koji način se može ojačati biznis sektor i privući investicije u aktuelnom političko-ekonomskom ambijentu u našoj državi, ali i o nedavnom zaduženju Vlade, koje je prošlo “ispod radara” javnosti, razgovarali smo sa predsjednikom Crnogorskog udruženja poslodavaca, ekonomskim analitičarem Vasilijem Kostićem.
Naš sagovornik pojašnjava šta se sve podrazumijeva pod srednjoročnom fiskalnom održivošću, što je bila jedna od preporuke Evropske banke za obnovu i razvoj.
“Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj nijesu rekli ništa novo što nijesu crnogorskoj vlasti kao savjet uputili prije deceniju ili mnogo više. Naime, srednjoročna i u opšte fiskalna održivost je višedecenijski problem crnogorske ekonomije, a radi se, razumljivim jezikom rečeno, o potrebi da država troši makar približno onoliko koliko prihoduje po osnovu javnih prihoda u srednjem roku (duže od godinu a kraće od pet) kako bi javne finansije učinila izvjesno održivim, odnosno kako bi izbjegla neusklađenost tekuće potrošnje sa izvornim fiskalnim prihodima”, ističe Kostić.
Na taj način se, kako dodaje, izbjegavaju problemi vezani za visoke fiskalne deficite (budžetski deficit) i shodno tome, rast nivoa zaduženja, odnosno javnog duga čemu, poručuje, zakonito slijedi potreba za prilagođavanjem odnosno za konsolidacijom.
“Sve, naravno, radi toga kako država ne bi došla u problem insolventnosti odnosno kako njeni dugovi ne bi premašili njenu imovinu kada ne bi bila u stanju da izmiruje svoje obaveze”, ukazuje Kostić.
Kreatori ekonomskih odluka često ne konsultuju predstavnike privrede
Jedna od preporuka Evropske banke za obnovu i razvoj je i neophodno jačanje biznis sektora.
"Kao prirodna brana tako lošem scenariju stoji proces jačanja biznis sektora, odnosno jačanje privrede, jer je ona najizdašniji izvor javnih prihoda. U tom smislu keratori politike – vlast u naprednim ekonomijama se trudi da stvori što povoljnije uslove za rast i razvoj biznis sektora kroz razne olakšice ili stimulacije na reinvestiranje ostvarenog profita, kroz stvaranje funkcionalnog i stimulativnog poslovnog ambijenta, gdje regulatorne procedure nijesu glomazne i opterećujuće i gdje je fiskalna (poreska politika) stimulativna a to znači prije svega: pravična, jasna i predvidiva”, kaže Kostić.
3Sagovornik Analitike podsjeća i da kreatori ekonomskih odluka često ne konsultuju predstavnike privrede prilikom donošenja odluka.
“Kod nas se prethodne vlasti nijesu ni trudile da stvore valjan socijalni dijalog kroz Socijalni savjet, u kome još uvijek ne sjede predstavnici dvije trećine crnogorske privrede a koji su članovi Crnogorskog udruženja poslodavaca, kao najbolji način da čuju potrebe privrede već su ga, naprotiv, sve vrijeme dezavuisale i fingirale, čime su jasno pokazuje koliko im je stalo do privrede i do stvaranja uslova u kojima ona funkciniše”, poručuje Kostić.
Kako dodaje, privrede su se sjećali samo onda kada je to služilo političkim interesima.
“Kakvo je kod nas poimanje fiskalne politike dodatno odslikava i inicijativa vlasti, s kraja prošle godine, kada je javno osuđivala preduzeća koja su ostvarivala profit, a potom sebi u zaslugu pripisivala značajno veću naplatu poreskih prihoda od tih istih preduzeća”, napominje Kostić.
Kako destimulišemo strane investitore
Kada je riječ o mehanizmu privlačenja stranih investicija, sagovornik Analitike poručuje da su sada ti načini već dobro poznati.
“Pogrešno je vjerovanje da je primarno važna politika niskih poreza. Visina poreza jeste bitna ali je bitnija izvjesnost odnosno sigurnost poslovnog ambijenta tj. sigurnost investicije, a potom i stabilnost ambijenta – bez čestih izmjena propisa i pravila ponašanja. Uz to, bitna je i repatrijacija profita (iznošenje profita) i još niz drugih činilaca”, ukazuje Kostić.
Podsjeća i da sa smjenom vlasti često imamo izmjene onoga što su prethodnici radili.
“Kod nas kako koja vlada dođe odmah proglašava da ono što je prethodna radila nije dobro i pristupa izmjenama, i tako ukrug. To destimuliše strane investitore i zbog toga smo, kao uostalom i zbog korupcije, izgubili znatan iznos stranih investicija”, poručuje Kostić.
Interesovalo nas je i je li neophodno realizovati sve pomenute preporuke Evropske banke za obnovu i razvoj, odnosno koliko je realno da to bude ostvareno u skorijoj budućnosti.
“Naravno da bi bilo sjajno kada bismo realizovali sve preporuke, ali je to gotovo nemoguće, zato što ta vrsta promjene zadire duboko u naše društveno-biće. Navešću jednu misao u nadi da ću njome na jezgrovit način izraziti ono o čemu govorim: Razvijeni od nerazvijenih naroda se razlikuju po spremnosti da se odreknu naslijeđenih običaja”, ističe Kostić.
Stava je i da je sposobnost za promjenu - ključna.
“A nama, kao što vidimo, to ne ide baš od ruke, čak bih rekao da smo više spremni za promjenu na gore. To bih rekao spada u domen fenomenološkog i bila bi mu potrebna socio-psihološka, bihevioralna, kulturno-istorijska i ne znam koja već razrada i razjašnjenje”, poručuje Kostić.
Ističe da dokle god kao društvo ne „naučimo“ da je dugoročnost pri donošenju odluka i u pravljenju izbora ključni kriterijum i dokle ga god političke elite ne prihvate kao princip društveno potrebnog ponašanja dotle ćemo zablude plaćati zaostalošću, siromaštvom i nerazvijenošću ili, bolje rečeno, bićemo konstano zemlja u razvoju.
Sistematski se uništava dugoročna perspektiva Crne Gore u turizmu
Eksperti Evropske banke za obnovu i razvoj sugerisali su i da treba i unaprijediti kvalitet turističkih usluga, odnosnouvrstiti više turističkih ponuda van primorja i van tradicionalne sezone od četiri mjeseca.
“Problem je što mi to sve znamo, ali iz poznatih razloga glas struke i rekao bih razuma (zašto ne?) nikako da se čuje”, ukazuje Kostić.
Podsjeća i da se u turizmu fokusiramo na kvanititet a ne na kvalitet.
“Preovlađuje kakofonija političkog mišljenja koja zahvaljujući moći kojom raspolaže afirmiše kratkoročni interes nauštrb opšte-društvenog dugoročnog i primarno prebrojava turiste – što će reći forsira masovnost na uštrb kvaliteta i, rekao bih, sistematski uporno uništava dugoročnu perspektivu Crne Gore u turizmu. Bojim se će biti prekasno kada budemo shvatili na što nas predstavnici EBRD diskretno upozoravaju kada kažu da unaprijedimo turistički proizvod”, poručuje Kostić.
Sagovornik Analitike kaže da primarno moramo da redefinišemo strategiju turističkog rasta i razvoja.
“Bolje će to objasniti oni čija je to struka, ali mislim da bi to, prije svega, trebalo da znači da se vratimo na put izgrađivanja turističke destinacije Crne Gore za platežno sposobne turiste. To samo po sebi podrazumijeva potpuno drugačiji koncept od sadašnjeg, a to je prije svega podizanje nivoa kvaliteta turističkog proizvoda koji uključuje sve aspekte ne samo svojstva smještajnih kapciteta već i infrastrukturu u najširem smislu te riječi – ne samo putnu iako je ona od presudne važnosti - već i mnogo čega dugog”, izričit je Kostić.
Bez sinergije između različitih grana razvoj će biti sporiji
Delegacija Evropske banke za obnovu i razvoj ukazala je i da su investicije u turizmu ubjedljivo na vrhu u Crnoj Gori, pa smo Kostića pitali koliko je nezahvalno oslanjati se samo na turizam, ako uzmemo u obzir ne tako davnu pandemiju koja je najviše pogodila baš tu oblast.
“Sada već i ptice na grani znaju da nije dobro oslanjati se samo na jednu granu, a kada smo to decenijama govorili onda su nas (mene konkretno) optuživali za „previše teoretisanja i filozofiranja“. To sada već, rekao bih kako je nama i svojstveno, ide u drugu krajnost u smislu da treba zapostaviti turizam i okrenuti se, istim žarom, nečemu drugom ili nekoj drugoj grani – proizvodnji ili poljoprivredi na primjer”, objašnjava Kostić.
Apsolutno bi, poručuje, bilo pogrešno zapostaviti turizam.
“On može biti naša strateška prednost i mnogo dobrog donijeti crnogorskoj ekonomiji. Usmjeravanje pažnje na razvoj drugih grana ili grane ne bi ni u kom slučaju smjelo da bude praćeno zapostavljanjem turizma. Naprotiv, u turizam treba još više ulagati i iskoristiti ga kao komparativnu ali i konkurentsku prednost za razvoj drugih komplementarnih grana u Crnoj Gori”, kaže Kostić.
Ukoliko se, kako dodaje, u ekonomskom sistemu ne uspostavljaju veze koje omogućuju sinergijski efekat između različitih grana, djelatnosti, utoliko će razvoj biti sporiji i manje očigledan.
“Dakle, treba razvijati i druge grane ali kao komplementarne jedna dugoj a ne na način što će jedna drugu ukidati ili ograničavati. To mora biti predmet vladine ekonomske i dugoročno - razvojne politike, a nikako predmet slobodnog tržišta, jer bez tog uplitanja od strane države tržište nikada samo neće dati takve razvojne efekta. Potrebno je državno usmjerenje i podsticaj odnosno upravljanje tim procesom”, poručuje Kostić.
Zaduženje znak da su naše finansije nekonsolidovane
Nedavno smo saznali da se Crna Gora u decembru, tajno, zadužila 159 miliona eura. Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija zaduženje je služilo za blagovremeno izmirenje obaveza planiranih godišnjim zakonom o budžetu za 2023.
“Ne bih rekao da se Vlada zadužila tajno već da to nije učinila transparento. Kako? Pa zaduženje je bilo najavljeno od strane vlade ali javnost nije upoznata sa samim činom kada je zaduženje obavljeno. No to je ipak, manje važni dio priče, iako mi uživamo da stvaramo mistiku i teorije zavjere, od činjenica da je bilo potrebe za tim”, ističe Kostić.
Nova Vlada se zadužila već na početku mandata, pa smo Kostića pitali i kakvo je stanje ekonomije u našoj zemlji.
“To naravno, znači da nije bilo dovoljno para u državnoj kasi ili da je postojala mogućnost da ne bude dovoljno novca pa se vlada zadužila iz predostrožnosti. Ta činjenica sama za sebe govori i nije joj potrebno tumačenje”, ističe Kostić.
Jasno je, poručuje, da su naše finansije nekonsolidovane i nestabilne uprkos 'istorijskim rezultatima' na tom polju u koje su nas, kaže, ubjeđivali a i danas to još uvijek čine.
„Taj dug je aktuelna Vlada morala napraviti (očigledno) ali on je bio rezultat naslijeđenih obaveza, što je u suštini pitanje kontinuiteta jer će i sadašnja Vlada sljedećoj ostaviti određene obaveze. Oko toga ne treba dizati preveliku prašinu jer se nije desilo ništa što nije očekivano za crnogorske javne finansije, bez obzira o kojoj se Vladi radilo”, zaključuje Kostić.
