Već prvi dani 2023. godine, umjesto pojeftinjenja ili makar stabilnijih cijena, građanima Crne Gore donio je nova poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Upisali smo i još jedan neslavan rekord - po podacima Monstata zabilježena je maksimalna stopa inflacije od 17,2 odsto, za koliko su cijene u decembru 2022. bile veće u odnosu na isti mjesec godinu ranije.
Aktuelnu situaciju u Crnoj Gori u kontekstu novih poskupljenja, ali i sve češćih nagovještaja da našu zemlju čeka “grčki scenario” za Portal Analitika komentariše predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
“U javnosti, najvećim dijelom pod uticajem medija, odavno dominira pitanje o „opravdanosti poskupljenja“ čime se pokazuje suštinsko nerazumijevanje funkcionisanja tržišta, pa se cijene kao ključni instrument tržišne koordinacije podvode pod normativne principe etike i etičnosti kao apsolutni izraz nečije volje, a ne izraz tržišnog uslovljavanja. Cijene nijesu etička kategorija, pa tako ne mogu biti ni vrednovane. Cijene nijesu ni dobre ni loše, one su takve kakve jesu – produkt tržišta - a da li nam takve kakve jesu odgovaraju ili ne – to je nešto savim drugo”, poručio je Kostić za Portal Analitika.
Rast cijena osnovnih namirnica tržišno opravdan
Nasuprot domaćem, indeks svjetskih cijena hrane u padu je deveti mjesec uzastopno, pa je u decembru 2022. bio za 1,9 odsto manji u odnosu na novembar, To je podatak koji je objavila Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO). Navode i da decembarski pad cijena predvode biljna ulja, sa pojeftinjenjem za 6,7 odsto u odnosu na novembar.
"Tretirajući cijene kao etičku kategoriju, a ne tržišnu, od njih se kod nas, kao i od svega drugog, pravi politički instrument i oruđe svakovrsne političke upotrebe, već zavisno od toga kakav je politički interes onoga ko to čini u tom trenutku. Time se, jasno, obmanjuje javnost i njome se manipuliše, pa se odijum navaljuje na preduzeća koja „love u mutnom“. Ako je pitanje "opravdanosti poskupljenja" opravdano postaviti kada cijene rastu - zašto onda nije opravdano postaviti pitanje kada cijene padaju, što se, naravno, ne čini, kao što znamo”, smatra Kostić.
Rast cijena osnovnih namirnica, kako napominje sagovornik Analitike, tržišno je opravdan.
"Sviđalo se to nama ili ne tako je. A da li je prihvatljiv pravo pitanje je i nešto sasvim drugo na šta ćemo odgovoriti svojom tražnjom. Kupovaćemo kod onih koji su jeftiniji ili slično i na taj način tržišno „kazniti“ one koji su neefikasni ili imaju neodgovarajuće cijene. Rast cijena po ukidanju „poreske olakšice“ od sedam posto samo govori o tome da je cijena bila vještački održavana odlukom o tadašnjem ukidanju PDV stope čiji trošak je snosila država”, ističe Kostić.
Brine nivo nerazumijevanja funkcionisanja slobodnog tržišta
Podsjetimo, vraćanje niže stope PDV-a na osnovne životne namirnice, što je rezultiralo povećanjem cijena od januara, predložila je Vlada. PDV je ukinut u maju prošle godine, kao jedna od mjera za zaštitu standarda građana. Vlada je, prilikom ukidanja nulte stope PDV-a obrazložila stavom da pomenuta odluka u prethodnom periodu nije donijela značajnije pojeftinjenje tih proizvoda.
“Ukoliko je Vlada zaista obrazložila ukidanje nulte stope tako kako kažete da „nije donijela pojeftinjenje te robe“ onda je apsolutno pogriješila jer to najbolje potvrđuje sadašnji rast cijena tih proizvoda. Cijene su, to bi trebalo da bude nesumnjivo jasno, bile niže pod uticajem ukidanja stope PDV, a sada kada je stopa vraćena one su porasle. Ako je to nekoga iznenadilo i ako je neko očekivao da će na taj način cijene ostati na istom nivou kao prije odluke onda on ne razumije način funkcionisanja slobodnog formiranja cijena niti funkcionisanje slobodnog tržišta. Taj nivo nerazumijevanja može biti benigan za pojedinačne aktere, ali ne i za one koji kreiraju takve odluke”, izričit je Kostić.
Naša država nema sopstvene robne rezerve, a kao rješenje sve češće pominje da će poraditi formiranju.
“Vlada malo šta može da uradi jer su iscrpljeni fiskalni kapaciteti, a ako ima sredstava, može jedino da subvencioniše potrošnju građana. O obuzdavanju inflacije, kao što sam i govorio, nema ni govora, osim sporadičnih mjera bez znatnijeg uticaja. Robne rezerve i intervencionisanje na tržište po nižim cijenama jeste opcija ali i ona košta i za nju treba sredstava”, objašnjava kostić.
Ne daj bože da nas sačeka grčki scenario
Prilikom nedavne posjete svojih predstavnika, MMF je poručio da Crna Gora više ne može priuštiti zaduživanja po postojećim kamatnim stopama, dalju potrošnju i poreske olakšice bez pokrića. S druge strane, kreatori ekonomske politike bili su “široke ruke” kada su planirali budžet i određivali potrošnju. Upitna ostaje prihodna strana i kako će se nadomjestiti deficit od 705 i moguće zaduženje do 600 miliona eura. U tom kontekstu, interesovalo nas je hoće li na kraju dio toga plati građani kroz povećanje PDV-a.
“U opticaju su sve mogućnosti kada imate značajan rast potrošnje nad poreskim prihodima kao što je kod nas slučaj. Stalno pitamo za PDV stopu jer je on posredni porez na potrošnju, ali ima niz drugih poreskih opterećenja koja nas takođe pogađaju i poskupljuju život”, objašnjava Kostić.
S obzirom na to da se sve češće čuje, i to sa relevantnih adresa, da Crnu Goru u skorijoj budućnosti može sačekati “grčki scenario”, sagovornik Analitike poručuje da to zavisi od onoga što činimo danas, ali i onoga što ćemo činiti u budućnosti.
“Ukoliko nastavimo sa trendovima koji su prisutni u budžetskoj potrošnji održivost neće biti moguća. Javne finansije izuzetno uvozno zavisne zemlje teško da mogu podnijeti takav trend”, navodi Kostić.
Upozorava da hitno moramo pristupiti konsolidovanju javnih finansija ako želimo izvjesnu sjutrašnjicu.
“Grčki scenario nije adekvatna analogija za nas i našu situaciju, jer mi nijesmo Grčka i ne bismo imali podršku i olakšice koje su imali Grci u rješavanju problema duga. O tome ne želim da spekulišem. Ne daj Bože. Valjda ima toliko razuma u ovoj zemlji!?”, poručuje Kostić.
Bez smanjenja cijena i ove godine
Naša država zavisna je od uvoza, pa će se, kako kaže naš sagovornik, dešavanja na svjetskoj ekonomskoj sceni u velikoj mjeri odraziti na cjenovnu situaciju u Crnoj Gori. Ističe i da u ovoj godini vjerovatno neće biti smanjenja cijena.
“Usporavanje svjetske ekonomije pod uticaje antiinflacionih mjera moglo bi praviti izvjestan pritisak u tom pravcu ali problemi sa strane ponude (manja proizvodnja...) su takvi da će izvjesno poništiti takve uticaje i rezultirati daljim rastom cijena životnih namirnica”, objašnjava Kostić.
Crna Gora je najskuplja država u regionu za život, ne računajući države članice EU, Hrvatsku i Sloveniju, prema podacima internet stranice Numbeo, koja se bavi analizom troškova života u gradovima i državama širom svijeta. Kako su naveli, za život četvoročlane porodice u našoj državi mjesečno je potrebno 1.800 eura, i to bez troškova rente. Interesovao nas je stručan komentar na ove podatke.
“Ukoliko ste najskuplji na tržištu to znači da ste najmanje efikasni odnosno najmanje konkurentni a uprkos tome to za vas ne znači ništa. Tu činjenicu ignorišete – i trošite kao da ste konkurentni odnosno produktivni. U najkraćem to znači to”, zaključio je Kostić.
