„Prošlu vladu, koju je premijer Dritan Abazović držao godinu i po, morao je rušiti da bi zadržao biračko tijelo. Sa ovom nastavlja u istom pravcu, samo sa nešto manje javnih pehova i građanskim partijama kao dekorom“, kazala je za Portal Analitika, potpredsjednica Socijaldemokrata Milica Lekić.
Od formiranja manjinske vlade skoro će mjesec, a prvi potezi Abazovića, kaže Lekić, bili su, između ostalog, sastanak sa crkvenim velikostojnicima i ugovaranje potpisivanja Temeljnog ugovora iza zatvorenih vrata, te najava prihvatanja Otvorenog Balkana.
„Navedene teme jesu, zajedno sa popisom, provučene kroz ekspoze, budući da su one i prioriteti sporazuma kojeg su potpisali svi (valjda jesu) konstituenti Vlade. No, fokus ekspozea je bio na potpuno drugim temama, te je evidentno da će ova Vlada opet raditi tako da se od tema koje građani podržavaju pravi PR, a da se sporne opošljavaju iza zatvorenih vrata“, kaže Lekić.
Uprkos Abazovićevom „mirenju“ podjele nikad veće
Naša sagovornica dodaje da Socijaldemokrate nemaju ništa protiv potpisivanja Temeljnog ugovora, ali da to bude po Ustavu i zakonu.
Uvijek su, navodi, podržavali pravo svakog građanina na slobodno ispovijedanje vjere, što su, kaže, civilizacijske stvari koje nije ni potrebno naglašavati.
„Mi u javnim nastupima govorimo o nečem drugom - upornom insistiranju lidera URA-e i trenutnog premijera na onome što bi on nazvao pomirenjem, a svako građanski orijentisan bi to nazvao miješanjem crkve u državne poslove i miješanjem jedne države u poslove druge. Sa čime se mi to mirimo? Usvojen je Zakon o slobodi vjeroispovijesti, parlamentarni izbori su prošli, a premijer nastavlja da nas miri, samo ne znamo oko čega sad“, ističe Lekić.
Primjećuje i da niko dobronamjeran i razuman nije shvatao oko čega i zašto 'nas je premijer mirio sa kleronacionalistima prethodne vlade'.
„Što nas, logično, navodi na sumnju o postojanju skrivene agende. Jer, otkad je Abazović počeo da miri građansko i kleronacionalizam, te antifašizam i fašizam, podjele nikad veće nijesu bile“, naglašava Lekić.
Popis poprište borbe umjesto tehničko pitanje
Budući da se Temeljni ugovor mjesecima krije, kako navodi naša sagovornica, postoji opravdana sumnja oko načina na koji se razgovori vode.
Slično, dodaje, važi i za popis i za Otvoreni Balkan.
„Popis postaje poprište borbe umjesto tehničko pitanje, a Otvoreni Balkan podržava se bez ikakvog znanja o tome šta ta inicijativa ekonomski podrazumijeva, što smo mogli da vidimo i kroz nedavna gostovanja predstavnika URA-e, koji nijesu znali elementarne stvari o tako važnoj temi. A šta ta inicijativa podrazumijeva politički, to već svi znamo, i upravo zato URA i SNP na njoj i insistiraju toliko“, ističe Lekić.
Na pitanje zašto se potencira inicijativa za koju odavno stižu upozorenja da ide na ruku projektu “srpskog sveta” i u koju nema povjerenje pola regiona, Lekić napominje da politika ima tendenciju da komplikuje jednostavne stvari.
„Misli li iko da je SNP uslovio formiranje vlade Otvorenim Balkanom, jer je do detalja upoznat sa tekstom ugovora i ima nezadrživu želju da ekonomski potpomogne Crnu Goru baš kroz ovu inicijativu? Misli li iko da je URA, čija predstavnica je prije nekoliko dana nespretno, ali istinito, izjavila da Otvoreni Balkan ne nudi ništa novo u odnosu na CEFTA-u ili slične inicijative, slučajno postavila baš ovu inicijativu u vrh prioriteta vlade koju sada vodi? I misli li iko, u krajnjem, da jedna regionalna inicijativa, ma koliko kvalitetna bila, zaista zaslužuje da se nađe u samom vrhu prioriteta manjinske vlade, koja ima rok manji od godinu za elementarne stvari kakve su deblokada sudstva, tužilašva i evropskog puta? Odgovor se toliko jasno nameće da nema potrebe dalje obrazlagati ono što je očigledno“, konstatuje Lekić.
Vlada se ne može saglasiti oko elementarnih stvari
Lekić ističe i da je neslaganje oko izabora Sava Kentere za v.d. direktora ANB-a pokazatelj raznorodnosti vlade, njenih svjetonazora i prioriteta, pa je to, kako ističe, bio jedan od prvih testova koji je dokazao nemogućnost da vlada odlučuje konsenzusom o značajnijim stvarima.
„A pomirenje je upravo to - saglasje u djelovanju, a ne političkim saopštenjima, iako su nas predstavnici URA-e ubjeđivali da je za njih od izuzetne važnosti da se odluke na Vladi ne donose preglasavanjima i prostom većinom“, kaže Lekić.
Da se vlada i sama ne može saglasiti oko elementarnih stvari, kako dodaje, govori i činjenica da je u prvoj verziji sporazuma na kojem politički počiva vlada, stajalo da se odluke donose konsenzusom, pa je to izbrisano i ostala je, podsjeća ona, verzija da se kvalifikovanom većinom donose odluke od posebnog značaja.
„Kvalifikovana većina može biti bilo koja osim proste. Postavlja se pitanje koja je to kvalifikovana većina i koje su to odluke od posebnog značaja. Dovoljno govori i prepiska između dva vladina konstituenta oko toga da li će se o Temeljnom ugovoru odlučivati prostom ili kvalifikovanom većinom“, ističe Lekić.
Ako su potpisali sporazum, naša sagovornica se pita kako je moguće da ne znaju šta su u njemu dogovorili.
„Pa upravo zato što je i sačinjen tako da se - ne dogovore ništa. No, na kraju, ovo pitanje je možda i dijelom deplasirano, kada znamo da u vladi imamo ukupno 20 ministara, od čega 12 ministara SNP-a i URA-e koji, sa svega jednim ministrom bez portfelja i jednim nestranačkim koga je predložila URA, imaju kvalifikovanu većinu da glasaju na svaku temu onako kako žele, nezavisno od ostalih članova vlade i volje građana“, ističe Lekić.
Podsjeća da je upravo to bio jedan od razloga, uz davanje Skupštine SNP-u, za njihov dobrovoljan ostanak u opoziciji.
„Prosto, građani moraju shvatiti da je zelena priča za javnost jedno, a politička trgovina, koja je sad na djelu, nešto sasvim drugo. I SD zato sa tim nije želio da ima veze“, kategorična je Lekić.
Javna uprava brutalno politizovana, izbori nijesu daleko
Govoreći o reformi javne uprave koja je prije formiranja prethodne Vlade konstantno najavljivana, Lekić ističe da je ona toliko brutalno politizovana u svega godinu ipo, da više ni najvatreniji podržavaoci prethodne vlade ne govore suprotno.
„Državna preduzeća iz energetskog sektora, monopolisti na tržištu, za godinu su pretvarani u gubitaše prekomjernim partijskim zapošljavanjem“, podsjeća Lekić.
I prosvjeta je, dodaje, doživjela pravu političku sječu kadrova uz saglasnost URA-e.
„Čitava javna uprava izgubila je insitucionalnu memoriju premještanjem ljudi sa pozicija gdje su poznavali posao, na sasvim druge pozicije sa kojim nijesu imali dodira, takođe uz amin sadašnjih konstituenata vlade; smanjivane su godine traženog iskustva u javnoj upravi kako bi se postavili politički podobni kadovi, pa smo dolazili do situacije da je za direktora nekog direktorata u ministarstvu, koji je zadužen za ogroman dio državne uprave, predloženo svega tri godine radnog iskustva, takođe na predlog URA-e. Kada imate nekoga ko je ovakve predloge inicirao ili podržavao u prethodnoj vladi, a sada je isti taj subjekat dao predsjednika vlade, ne možete očekivati drugačiji rezultat“, poručuje Lekić.
To se, kako ističe, najbolje vidi kroz otvaranje mogućnosti da se broj državnih sekretara poveća sa dva na tri.
„Naravno, u velikom dijelu u onim ministarstvima gdje ministri nemaju dovoljno iskustva. I uz napomenu da su državni sekretari političke ličnosti, čime se nastavlja princip jačanja politickog momenta u upravi. Ukoliko bismo pak morali da tražimo nešto dobro u svemu ovome, to bi svakako bila činjenica da subjekti iz prošle i ove većine, makar više nikad ne mogu dobijati glasove na lažnoj priči o depolitizaciji. A izbori, nijesu tako daleko“, smatra Lekić.
Očekujemo podršku svih za istragu o događajima na Cetinju
Iz ove partije su prošle sedmice najavili da se privodi kraju procedura o otvaranju Parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica koje se odnose na postupanje Uprave policije i ANB-a 4. i 5. septembra na Cetinju.
Lekić ističe da očekuju da ta inicijativa dobije podršku svih poslanika, ali ne želi unaprijed da procjenjuje koliko će vlada i ministri prilježno i objektivno pristupiti ovoj temi.
„Ne znamo kome bi, a da ima najbolje namjere prema ovoj državi i njenim građanima, smetalo utvrđivanje svih okolnosti i činjenica vezanih za aktivnosti nadležnih državnih struktura 4. i 5. septembra. Ako dođu do zaključka da građani nijesu slagani kada je rečeno da su prvi bacili molotovljev koktel i da je to bio povod za nasilje - neka izađu i kažu to.
Ako dođu do zaključka da nije prekinut lanac komandovanja, iako je bivši premijer Krivokapić to javno saopštio - neka izađu i kažu to. Ako utvrde da nije bilo prekomjerne upotrebe sile i hemijskih sredstava na golorukim građanima - neka izađu i neka saopšte. A mi i građani ćemo se prema tome, politički naravno, odnijeti kako zaslužuje“, poručuje Lekić.
