„Rukovodstvo Bošnjačke stranke moralo je znati da će se nakon ulaska u rekonstruisanu Vladu suočiti sa unutarstranačkim podjelama i nezadovoljstvom dijela članstva“, ocijenio jeu razgovoru za Portal Analitika doktorand na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i istraživač u oblasti međunarodnih odnosa, političke istorije i regionalnih politika, Admir Lisica.
Upozorava da je cilj zvaničnog Beograda stvaranje države konstitutivnih naroda, suprotno ustavno definisanom konceptu građanske Crne Gore. Ukazuje da bi se ulazak BS u Vladu pokazao kao opravdan ukoliko uspije da obuzda prosrpsko djelovanje.
Podvlači da Srbija nastoji da bude regionalni hegemon, namećući paradigmu ponašanja.
Rukovodstvo BS znalo da će uslijediti podjele
Komentarišući odluku Bošnjačke stranke da pristupi rekonstruisanoj Vladi, Lisica ističe da je nakon određene vremenske distance koja je iza nas, jasno da odluka BS nije dobro prihvaćena kod određenog dijela javnosti.
„Takođe, činjenica jeste da se dio članova BS protivi ovakvoj odluci vrha stranke, što ukazuje da će ulazak u Vladu imati reperkusije na određene procese koji će se odvijati unutar struktura BS. Nezadovoljni dio BS poziva se na nasljeđe Rafeta Husovića, te njegovo NE iz 2016. godine“, napominje sagovornik Analitike.
Kako navodi, da li je odluka BS ispravna vidjećemo uskoro.
„U narednim danima ćemo sasvim sigurno imati i zvaničnu press konferenciju nezadovoljnih članova BS koji će istupiti iz stranke, te najaviti osnivanje nove bošnjačke političke stranke u Crnoj Gori. Shodno navedenom, činjenice ukazuju kako će doći do podjele, što je rukovodstvo BS sasvim sigurno znalo neposredno prije ulaska u Vladu“, podvlači Lisica.
23On ukazuje da nije dobro davati prednost ulasku u Vladu, u odnosu na očuvanje političkog jedinstva, a to je, naglašava, upravo učinjeno.
Posljedice su, poručuje, neminovne.
Bošnjaci u Crnoj Gori nijesu primorani na saradnju s negatorima genocida
Sagovornik Analitike pojašnjava da su u Bosni i Hercegovini, prema državnom ustrojstvu, Bošnjaci primorani da sarađuju sa protagonistima četničke ideologije i proruskim faktorima.
„Neminovnost je saradnja između Bošnjaka i Srba na Zapadnom Balkanu, ali se uslovi pri uspostavljanju saradnje moraju pronicljivo definisati. Ako analiziramo sve okolnosti od uspostavljanja „apostolske vlade“ u Crnoj Gori, pa sve do danas, nije teško zaključiti kako su Bošnjaci od strane proruskih i prosrpskih elemenata doživjeli različite oblike segregacije. Ako smo mi u Bosni i Hercegovini primorani da sarađujemo sa negatorima genocida, Bošnjaci u Crnoj Gori sasvim sigurno nijesu“, podvlači Lisica.
Naš sagovornik ocjenjuje da ovakva Vlada odgovara interesima političkih predstavnika Srba, koji će, kaže, pred međunarodnim partnerima tražiti određeni legitimitet.
„Istini za volju, Bošnjaci su bez kapitalnih projekata u Crnoj Gori veoma dugo, te bih volio da se određene stvari pokrenu sa mrtve tačke. S druge strane, proruskim i prosrpskim satelitima u Crnoj Gori ne bih previše vjerovao“, izričit je Lisica.
Stava je da bi ulazak BS u Vladu odmah nakon izbora imao smisla, sa jasno postavljenim uslovima, te definisanim crvenim linijama.
„Čini mi se da će ovako uz vlastite podjele unutar stranke, doći i do razočarenja njihovih birača“, upozorava Lisica.
Prosrpski radikalizam neće se smiriti
Upitan da li bi opoziciona proaktivnost bila efektivnija strategija otpora, on naglašava da je teško dati sud o tome šta bi bilo efektnije učiniti u kontekstu borbe protiv malignog srpskog šovinizma i rastuće islamofobije.
„BS je u ovom trenutku preuzela veoma teško breme, a da možda toga i nijesu svjesni. Naime, BS ima zadatak da obuzda svoje partnere, koji su pročetnički raspoloženi što sigurno neće biti lako. Ne mislim da će se prosrpski radikalizam smiriti u predstojećem periodu, a BS i albanske stranke treba da budu spremne na predstojeće izazove“, poručuje sagovornik Analitike.
Ističe da albanske partije imaju podjednaku odgovornost, te se, kaže, nada da će prisnije djelovati sa Bošnjacima u narednom periodu na tom polju.
Cilj Beograda stvaranje države konstitutivnih naroda
Naš sagovornik podsjeća da su Bošnjaci bili jedan od ključnih faktora 2006. godine pri izglasavanju nezavisnosti Crne Gore.
„Oni su takođe uvijek bili opredijeljeni za NATO i Evropsku uniju, što ukazuje na bošnjačku odanost državi Crnoj Gori. To je za mene neupitno! Sasvim sigurno je da bi teško došlo do nezavisnosti Crne Gore bez apsolutne podrške Bošnjaka koja je bila vidljiva neposredno i za vrijeme referenduma“, napominje Lisica.
Prema njegovim riječima, BS je u prošlosti dokazala da je procrnogorska stranka, koliko i bošnjačka.
„Ne mislim da će oni podleći pritisku srpskih političkih elita, te da će glasati za nešto što je protivno interesima države Crne Gore, jer bi to bilo direktno usmjereno i protiv njih“, podvlači sagovornik Analitike.
Lisica ukazuje da je cilj zvaničnog Beograda od Crne Gore napraviti državu konstitutivnih naroda, suprotno ustavnoj definiciji građanske države.
„Jasno je kako bi velikosrpska politika bila saglasna sa uređenjem Crne Gore po etničkom principu, ali je to bez promjene crnogorskog Ustava nemoguće. Svi članovi nove Vlade, koji ne dijele stavove srpskih stranaka, moraju biti svjesni da će im funkcionisanje u Vladi biti otežano, te da će se određene politike pokušati usklađivati sa Beogradom“, poručuje Lisica.
BiH i Crnoj Gori prijeti ista opasnost
Sagovornik Analitike ističe kako je očigledno da građanski koncept ne odgovara velikosrpskoj ideji.
„Takođe, ni u Hrvatskoj nijesu oduševljeni idejama o građanskoj Bosni i Hercegovini. Dolazimo do zaključka da Crnogorcima i Bošnjacima najviše odgovara takav koncept, te da su u prošlosti najviše napora uložili kako bi takvo nešto zaživjelo u regionu“, napominje Lisica.
Naglašava kako ova činjenica ukazuje na to da Bošnjaci i Crnogorci, a naravno Bosna i Hercegovina i Crna Gora, moraju biti upućeni jedni na druge u narednom periodu, te još više ojačati međusobne odnose jer, kako upozorava, ista opasnost prijeti da ih ugrozi, a to je velikosrpski nacionalizam.
„Velikodržavni projekti i secesionističke tendencije podupiru se iz Beograda, što nam govori kako je ključ Beograd i može doprinijeti relaksiranju odnosa ukoliko odustane od programskih ciljeva iz devedesetih godina. Ukoliko Srbija ne doživi katarzu, te ne odustane od velikosrpske ideje, ne možemo očekivati sprovođenje građanskog principa, niti stabilnost uopšte. Odgovornost je na zvaničnoj Srbiji!“, kategoričan je Lisica.
Dodik i Mandić podjednako štetni po međudržavne i nacionalne odnose
Govoreći o srpskim hegemonističkim ambicijama, sagovornik Analitike ponavlja ranije iznijetu tezu - da Srbija nastoji biti hegemon na Zapadnom Balkanu, odnosno država koja nameće paradigmu po kojoj će se svi ostali ponašati.
„Zapadne zemlje su svjesne toga, ali ne čine dovoljno napora kako bi obuzdali ambicije Srbije, stoga su dijelom odgovorni za divljanje srpskog nacionalizma širom Zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina ima Dodika koji je kočnica svakom vidu prosperiteta i jačanju države, dok u Crnoj Gori prosrpski i proruski Mandić čini isto, uz dosta perfidniju političku igru nego je to s Dodikove strane“, ukazuje on.
Ipak, kako dodaje, Dodik i Mandić podjednako su štetni za međudržavne i nacionalne odnose na Zapadnom Balkanu.
„Naoružavanje Srbije, slanje vojnika u gradove Bosne i Hercegovine u kojima su tokom agresije srpske vojne i paravojne formacije činile zločine, ne govore nam o tome da je Srbija za mir, sigurnost i regionalnu saradnju. Teza koju često ističem jeste da se velikosrpskim idejama mora odgovoriti na način da se na Zapadnom Balkanu uspostave prisniji odnosi između Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova“, podvlači Lisica.
Mišljenja je da bi se, produbljivanjem veza između pomenutih država i zapadnim zvaničnicima poručilo kako je regionalna saradnja nužna, poželjna i bitna za sve one koji su iskreni i nemaju međusobnih skrivenih ambicija.
„Samo na ovaj način može se obuzdati Srbija! Ukoliko dođe do radikalnog zaokreta u kontekstu ponašanja Srbije prema ostalim državama regiona, onda je svakako i ona dobrodošla, ali je to nažalost izgleda daleko“, izričit je Lisica.
Ako BS obuzda velikosrpsko djelovanje, ulazak u Vladu biće opravdan
Upitan da li će nakon rekonstrukcije Vlade uslijediti smirivanje tenzija, ili pak dodatno zaoštravanje odnosa sa susjednim zemljama, Lisica ističe kako mnogi očekuju da će BS upravo biti brana velikosrpskim idejama.
„Ali, postavlja se pitanje koliko oni mogu uticati na prosrpske snage? Nijesam previše optimističan, a volio bih da griješim. Ukoliko BS uspije da obuzda velikosrpsko djelovanje, onda će njihov ulazak u Vladu biti opravdan“, podvlači sagovornik Analitike.
Prema njegovim riječima, vidljivo je kako Crna Gora u određenim vanjskopolitičkim segmentima čini greške od 2020. godine pa sve do danas.
„Glavni krivac za narušavanje odnosa Crne Gore sa tradicionalno prijateljskim državama u regionu jeste djelovanje prosrpskih snaga, koje nastoje da vanjsku politiku Crne Gore prilagode onoj koja se kreira u Beogradu. Vidljivo je to bilo i u kontekstu negativnog glasanja Crne Gore za prijem Republike Kosovo u Savjet Evrope, ali i kod nepotrebnih amandmana u kontekstu Rezolucije o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici“, podsjeća Lisica.
Ukazuje da posljednji događaji koji su doveli do zahlađenja odnosa između Hrvatske i Crne Gore samo dokazuju tendencije određenih struktura unutar aktuelne Vlade.
„Nadam se da će u budućnosti Crnom Gorom u potpunosti vladati proevropske snage, opredijeljene za evropski put i regionalnu saradnju, a ne rusofili i prosrpski orijentisani kadrovi, koji ne donose ništa dobro crnogorskoj državi. U konačnici, vidljivo je da Vučić ima veliku kontrolu nad prosrpskim elementima u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Kosovu, te da kao apsolutni lider Srba nastoji nametati agendu po kojoj politički predstavnici Srba djeluju u interesu Beograda, a ne država u kojima žive“, zaključuje Lisica.
