„Slobodan pojedinac, narod i zemlja mogu biti samo oni koji probleme u svojoj kući rješavaju samostalno. Država u kojoj se vijore zastave drugih zemalja (a nije riječ o protokolarnim ceremonijama), đe se ne poštuju himna i Ustav, sve je sem slobodna zemlja“, poručuje za Portal Analitika višedecenijski kapetan prekookeanske plovidbe Marko Lompar, ugledni Cetinjanin koji je nakon dugogodišnje venecuelanske adrese prebivališta, već deceniju usidren u Majamiju.
Da naš sagovornik ni u dalekom svijetu nije zaboravio Crnu Goru svjedoči njegov, prije svega, humanitarni angažman kroz višegodišnji rad Fondacije Ljubica i Tomo Lompar, koja je stipendirala najbolje crnogorske studente, tražeći od njih samo da stečeno znanje vrate ovom prostoru. Fondaciju je osnovao 2008. u znak sjećanja na roditelje, ali sa samo jednom željom - da pomogne svojoj domovini. Koliko je u tome uspio tih godina, govori i podatak da je Lompar dobitnik nagrade za filantropiju "Iskra" 2010, za individualni doprinos.
Da bi bila vječna CG najprije mora da bude slobodna
Nedavno smo bili u prilici da vidimo i sa koliko brige i pažnje Lompar prati aktuelna politička previranja u Crnoj Gori. Naime, početkom septembra, povodom najavljenog ustoličenja mitropolita SPC u Cetinjskom manastiru, uputio je otvoreno pismo gradonačelniku prijestonice apelujući da se spriječi postavljanje ograda i porobljavanje Cetinja jer, kako je tada napisao „Crna Gora da bi bila vječna najprije mora da bude slobodna“.
Sada, kako ističe, Crna Gora to nije. Uvjerio se i „na licu mjesta“. S obzirom na to da je u Crnu Goru doputovao nedavno, i to prvi put nakon promjene vlasti, prenosi nam utiske o atmosferi sada i ovdje u poređenju sa prethodnim posjetama zavičaju.
„U Crnoj Gori sam nakon dvije i po godine. Nije bilo lako u vrijeme pandemije odlučiti se da dođem u zemlju koja se nalazi na crvenoj listi država zahvaćenih kovidom. Takođe, prvi put poslije dvije decenije nijesam bio u mogućnosti da dođem komercijalnim letom do Podgorice ili Tivta. Ovaj dolazak u Crnu Goru bio mi je komplikovaniji nego bilo koji do sad još od vremena rata devedesetih.
Ne smijemo dozvoliti da se Joanikije Mićović predstavlja kao božiji izaslanik
Što se tiče atmosfere, kada svemu navedenom dodamo slike predsjednika skupštine na sastanku sa popovima, gomile policije po cetinjskim ulicama, policijske marice oko Cetinjskog manastira, sve učestalije popovske mantije – s pravom se zapitam u kom se vremenu nalazimo“, ističe Lompar.
Aktuelna Vlada - uvreda za sve Crnogorce
Osvrćući se na sveukupnu političku situaciju u zemlji, naš sagovornik napominje da ovu Vladu, još od imenovanja, doživljava kao uvredu inteligencije svih Crnogoraca.
„Dovoljna je činjenica da je Risto Radović imenovao Vladu pod Ostrogom u kasnim večernjim satima, i da se na njenom čelu nalazi čovjek koji je daleko od eksperata kakve su nam najavljivali, a koji je baš po mjeri Crkve Srbije i njenih hegemonističkih ciljeva“, dodaje Lompar.
Dodatno, ističe, ako znamo da su sve odluke koje je donijela nakon probijanja rokova za izglašavanje budžeta (31. mart) protivustavne, samim tim je i ova Vlada – neustavna.
„Zato se nadam da će veoma brzo, kada se vratimo normalnim uslovima, snositi pravne posljedice i odgovarati za sve nanesene štete, a znamo da ih je mnogo“, poručuje Lompar.
Apostrofira i da se posljednjih godinu i po dana crnogorske društveno-političke zbilje najvjerodostojnije reflektuju u slikama koje su u svijet otišle proteklog mjeseca sa Cetinja.
„Jezive slike od 5. septembra i „desanta na Cetinjski manastir“ na kojima smo viđeli popove crkve Srbije ispod pancir ćebadi, okružene naoružanom bulumentom, zatim djevojčice udaljene od njih samo stotinjak metara koja pruža ruku policajcu, te ograde policije koje su građani okitili ružama - sadrže svu istinu crnogorske današnjice.
S jedne strane imamo crni oblak klera koji se nadvija nad ovom predivnom zemljom, a sa druge - ljubav, mladost, progres, ono čemu smo oduvijek težili“, napominje Lompar.
Atak megalomanske politike komšija
Upitali smo ga i kako gleda na odnos aktuelne vlasti prema Crnogorcima rasutim po svijetu, u kontekstu pokušaja da se našim ljudima iz dijaspore uskrati pravo glasa u domovini.
„'Ekspertska Vlada' Crne Gore željela je, u više navrata, da nametne drastične izmjene normativa koje se tiču prebivališta. Svi znamo da bi to izazvalo takoreći tektonske promjene, koje se odnose na crnogorsko državljanstvo“, ukazuje naš sagovornik.
Ubrzano se, kako kaže, radi na promjeni demografske strukture Crne Gore.
„Želi se otpisati naša dijaspora, a sa druge strane radi se na dodjeli državljanstava ljudima koji su po mjeri klera. Vrlo je interesantno da je ovaj Zakon o saradnji Crne Gore sa iseljenicima ažuriran 31. marta 2021. godine, kada je, ponavljam, Vlada već tada izgubila legitimitet. Zato se s pravom možemo zapitati da li i dalje važi isti Zakon iz 2015. godine“, pita se Lompar.
Saglasan je da iza ovog pokušaja ne stoji samo osveta aktuelne političke većine za doprinos dijaspore na referendumu 2006, već i podla namjera da se radikalno izmijeni struktura biračkog tijela u službi podjarmljivanja Crne Gore tzv. “srpskom svetu”.
Lompar napominje i da je dijaspora duboko svjesna ataka megalomanske politike naših komšija, koja, kako dodaje, uspijeva kroz marionetsku Vladu da podrije status Crnogoraca iz dijaspore.
„Pozivam ljude iz Vlade Crne Gore koji ne znaju koliki je dug prema dijaspori, da se poklone Cetinjskoj vili i Medovi, kao samo jednim od primjera požrtvovanosti i dobrodjelateljstva. Demografski inžinjering za potrebe Srpskog Sveta ne smije proći“, kategoričan je Lompar.
Naše je da ne zaboravimo
Na pitanje koliko i kako dijaspora možete doprinijeti borbi protiv narastajućeg kleronacionalizma kojem svjedočimo, naš sagovornik smatra da je ulaganje u obrazovanje mladih najbolji način osnaživanja svake zemlje, pa i Crne Gore.
„Naša đeca nemaju mogućnost da u školama uče o Joanikiju Lipovcu, o popu Maci i o mnogim drugim zločincima koje crkva Srbije danas beatifikuje. Naša je obaveza da uvrstimo u literaturu te i takve likove, sa istinitim činjenicama o njihovom životu i djelovanju“, ističe Lompar.
Dijaspora je duboko svjesna ataka megalomanske politike naših komšija
Poručuje i da ne smijemo dozvoliti da se zaborave slike desanta na Cetinjski manastir.
„Ne smijemo dozvoliti da se Joanikije Mićović predstavlja kao božiji izaslanik. Da je dostojan božiji izaslanik došao bi među svoj narod pješke i bez pratnje policije, a Joanikije Mićović je odabrao da dođe mimo volje Cetinjana i velikog dijela Crne Gore, pod neprobojnim pancir ćebetom, okružen gardom naoružanom kalašnjikovima. Dokazao je na taj način da nema nikakve veze ni sa vjerom, ni sa bogom, ni sa narodom i da je samo instrument u rukama crkve Srbije, za uništavanje Crne Gore“, ocjenjuje Lompar.
Ističe da je činom „helikopterskog desanta“ želio da omalovaži i unizi i Cetinje i Crnu Goru.
„Naše je da pamtimo i da na to podsjećamo. Danas kada vidim da su negdašnji stipendisti moje Fondacije neki od najglasnijih boraca za pravednu i slobodnu Crnu Goru, veoma sam ponosan. Ubijeđen sam da će Crna Gora izvojevati svoju slobodu i biti vječna“, poručuje Lompar.
Imamo snagu da sami riješimo svoje probleme
Kada je riječ o prevazilaženju aktuelne krize, mnogi svijetlo na kraju tunela vide u velikom povratku SAD-a na Balkan, uz validan argument da je Amerika uložila dosta resursa u ovaj prostor da bi sada tek tako pustila da bude urušeno gotovo četvrt vijeka napretka. Naš sagovornik smatra da se, prevashodno, moramo osloniti na sebe.
„Pitanje je koliko je Balkan, trenutno, zbog unutrašnjih i vanjskih problema koje SAD imaju, na njihovoj listi prioriteta. Crna Gora ima i snagu i moć da sama riješi svoje probleme, kao što je to radila i kroz viševjekovnu tradiciju“, ocjenjuje Lompar.
