Učenici starijih razreda osnovnih škola u Crnoj Gori od naredne školske godine izučavaće medijsku pismenost kao izborni predmet, što je značajan iskorak u pravcu osposobljavanja mladih za bolje razumijevanje medija i njihove uloge u svakodnevnom životu.
Institut za medije Crne Gore (IMCG) koordinirao je radom na pripremi programa medijske pismenosti za osnovne škole i na njihovu incijativu odobrio je Nacionalni savjet za obrazovanje.
U mjesecima pred nama slijedi promocija predmeta, ali i obuka nastavnika koji će predavati medijsku pismenost.
Tim povodom, sagovornici Portala Analitika su direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić i autori programa za medijsku pismenost Svetlana Jovetić-Koprivica i Miroslav Minić.
Generacije koje dolaze spremnije da prihvate nove tehnologije
"Smatra se da čovjek današnjice ne može biti funkcionalno pismen, ako nije medijski pismen, imajući u vidu nevjerovatnu tehnološku promjenu koju živimo, ogromnu izloženost informacijama i presudni uticaj medija na naše stavove“, ističe za Analitiku direktorica IMCG Olivera Nikolić.
Stava je da su, za razliku od onih koji su odrastali u analognom dobu, generacije koje dolaze spremnije da prihvate nove tehnologije i pažnju posvete novom uređaju, aplikaciji, servisu, ali da nemaju dovoljno znanja, vještina i kritičkog sagledavanja ogromne količine sadržaja kojoj su izloženi.
„Tu ih treba ohrabriti da koriste i usvajaju nove tehnologije, jer je ta vrsta progresa neminovna, ali i da počnu kritički da promišljaju o brojnim sadržajima kojem su izloženi, a koji vrlo često nemaju neku kompleksniju funkciju osim zabavne. Dakle, ohrabriti ih da počnu da razmišljaju šta još mediji mogu da im ponude, osim kratkog sadržaja kojim će da prekrate neku pauzu“, kaže Nikolić.
Znanje koje doprinosi donošenju boljih odluka u životu
Podsjeća i da istraživanja pokazuju da, kad su u pitanju navike djece, 90% njih informacije traži na mreži, ne u knjigama, što im, kako kaže, daje lažni osjećaj moći te zbog toga precjenjuju vlastite mogućnosti kad je u pitanju upravljanje informacijama.
„Medijska pismenost uvažava vještine mladih i otvorenost ka novim tehnologijama, ali istovremeno ukazuje na površnost i fragmentarnost sadržaja koji se nude na internetu. Uloga medija kao izvora znanja se istanjila, jer su se pojavom novih tehnologija bitno promijenili. Medijska pismenost je način da se uveže poznavanje novih tehnologija s novim medijima i da se to znanje i vještine koriste za donošenje boljih odluka u životu“, napominje Nikolić.
Punih 15 godina trebalo da postanemo svjesni važnosti sadržaja
Autori predmetnog programa za medijsku pismenost Svetlana Jovetić-Koprivica i Miroslav Minić, za Portal Analitika ističu da je Crna Gora prva zemlja u regionu koja je još 2009. uvela medijsku pismenost kao izborni predmet za učenice i učenike gimnazija, ali da je punih 15 godina trebalo da postanu svjesni koliko je važno ponuditi ovaj sadržaj mlađim uzrastima – učenicama i učenicima osnovnih škola.
„Opšti ciljevi nastavnog predmeta Medijska pismenost za osnovnu školu su: upoznavanje medija i načina njihovog funkcionisanja, razvijanje kritičkog odnosa prema medijskim sadržajima i sposobnosti dekodiranja medijskih poruka, kao i razvijanje sposobnosti upotrebemedijskog jezika na odgovarajući način. Osim toga, važan segment je i sticanje sposobnosti oblikovanja medijskog teksta za određeni tip publike, kao i poštovanje različitosti i uvažavanja tuđih stavova, ali i osposobljavanje za izradu istraživačkih zadataka prilagođenih uzrastu. Nije ni zanemarljivo osposobljavanje za timski rad i saradnju, poznavanje ljudskih prava i prava djeteta, kao i razvijanje sposobnosti donošenja odluka“, objašnjavaju autori.
Prostor bliskog susreta i razmjene zanimljivih tema
Kroz izučavanje medijske pismenosti učenice i učenici se, kako ističu autori, osposobljavaju za razumijevanje medijske poruke kao svojevrsnog konstrukta, a stečena znanja će im omogućiti da razumiju kompleksan odnos između medijske publike i poruke.
„Uočavaće da su medijske poruke konstruisane upotrebom kreativnog jezika uz poštovanje sopstvenih pravila. Nadamo se da će moći da procijene da različiti ljudi doživljavaju istu medijsku poruku na različit način. Ovo će biti sjajna prilika da se upoznaju sa činjenicom da mediji imaju inherente vrijednosti i tačke gledišta te da se osposobe za razumijevanje medijskih poruka formulisanih tako da ostvaruju profit i/ili moć“, ističu Jovetić-Koprivica i Minić.
Smatraju i da je interesovanje za temu medijske pismenosti veliko, što su shvatili kroz rad s ljudima na brojnim radionicama, seminarima i edukativnim sesijama koje su održali.
„S druge strane, medijska pismenost je prostor bliskog susreta i razmjene zanimljivih tema što će doprinijeti njegovoj popularnosti među učenicima“, smatraju autori programa.
Mali broj istraživanja odnosi se na Crnu Goru
Pisanje predmetnog programa iz ove oblasti podrazumijevao je praćenje različitih metodoloških standarda koji podrazumijevaju razvijanje znanja, usvajanje odgovarajućih vrijednosti i sticanje vještina iz oblasti medijske pismenosti.
„Poseban izazov predstavljao je uvid u odgovarajuća istraživanja kojih u ovoj oblasti ima više, ali se tek rijetka odnose na Crnu Goru. U tom smislu značajna podrška je stigla sa adrese Instituta za medije Crne Gore. Obrazovni kurikulumi predmetnih programa osnovnoškolskog obrazovanja u Crnoj Gori veoma su obuhvatni i mogu ući u rizik opterećivanja učenica i učenika, od kojih se očekuje usvajanje znanja iz različitih oblasti. Međutim, medijsku pismenost posebno preporučuje činjenica da djeca koja su se bavila ovim sadržajima obično imaju bolja postignuća iz ostalih predmeta“, poručuju autori.
Država da prepozna značaj medijske pismenost
Nikolić smatra da je neophodno da država prepozna važnost medijske pismenosti i da posveti pažnju svim segmentima društva, ne samo mladima.
„Za održiv model i dobre rezultate u izgrađivanju otpornosti građana na izazove digitalnog društva, na jačanje njihovih kapaciteta i osposobljavanja da svjesno, savjesno, odgovorno komuniciraju posredstvom medija (mediji u najširem smislu riječi) potrebne su dugoročne politike i spremnost države da za to odvoji novac“, naglašava Nikolić.
Kako dodaje, nagovještaji za takvo nešto postoje, jer je medijska pismenost prvi put dio jednog strateškog dokumenta.
„Na inicijativu Instituta za medije, medijska pismenost je prepoznata Nacrtom strategije za medijsku pismenost, ali ostaje da vidimo kakva će biti sudbina tog dokumenta. Institut će nastaviti sa serijom neformalnih obuka. Do kraja godine imamo 45 treninga medijske pismenosti sa ciljem da program „Saznaj razaznaj“ koji radimo s IREX-om , prođe više od 600 ljudi. Interesovanje nastavnika za ove programe je jako veliko i vjerujemo da ova vrsta neformalne obuke, koja nudi jako dobar metod za pristup nastavi, samo može dodatno osnažiti nastavnike za nastavu medijske pismenost“, poručila je Nikolić.
Izučavanje značajno u svim okolnostima i vremenima
Pri kraju je i izrada Priručnika za nastavnice i nastavnike koji će predavati medijsku pismenost u osnovnim školama, a čiji su autori upravo Svetlana Jovetić-Koprivica i Miroslav Minić.
Priručnik će, kako ističu, biti jedna od metodički prilagođenih alatki za osvajanje prostora znanja, sposobnosti i vještina kakve su dekodiranje medijskih poruka, razumijevanje sistema vrijednosti koji okružuje mlade ljude, prihvatanje zdrave skepse u pristupu društvenim mrežama i samostalnom kreiranju medijskih poruka.
„U svim okolnostima i u svim vremenima izučavanje medijske pismenosti od izuzetnog je značaja, a osim toga ona predstavlja neku vrstu globalne neophodnosti što znači da ne smije zaobići crnogorski obrazovni sistem“, poručili su Jovetić-Koprivica i Minić.
