Mugoša se dobro sjeća iskustva sa sniježnim nevremenom iz 2012. godine. Kaže da je kao poljoprivrednik imao ogromnu štetu, ali da nije toliki problem bila ni materijalna šteta, koliko nedostatak vjere u institucije. Podsjeća da Ministarstvo poljoprivrede nadoknađuje do 10% štete na imanjima i usjevima.
„Plantaže su tada dobile 20 odsto nadokande. Šteta je bila procijenjena na osam miliona eura. Njima je isplaćeno milion i šest stotina hiljada eura. Vlada je to isplatila Plantažama, čiji je račun u tom periodu bio u blokadi od Opštine Tuzi“, naveo je Mugoša.
Sagovornik Televzije E kaže da je ova godina za poljoprivrednike puna izazova, uz blagu zimu, neuobičajeno visoke temperature na početku proljeća. Na sjeveru su kasni mrazevi napravili ogromnu štetu na voćkama u cvatu. U centralnom dijelu zemlje je kišoviti maj uništio sijeno, kaže Mugoša i napominje da je najviše stradao onaj dio Crne Gore koji i najviše proizvodi - Zeta.
„Tržišta u Crnoj Gori nema, nažalost! Mi imamo jednu nevjerovatnu situaciju, jer nevrijeme može da pogodi ili ne pogodi pojedinog seljaka, ali ovakva agrarna politika, neznavena, ona pogodi svakog. Nema poljoprivrednika u Crnoj Gori koji nije pogođen ovako lošom agrarnom politikom“, ističe Mugoša.
Poljoprivrednici su, kaže, nerijetko u gubicima, jer jedva da mogu da pokriju troškove, a o zaradi gotovo da nema govora. Smatra da je jedan od načina da se zaštite poljoprivredni proizvođači, a država bude manje zavisna od uvoza - stvaranje robnih rezervi. Na taj način bi, uvjeren je Mugoša, u rezervama poljoprivrednici lagerovali svoje proizvode, odnosno država ih otkupljivala od njih. Ukoliko bi došlo do rasta na globalnom tržištu, Crna Gora bi imala domaći proizvod po pristupačnoj cijeni.
„Niko ko se bavi poljoprivrednom politikom u Crnoj Gori, ne zavisi od poljoprivrede. Bave se nekim drugim poslom. Njima svakog mjeseca stiže redovna plata, bez obzira da li je pao grad ili je bio snijeg“, zaključio je Mugoša.
