Nakon ekonomski burne godine koju su obilježila poskupljenja, protesti radnika i ekstremno zapošljavanje u javnom sektoru, ne očekuje nas mnogo bolja situacija ni u 2024. Sagovornik Portala Analitika, ekonomski analitičar Mirza Mulešković, upozorava da će godina pred nama biti neizvjesna. Poručuje da je neophodno da se Crna Gora vrati na put EU integracija, kao i da se znatno promijeni način kreiranja ekonomskih politika.
Sa Muleškovićem smo razgovarali i o odlukama koje su vlasti donijele na polju ekonomije u godini za nama, o tome šta je urađeno da valja a šta je moglo mnogo bolje, te u skladu sa tim i kakve su prognoze za 2024.
“Godina pred nama biće veoma neizvjesna, teška i godina kada će se i dalje dešavati velike promjene, kako u nacionalnim ekonomijama tako i na globalnom nivou”, poručuje Mulešković.
Stabilizacija cijena, ali ne i pojeftinjenje
On ističe da u ovoj godini možemo očekivati stabilizaciju cijena, ali ne i značajno pojeftinjenje.
“Stabilizacija cijena je očekivana, ali moramo se navići i na novu cjenovnu politiku. Ne možemo očekivati da se cijene vrate na nivo od prije dvije godine”, napominje Mulešković.
Za ekonomiju je, dodaje, veoma bitno da se vratimo na evropski put.
“Važno je da što prije postanemo članica EU, što želi 80% građana i privreda Crne Gore, i da opet budemo prepoznati kao lideri u procesu integracija a ne kao najveći problem, što je bio slučaj prethodne tri godine. Najpozitivnija stvar koja je mogla da zadesi Crnu Goru je to što je prošle godine došlo do kraha i potpunog kolapsa Otvorenog Balkana i tu inicijativu niko više ne podržava, osim Srbija”, poručuje Mulešković.
Sagovornik Analitike izričit je da ne možemo nastaviti trend donošenja odluka “preko noći”, bez konsultacija i analiza.
“Na taj način stvara se ambijent koji tjera investitore, koji ne stimuliše ekonomski rast i koji kreira isključivo probleme i nova zaduženja. Nadam se da ćemo umjesto vještački izazvanog rasta zarada i ekonomije, imati realan, održiv rast zarada i penzija i svih davanja kroz stvaranje novih ekonomskih vrijednosti, kroz otvaranje novih radnih mjesta u privredi, razvoj nerazvijenih sektora i sjevera i kroz afirmaciju mladih”, kaže Mulešković.
Budžet strukturalno sličan prethodnim
Budžet za 2024. godinu projektovan je na 3.48 milijardi eura, a predstavnici Vlade saopštili su da je “odgovoran i održiv”. Najavili su i da će država sve tekuće obaveze i rashode finansirati iz tekućih prihoda i da nijedan dio tekućeg budžeta neće biti finansiran iz zaduženja, već da će se zaduženje koristiti isključivo radi vraćanja starih kredita ili za kapitalne projekte.
“Budžet je strukturalno sličan prethodnim i u velikoj mjeri je nastavak sličnih politika. Ono što je jasno i iz budžeta, jeste da smo sve prihode koji su stvoreni usljed pozitivnih trendova dominantno uzrokovanih ratom u Ukrajni iskoristili za tekuću potrošnju, a da smo i dalje u fazi da kapitalne projekte i stara dugovanja isplaćujemo kroz nova zaduživanja. Zanimljiv je i način upravljanja politikama koji posebno stvara neizvjesnost i daje osjećaj nesigurnosti”, podvlači Mulešković.
Predloženi budžet kao i zvanične politike koje ga prate su, poručuje naš sagovornik, u potpunom neslaganju sa informacijama koje dobijamo od donosilaca odluka.
“Imamo najave povećanja zarada u 2025. a u Programu ekonomskih reformi, nema pomena o tome. Sve ovo jasno implicira da i dalje nemamo dugoročnu viziju i strategiju upravljanja javnim finansijama. Sa druge strane, ako pogledamo budžet, jasno je da su prihodi planirani na bazi stanja koje je bilo 2023. Zabrinut sam da li će se sve to desiti”, ističe Mulešković.
Sagovornik Analitike ukazuje kako je već na tržištu vidljivo da sve više stranaca napušta Crnu Goru.
“Veliki broj stranaca, koji su otvorili firme da bi dobili boravište napušta Crnu Goru, gasi preduzeća i prelazi u druge zemlje koje su im ponudile bolje uslove. Sve ovo ukazuje da može doći do smanjenja potrošnje što će zasigurno uticati na stabilnost javnih finansija”, pojašnjava Mulešković.
14Upozorava i de nije napravljen otklon od loših ekonomskih odluka u prethodnom periodu.
“Nadam se da će se planirani prihodi i realizovati predviđenom dinamikom, jer u suprotnom moraćemo u dodatna zaduživanja”, poručuje Mulešković.
Sa druge strane, kako pojašnjava, troškovna strana nije se puno smanjila i ne odslikava, kako kaže, najavljenu reformu javne uprave.
“Vođenje javnih finansija modelom „pumpanja“ potrošnje ima rok trajanja i u jednom trenutku neko mora da kaže da nemamo novca za sve”, napominje Mulešković.
Načinom povećanja penzija šalje se loša poruka
Iako su najavljena povećanja penzija, pa krajem ove godine i plata, već sad imamo nezadovoljstvo prosvjetara, jer budžetom nije predviđeno povećanje zarada koje su dogovorili sa bivšom Vladom, a iz istog razloga negoduju i predstavnici Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore. Već sada je jasno da će znatan dio građana ostati izvan najavljenih povećanja.
“Povećanje penzija bilo je neophodno i opravdano, jer su upravo te kategorije i bile najviše ugrožene udarom inflacije. Ali ovakvo povećanje minimalne penzije predstavlja veliku diskriminaciju i potpuno „uništava“ metodologiju obračuna penzije kao i princip funkcionisanja penzionog fonda. Penzije nisu socijalna davanja i ne treba da ih u donošenju politika kao alat za samopromociju”, poručuje Mulešković.
Ovakvim načinom upravljanja, ističe Mulešković, u isti položaj svrstavaju se oni koji su radili 15 godina i toliko ulagali u penzioni sistema sa onima koji su 40 godina radili i ulagali u fond.
“Budućim generacijama šalje se loša slika koja kaže - koliko god da radite imaćete istu penziju. Jedini način povećanja penzija, koji neće ugroziti i dovesti u neravnopravan položaj sve penzionere jeste linearno povećanje. E upravo kad se ovo pomene, niko neće da javno kaže, a treba reći, da Crna Gora nema novca za ovo”, poručuje Mulešković uz podsjećanje da penzioni sistem ima problema već godinama.
Obećane brojne investicije...
Kapitalnim budžetom za 2024. godinu planirano je 240 miliona eura, od toga je za auto-put Bar – Boljare opredijeljeno 90 miliona, Upravi za kapitalne projekte 85 miliona, a Upravi za saobraćaj 65 miliona eura. Sagovornik Analitike upozorava i da se u prethodnom periodu mnogo toga obećavalo, ali malo uradilo.
“Moram pohvaliti strukturu kapitalnog budžeta, koji je makar kreiran na bazi mogućnosti realizacije tokom 2024. i nadam se da nećemo kao prethodnih godina doći u poziciju da više od 60% predloženih projekata u kapitalnom budžetu ima stepen realizacije nula”, poručuje Mulešković.
Za razliku od prethodnih, kako pojašnjava, definisani su jasni projekti koji će unaprijediti posebno infrastrukturu što je, kako kaže, neophodno ukoliko želimo da imamo ekonomski rast.
Plaćamo kamate za novac koji nijesmo iskoristili
Ni ova godina neće proći bez zaduženja, a sagovornik Analitike pojašnjava da uslovi po kojima ćemo se zadužiti nisu povoljni.
“Ali definitivno će biti povoljniji u odnosu na one s početka 2023, kada smo se zbog loših planiranja, zadužili 100 miliona po kamatnoj stopi većoj od 10%, a koje prema riječima bivšeg premijera nismo ni potrošili. Uzeli smo najskuplji novac, koji nismo iskoristili a na njega plaćamo velike kamate”, podsjeća Mulešković.
Pohvalano je, ističe on, što se nećemo zaduživati za tekuću potrošnju i nada se da će se ta politika nastaviti i u narednom periodu.
Inflaciju nemoguće riješiti „kataloškom“ akcijom
Godina za nama počela je poskupljenjem, već 1. januara poskupilo je brašno, hljeb i ulje jer je prestala da važi nulta stopa poreza na dodatnu vrijednost. Rasle su i druge cijene, cijene energenata, osnovnih životnih namirnica, stanova....Vlada Abazovića je kao i jednu od mjera uvodila akciju “Stop inflaciji”.
“Rješavati problem inflacije sa „kataloškom“, kratkoročnom akcijom je nemoguće i ne daje dugoročne rezultate”, poručuje Mulešković.
Kaže da to jasno i pokazuju sprovedene akcije.
“Za razliku od Crne Gore, zemlje regiona kao i EU imale su velike pakete mjera koje su u jednom dijelu zaštitile standard građana”, napominje Mulešković.
Inflacija u Crnoj Gori, podsjeća on, nije samo izazvana spoljnim faktorima već je, kako kaže, prvenstveno inicirana povećanjem minimalne zarade prethodne godine, što je, ističe, lansiralo inflaciju u martu prošle godine na 9 odsto.
“Uz uticaj spoljnih faktora, vođenje populističke potrošne politike, koja je povećavala količinu novca u opticaju, da bi se povećala naplata prihoda kroz uvećanu potrošnju, dovelo je do toga da za dvije godine inflacija iznosi više od 25% a da su za taj period prema zvaničnim podacima, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasli za 50%”, naglašava Mulešković.
Podvlači i da su ta poskupljenja u stvarnosti još veća.
“Nepostojanje politike upravljanja inflacijom dovelo je u najtežu situaciju penzionere, nezaposlene i one koji primaju određena socijalna davanja, ali zbog ogromnog dolaska stranaca podstanare. Oni su dovedeni u veoma tešku, naizgled i neizdrživu situaciju”, ističe Mulešković.
Ipak, raduje ga, kaže, činjenica da je došlo do stabilizacije cijena na globalnom tržištu i da će se to preliti na crnogorske prilike.
“Ono što čujemo od donosilaca odluka jeste da će doći do poskupljenja komunalija, ostalih nameta od strane države ili lokalne samouprave, pa je jasno da će to u određenoj mjeri uticati i na rast cijena”, ističe Mulešković.
Partijski se posao dijelio i kapom i šakom
Prethodna godina bila je neizvjesna i za radnike pojedinih kompanija. Protestovali su radnici Željezare Toščelik, na ulicama su se za opstanak borili i radnici Instituta “Simo Milošević”. I dok su jedni štrajkovali, u drugim državnim preduzećima ali i državnoj administraciji zaposlen je znatan broj građana. Sve to, kako pojašnjava naš sagovornik, oslikava stanje u crnogorskoj ekonomiji.
“Ako bismo pogledali kakvo je stanje u crnogorskoj ekonomiji dovoljno vam govori činjenica da je Crna Gora zbog političke nestabilnosti više nije prepoznata kao investiciona destinacija. Od prethpodnih spektakularnih rezulatata koji se odnose na investicije, ove godine imamo skoro 34 posto manje investicija. Zabrinjavajući je i podatak da u strukturi tih investicija imamo 50 odsto manje u preduzećima i u realnu ekonomiju što je okosnica razvoja crnogorske ekonomije, a to jasno govori da nemamo stvaranje novih ekonomskih vrijednosti. Više je od 20.000 blokiranih preduzeća, međusobna dugovanja više od milijardu... Sve to jeste slika onoga što treba da finansira kompletnu javnu administraciju i treba da bude okosnica razvoja Crne Gore”, kaže Mulešković.
Odluke političara u prethodnom periodu rezultirale su time da je javni sektor, zbog veće prosječne zarade, postao primamljiviji za zaposlenje od privatnog.
„To je neodrživ i nezdrav ekonomski princip upravljanja jednom državom jer moramo biti svjesni da se upravo realni novac i nove ekonomske vrijednosti se stvaraju u privredi a ne u javnoj administraciji”, poručuje Mulešković.
Ukazuje na enormno zapošljavanje između dva izborna ciklusa.
„Decenijski problem korišćenja javnih finansija za zapošljavanja u javnom sektoru i državnim firmama, kritikovan u prošlosti od strane trenutnih donosioca odluka, uzet je kao matrica rada i u ovom periodu je čak “unaprijeđen” do te mjere da smo imali više od 15.000 ugovora između dva izborna ciklusa. A imamo više od 80.000 zaposlenih u državnoj administraciji. Ovo je jasna slika na koji način se upravljalo sa javnim finansijama, na koji način je neplanirani ekstraproftit zbog rata u Ukrajni iskorišćen, umjesto u investicije”, kaže Mulešković.
Dodaje da je partijsko zapošljavanje bilo najeksplicitnije u energetskim kompanijama.
“U sektoru energetike smo imali više od 2.000 novozaposlenih za dvije godine, a realno u određenim preduzećima poslovne aktivnosti nisu rasle ni 10%. Rudnik uglja je uvećao broj zaposlenih za više od 50%, a poslovne aktivnosti nisu rasle. Ovo dugoročno uništava sektor energetike, ali i dovodi u situacije da kad dođe do stabilizacije tržišta, što će se i ubrzo desiti, firme će ući u velike probleme finansiranja svih zaposlenih”, ističe Mulešković.
Podsjeća da su iz prethodne vlade partijsko zapošljavanje pravdali “ispravljanjem nepravde”. Crnoj Gori je, poručuje, neophodna mala, efikasna javna uprava koja će da zapošljava visokokvalifikovane ljude.
Turistima nudimo samo prirodne ljepote
Kada je riječ o turizmu, sagovornik Analitike stava je da se ni u ovu oblast nije dovoljno ulagalo.
“Kao država koja želi da bude lider u razvoju turizma, Crna Gora nije uradila skoro ništa da unaprijedi kako turističku ponudu tako i infrastrukturne kapacitete. Još uvijek turistički proizvod jeste samo ljepota Crne Gore, uz privatna ulaganja u turizmu. Sa druge strane, ono što je bila obaveza države, i dalje je ostalo daleko iza onog što treba da bude. Zbog toga što nismo imali ulaganja od strane države dešavaju se one situacije sa naših aerodroma, kilometarske kolone i negativne slike koje turisti ponesu sa sobom”, napominje Mulešković.
Da bi se to promijenilo, Mulešković poručuje da moramo da se vratimo strateškom upravljanju.
“Čini mi se da smo rijetka zemlja koja je prepoznata kao turistički atraktivna zemlja, čiji se prihodi i budžet u značajnoj mjeri oslanjaju na novac od turizma, koja ima strategiju razvoja turizma ali je ne primjenjujemo. Upravo to pokazuje i naš način upravljanja turizmom, stihijski i sa onom parolom - dok traje traje”, kaže Mulešković.
Moramo odlučiti kakva turistička zemlja želimo da budemo
Osvrnuo se i na niskobudžetne kompanije Ryanair i WizzAir koje su ukinule su neke letove koji su Crnu Goru povezivali sa evropskim destinacijama.
„Nadam se da ćemo povratiti ove kompanije, a da ćemo paralelno raditi na daljem povezivanju Crne Gore avio prevozom sa drugim zemljama jer je to jedini način da imamo mnogo više turista, koji nisi isključivo iz regiona. Bez ovoga ne možemo računati na uspješnu sezonu”, poručuje Mulešković.
U prethodnoj godini bilo je aktuelno i pitanje trajkata, a kako poručuje naš sagovornik, i to je urađeno potpuno netransparentno, a sve je skupa slalo negativne utiske o Crnoj Gori.
“Zanimljivo je da smo pitanje trajekta riješili nabavkom starog trajekta, kojem smo dali populistički prihvatljivo ime. Kupili smo trajekt koji nije mogao da zadovolji potrebe i koji sada stoji usidren i čeka remont koji će koštati više od pola miliona. Uz veoma netransparentnu nabavku sada ćemo da uložimo još više od pola miliona za ponovno „šminkanje“ istog, jer teško je rashodovani trajekt od bivšeg vlasnika, računati kao nešto što će dugi niz godina koristiti državi Crnoj Gori. Ali ono što je bilo bitno u tom trenutku je da trajekt postiže spektakularne rezultate. Treba postaviti pitanje koliko su sada spektakularni troškovi popravke”, pita Mulešković.
Ističe i da će rješenje Vlade da ne produži odluku o smanjenoj stopi PDV zasigurno povećati finalne cijene proizvoda.
“A ove godine smo bili prepoznati kao veoma skupa destinacija. Pa je pitanje, na koji način ćemo sa ovakvom cjenovnom politikom imati uspješnu sezonu i koliko ćemo biti atraktivni u odnosu na zemlje regiona, koje u značajnoj mjeri ulažu u turističku privredu, a cjenovno su mnogo konkurentnije. Moramo biti svjesni da npr. Albanija postaje atraktivna u polju turizma, što u velikoj mjeri može biti prijetnja za našu sezonu”, upozorava Mulešković.
Kako jedinu, ekonomski “svijetlu stvar u posljednje tri godine u dijelu investicija, sagovornik Analitike izdvaja otvaranje žičare Kotor - Lovćen.
“Neophodno je što hitnije rješavati probleme infrastrukture, posebno u dijelu drumskog saobraćaja i što prije naći rješenje za smanjivanje gužvi. Takođe, moramo raditi mnogo više na zadržavanju turista i produžetku sezone, jer Crna Gora ima i može da ponudi cjelogodišnji proizvod“, ističe on.
Kako dodaje, bez povezivanja našeg primorja i proizvođača ne koristimo u značajnoj mjeri crnogorski potencijal.
„I na kraju da bismo imali dugoročnu strategiju razvoja turizma moramo se opredijeliti kakva turistička zemlja želimo da budemo, da li ćemo da gradimo brend visokoplatežne države kao ranije ili ćemo i dalje da budemo zemlja masovnog turizma u koju dominantno dolaze turisti iz regiona, koji imaju posebne potrebe i način turističke ponude”, zaključuje Mulešković.
