Zemlje Evropske unije, ali i regiona, uveliko uvode mjere kojima će pokušati da umanje posljedice globalne ekonomske krize. Hrvatska je prošle sedmice predstavila paket mjera kojima se ograničavaju cijene električne energije, ogrijevnog drveta i osnovnih životnih namirnica. Srbija je donijela preporuke za uštedu struje, ali i zabranila izvoz mlijeka. U Crnoj Gori, pak, osim upozorenja da nas čekaju “teška jesen i zima”, kreatori ekonomske politike nijesu mnogo uradili…
Kako za Portal Analitika poručuje ekonomski analitičar Mirza Mulešković, mjerama koje uvodi Hrvatska štiti se, prije svega, standard građana.
“U momentu kada imamo veliki rizik od novog rasta cijena, na taj način osigurava se da neće doći do velikih cjenovnih šokova. Takve mjere su dobre za sve ekonomije, a posebno bi bilo važno za Crnu Goru koja je uvozno zavisna”, kaže Mulešković.
Naš sagovornik objašnjava i na koje rizike treba obratiti pažnju ukoliko se nadležni odluče da slijede primjer Hrvatske.
“Kada se ograničavaju cijene mora se voditi računa da se ne ugroze poslodavci. Ne bi trebalo da dođemo u situaciju da ograničavamo cijene na nivou koji je ispod nabavnih, jer tada trgovci neće nuditi te proizvode, a onda ćemo imati nestašicu. Moramo voditi računa da obezbijedimo subvencije za privredu kako bi nesmetano obavljala svoje djelatnosti i kako ne bi trpjela posljedice eventualnih ovakvih odluka”, upozorava Mulešković.
Zabrana izvoza mlijeka iz Srbije upozorenje protivnicima OB
Kada je riječ o pripremama za jesenju krizu, Srbija je protekle sedmice zabranila izvoz mlijeka. Kako se moglo čuti od nadležnih instanci, ova odluka neće ugroziti naše tržište.
Naš sagovornik izražava sumnju da je ta mjera Vlade Srbije više politička nego ekonomska.
“Nadam se da je to posljedica stvarne nestašice mlijeka u Srbiji. Čudno je da je cijela priča pokrenuta u trenutku kada se opet govori o Otvorenom Balkanu, jer nedavno smo imali obećanje da neće biti ograničenja izvoza bilo kojih proizvoda od strane Srbije. Samo nakon nekoliko dana imamo zabranu izvoza mlijeka”, napominje Mulešković.
Podsjeća i da dodatnu sumnju pobuđuje to što su ovom odlukom Srbije pojedine zemlje regije izuzete od zabrane izvoza.
“Nema zabrane za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, koje podržavaju Otvoreni Balkan. Nadam se da griješim, ali ne bih volio da to u budućnosti bude jedan od argumenata kako bi bilo dobro da smo u Otvorenom Balkanu, jer mnoge druge stvari orijentišu priključenje ili nepriključenje toj inicijativi”, naglašava Mulešković.
Naš sagovornik je stava da nam sve ovo može biti i dobra lekcija.
“Kao što smo čuli, zabrana izvoza mlijeka iz Srbije neće ostaviti velike posljedice na crnogorsko tržište, što je dobro. Ali, ovakve stvari treba da nam budu opomena da moramo više raditi na razvoju privrede, posebno poljoprivrede. Takođe, moramo više sredstava ulagati u taj sektor kako ne bismo bili toliko uvozno zavisni”, poručuje Mulešković.
U Crnoj Gori i dalje bez pojeftinjenja namirnica
Iako je na svjetskom tržištu došlo do blagog pada cijena osnovnih životnih namirnica, građani Crne Gore na znatnija pojeftinjenje moraće još da sačekaju.
Razlog je to što je više trgovinskih lanaca napravilo robne rezerve, prema sporazumu sa Vladom Crne Gore, kako bi se tokom jeseni i zime izbjegla eventualna nestašica.
“U trenucima kada su donijete odluke na državnom nivou vezano za nabavljanje robnih rezervi, tj. za potpisivanje sporazuma sa trgovinskim lancima, ta opcija je bila najbolja i jedina moguća, jer Crna Gora nema robnih rezervi. Saradnja između države i privatnog sektora u ovom polju jeste i sada najeftiniji i najefikasniji model za prevazilaženje mogućih nestašica osnovnih životnih namirnica”, kazao je Mulešković.
Podsjetimo, početkom avgusta ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović i predstavnici 11 trgovačkih kompanija potpisali sporazum o saradnji koji ima za cilj unapređenje saradnje u oblasti nabavke, skladištenja i trgovine proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi.
Trgovinski lanci ne mogu prodavati ispod nabavne cijene
Kako kaže sagovornik Portala Analitika, od trgovinskih lanaca se ne može očekivati da robu koju su platili po većim cijenama, a za koju su izdvojili skladišteni prostor, sada prodaju jeftinije od nabavne cijene.
“U ovom trenutku ne mogu se targetirati ni trgovinski lanci jer ne smanjuju cijene, posebno osnovnih namirnica. Odlukama Vlade Crne Gore njihove marže jesu ogrničene, te samim tim cijene koje sada imamo u marketima jesu proizvod nabavnih cijena ovih proizvoda. Takođe, cijene ostalih proizvoda teško mogu zabilježiti značajniji pad, ne samo zbog njihove nabavne cijene, već i zbog rizika sa kojim se susreću kako donosioci odluka tako i trgovinski lanci”, kazao je Mulešković.
Do objavljivanja ovog članka, informaciju o tome koliko je prehrambenih rezervi nabavljeno i skladišteno u domaćim trgovinama nijesmo dobili, iako smo upite poslali na više adresa trgovinskih lanaca.
Obnoviti zalihe, obezbijediti stabilnost tržišta
Osvrćući se na pad cijena na svjetskom tržištu, naš sagovornik kaže da je to prilika da se država i građani pripreme za tešku jesen i zimu koje su pred nama.
“Činjenica je da u ovom trenutku na svjetskom tržištu cijene osnovnih namirnica jesu u padu i da je ovo možda jedan od onih momenata kada bi se moglo raditi na pripremi za tešku jesen i narednu godinu. Po svemu sudeći, biće i dalje prisutna inflacija, pa će se u značajnoj mjeri osjetiti i rast svih cijena. Vlada i resorno ministarstvo, u saradnji sa privredom, trebala bi da iskoristi ovaj trenutak da se obnove zalihe i da se jeftinije obezbijedi stabilnost snabdijevanja tržišta ovim namirnicama”, poručuje sagovornik Portala Analitika.
On napominje da pad cijena energenata u prethodnom periodu nije rezultirao i recipročnim padom cijena namirnica, nasuprot situaciji kada je gorivo poskupljivalo, a cijene namirnica ekspresno rasle.
Kako kaže Mulešković, zbog nestabilnosti na tržištu, ali i ranijih velikih problema teško je očekivati da može doći do pojeftinjenja proizvoda na tržištu bez obzira na niže cijene goriva.
“Moramo biti svjesni činjenice da cijene prilikom određenih globalnih turbulencija veoma brzo reaguju, što se tiče porasta, a da sa druge strane teško dolazi do pada cijena. Takođe, u posljednjem periodu trgovinski lanci su nabavili proizvode po mnogo većim cijenama i napravili zalihe. Sve dok se ne budu pravile nove zalihe ne možemo očekivati značajniji pad cijena”, ističe Mulešković.
Energetska kriza podići će i ostale cijene
Uovom trenutku, dodaje Mulešković, ohrabruje činjenicada cijene na međunarodnom tržištu padaju, pa se kod nas može očekivati makar stabilnost cijena. Ipak, upozorava da građane Crne Gore čeka još jedna kriza.
“Energetska kriza je nešto što nas zasigurno čeka, a turbulencije u tom dijelu sigurno će podići i ostale cijene. Na to treba da budemo spremni. Zato treba iskoristiti ovaj trenutak i raditi na obezbjeđivanju zaliha po povoljnijim uslovima ali i donijeti odluke koje će zaštiti životni standard građana, koji dodatno može biti ugrožen u narednom periodu”, navodi Mulešković.
Kako kaže, potrebno je mnogo više raditi na jačanju ekonomije i privatnog sektora, ali i naći način da se pomogne onim kategorijama društva koje kriza već uveliko pogađa.
“Treba uložiti mnogo veće napore i sredstva za razvoj industrije, poljoprivrede kao i drugih privrednih grana, koji su u ovom kriznom periodu pokazali slabosti. Neophodno je kreirati socijalne programe koji će biti jasno definisani da targetiraju socijalno ugrožene tj. one kojima je stvarno neophodna podrška”, ističe Mulešković.
Osim toga, kako napominje, moramo dodatno raditi na stabillizaciji unutrašnjih političkih dešavanja u državi, koja, kako kaže, dodatno opterećuju i usporavaju donošenje odluka.
“Ovo je momenat kada svi moraju naći zajednički jezik, a to je definitivno razvoj ekonomije i privrede koja jedina donosi realni novac i mogućnost lakšeg prevazilaženja trenutne krize”, poručuje Mulešković.
