Predsjednik Crvenog krsta Crne Gore Mitar Vučković je prilikom otvranja izložbe kazao da je izuzetna čast i zadovoljstvo što se na prijestonom Cetinju kroz umjetnost priča priča o humanosti koja traje skoro vijek ipo.
“29. novembar, Dan Crvenog krsta Crne Gore, doživljavam kao jedan od najvećih datuma u našoj bogatoj istoriji. Tog 29. novembra 1875. godine trasiran je put dobročinstvu i humanosti, a činjenica da smo primili i zbrinuli više izbjelica nego što smo u tom trenutku imali stanovnika dovoljno govori i o nama i našem čojstvu kojim se ponosimo,” kazao je Vučković.
On je kazao da upravo ova izložba vjerodostojno svjedoči o razvoju Crvenog krsta od 1875. pa sve do 1945. godine, najbolji je pokazatelj kako smo se nosili za izazovima koje je pred nas postavljalo vrijeme.
“Čovjekoljublje i humanost su zaista u venama Crnogoraca i Crnogorki što čini još većom čast koja mi je ukazana činom da večeras otvorim izložbu koja je poklon Crvenom krstu Prijestonice, mjesta u kome je luča humanosti Crvenog krsta Crne Gore prvi put zasijala,” kazao je Vučković.
Zamjenik gradonačelnika Prijestonice Cetinje Miloš Mudreša kazao je da formiranjem Spomen sale odajemo priznanje svim generacijama volontera i zaposlenih Crvenog krsta koje su spašavale i mijenjale živote najugroženijima, i čiji nas postupci obavezuju na humanost svakog dana.
“Siguran sam da će u narednom periodu svi volonteri i zaposleni Crvenog krsta Crne Gore svojim marljivim radom nastaviti najhumaniju misiju pružanja pomoći najugroženijim građanima, a gradska uprava Prijestonice Cetinje će biti vaš pouzdan partner i u budućnosti, kao što smo to bili i do sada, jer je humanost jedino blago koje se dijeljenjem uvećava. Hvala Vam što istrajavate u toj misiji i želim vam srećan Dan Crvenog krsta Crne Gore,” kazao je Mudreša.
Autorka Nataša Špadijer je objasnila da je izložba podijeljena u cjeline koje obuhvataju: osnivanje i početak djelovanja, Balkanske ratove, Prvi svjetski rat, period Banovine i Drugi svjetski rat.
„Kroz tri cjeline možemo pratiti medalje i diplome koje je Crveni krst dodjeljivao za humanost, markice koje su izdavane u korist Crvenog krsta, i cjelina koja sadrži pisma i dopisne karte kojima se traži pomoć ili nestali član porodice, obavještenja i pozivi o predstavama, izložbama, zabavama i igrama na sreću organizovanih u cilju prikupljanja pomoći za aktivnosti Crvenog krsta,“ kazala je Špadijer i dodala da je rad na ovoj izložbi predstavljao zadovoljstvo ali i veliku odgovornost zbog značaja koji ova organizacija sama po sebi nosi.
Sekretar Crvenog krsta Prijestonice Cetinje Božidar P. Drecun kazao je da je ideja o formiranju Spomen sale nastala iz želje da se oda priznanje svim generacijama okupljenih pod simbolom Crvenog krsta, koji su svoje vrijeme i rad stavili u službu jedne od najhumanijih ideja čovječanstva.
“Mnogobrojni dokumenti i fotografije ove postavke, vjerno prenoseći eho prošlih vremena, svjedoče o izazovima sa kojima su se suočavali crnogorski entuzijasti prihvativši se poduhvata da šire ideju iz Solferina. Koračajući njihovim stopama, opredijeljeni da činimo dobro, zahvalni smo svima koji su na svoj način dali doprinos u dugoj tradiciji humanitarnog rada - Spomen sala Crvenog krsta Prijestonice Cetinje je upravo priča o njima,” kazao je Drecun.
Drecun se posebno zahvalio Državnom arhivu i Narodnom Muzeju Crne Gore za pomoć prilikom kreiranja ove istorijski vrijedne postavke, te autorki, Nataši Špadijer koja je, kako je kazao, ovom projektu prišla se ogromnim entuzijazmom i senzibilitetom.
