“Neophodno je smanjiti tekuću neproduktivnu potrošnju, a smatram da naročito ima prostora kada su u pitanju ugovori o djelu, konsultantske usluge, advokatske usluge, potrošnja tekućeg materijala, zakup poslovnih prostora i sl. Takođe, potrebno je sprovesti i reformu javne uprave koja bi postepeno došla do optimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru. Naša preporuka je da se smanjivanje javne potrošnje sprovede kroz uvođenje godišnjih limita („plafona“). Ovo ne znači da treba zanemariti prihodnu stranu, ali povećanje javnih prihoda ne treba da ide kroz povećanje poreza, već kroz suzbijanje sive ekonomije i bolju naplatu poreskog duga”, naglasio je Fabris.
Imajući u vidu visok stepen neizvjesnosti, viceguverner vrhovne monetarne institucije smatra da bi trebalo formirati i značajan iznos fiskalne rezerve.
“Polazeći od pozitivnog iskustva velikog broja zemalja, sugerisali smo i osnivanje fiskalnog savjeta”, naveo je naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, u CBCG tokom ove godine očekuju rast ekonomske aktivnosti, koji će najviše biti determinisan stepenom oživljavanja turističke privrede i sektora usluga, ali i njihovim multiplikativnim efektima na ostale sektore. U zavisnosti prvenstveno od uticaja pandemije koronavirusa i brzine oporavka, projektovane su stope rasta od 4 i 7,5 odsto.
ANALITIKA: CBCG je za ovu godinu razvila dva scenarija u zavisnosti od kretanja pandemije koronavirusa, prema kojima bi crnogorska ekonomija trebalo da ojača između četiri i 7,5 odsto. Na osnovu kojih pretpostavki polaze optimistički (7,5 odsto) i pesimistički scenario (4 odsto)?
FABRIS: Imajući u vidu neizvjesnost u pogledu kretanja pandemije, u januaru ove godine projektovali smo dva scenarija, „optimistični“ (7,5% rast) i „pesimistični“ (4% rast), tj. scenarije sa kraćim i dužim uticajem pandemije. Projektovane stope BDP-a za ovu godinu, u predloženim scenarijima, zavise od brzine oporavka tj. kontrolisanja pandemije, dostupnosti vakcine i brzine imunizacije stanovništva, te stepena oporavka aktivnosti, dominantno u sektoru turizma, kao i investicionih aktivnosti.
Međutim, nepovoljan razvoj epidemiološke situacije koji je prisutan od februara ove godine, kao i usporena imunizacija stanovništva, ukazuju da je projekcija BDP-a bliža centralnoj tendeciji pomenutog raspona, tj. rastu od oko 5%.
ANALITIKA: Da li bi pomenute projektovane stope rasta BDP-a najviše bile rezultat niske osnovice iz prošle godine? Koliko je iznosio pad nacionalnog BDP-a u prošloj godini?
FABRIS: Koliko je tačno iznosio pad BDP-a u prethodnoj godini saznaćemo u septembru, kada Monstat objavi zvaničan podatak. Do tada postoje samo procjene, koje nose određen stepen neizvjesnosti u zavisnosti od pretpostavki koje su korišćene prilikom njihove izrade.
Naša projekcija je ukazala na pad BDP-a oko 17%. Monstat je, prema preliminarnim podacima, objavio kvartalne procjene i kada njih prevedemo na godišnji nivo, dobijamo nešto manji pad od onog iz naše procjene.
Tokom 2021. godine očekujemo rast ekonomske aktivnosti, što će velikim dijelom biti rezultat niske osnovice iz prethodne godine koja je bila pod snažnim uticajem pada prihoda od turizma i ostalih usluga. Rast će ove godine najviše biti determinisan upravo stepenom oživljavanja turističke privrede i sektora usluga, ali i njihovim multiplikativnim efektima na ostale sektore.
ANALITIKA: Crna Gora se suočila sa značajnim rastom javnog duga. Da li je veći problem od rasta javnog duga u apsolutnom (nominalnom) iznosu povećanje učešća javnog duga u BDP-u, s obzirom na značajan pad BDP-a u 2020. godini?
FABRIS: Problem je i činjenica da je porastao javni dug u nominalnom iznosu, kao i porast njegovog učešća u BDP-u. Rast u nominalnom iznosu ukazuje da ćemo morati veći iznos sredstava da koristimo za otplatu duga, a rast njegovog učešća u BDP-u ukazuje da nam je smanjen kapacitet za otplatu javnog duga.
ANALITIKA: Da li je pad kreditnog rejtinga Crne Gore bio očekivan? Da li snižavanje kreditnog rejtinga države može izazvati rast kamatnih stopa i za privredu i za građane?
FABRIS: U prošlosti, kreditne rejting agencije nisu bile baš naklonjene Crnoj Gori, ali tekuće smanjenje kreditnog rejtinga je bilo očekivano, imajući u vidu veliki pad BDP-a i rast javnog duga. U prethodnom periodu kreditni rejting nije u većoj mjeri uticao na kamatne stope za privredu i građane, već je više uticao na kamatnu stopu i dostupnost sredstava za zaduživanje države. Očekujem i sada sličnu tendenciju, ali ne možemo biti potpuno sigurni jer nikada ranije nismo imali ovako nizak kreditni rejting.
ANALITIKA: Da li su banke prošle godine dale značajan doprinos ublažavanju posljedica pandemije? Koliko su u 2020. godini iznosili krediti stanovništvu, a koliko privredi?
FABRIS: Centralna banka je kroz više paketa mjera uticala na ublažavanje posljedica pandemije. Tokom prethodnih 12 mjeseci donijeli smo ukupno 6 paketa mjera i svi su bili usmjereni na ublažavanje problema likvidnosti privrede i stanovništva, kako bi se očuvao njihov potencijal. Najveći teret ovih mjera podnio je bankarski sistem i one su uticale na smanjenje i likvidnosti i profitabilnosti bankarskog sistema. Međutim, bankarski sistem je iznio sve ove mjere bez ikakvog ugrožavanja finansijske stabilnosti i čak uz povećanu kreditnu aktivnost.
Krediti privredi su na kraju 2020. godine iznosili 1,109 milijardi eura , što predstavlja rast u odnosu na kraj 2019. godine za34,6 miliona eura ili 3,2%.Krediti stanovništvu su na kraju 2020. godine iznosili 1,394 milijardi eura, što predstavlja rast u odnosu na kraj 2019. godine za 36,4 miliona eura,ili 2,7%.
ANALITIKA: U kojoj mjeri je smanjenje stope obavezne rezerve za dva procentna poena povećalo je likvidnost bankarskog sektora?
FABRIS: CBCG je, već u prvoj fazi krize, početkom maja prošle godine, reagovala i spustila kamatnu stopu na korišćenje sredstava obavezne rezerve za 50%, a potom smo i smanjili stopu obavezne rezerve za 2 procentna poena sredinom maja.Na taj način povećan je kreditni potencijal banaka za oko 70 miliona eura i data je podrška ukupnoj likvidnosti sistema.
ANALITIKA: CBCG je i za 2021. godinu pripremila preporuke za vođenje ekonomske politike i proslijedila ih Vladi. Da li je, po Vašem sudu, najvažnija preporuka da je neophodno sprovesti diverzifikaciju privredne strukture i da oslonac u narednom periodu mora biti na više sektora?
FABRIS: Imajući u vidu tekuću situaciju i pandemiju, mi smo se prilikom koncipiranja preporuka za ekonomsku politiku u 2021. godini fokusirali na ključne mjere u tekućim okolnostima.
Svakako da je jedna od ključnih preporuka diverzifikacija privredne strukture jer se pokazalo da je niska diverzifikacija veliki izvor ranjivosti crnogorske privrede. Vjerovatno je, dugoročno posmatrano, ovo najvažnija preporuka. Od ostalih značajnih preporuka izdvojio bih preporuke koje se odnose na fiskalnu konsolidaciju, mjere za unapređenje i funkcionisanje turizma u uslovima pandemije, preporuke u oblasti energetike, ali i preporuke u oblasti statistike, jer ona predstavlja važan input za donošenje odluka.
ANALITIKA: Preporučili ste i da se razmotri mogućnost vraćanja radne nedjelje. Zbog čega?
FABRIS: Smatrali smo da bi se na taj način mogla povećati zaposlenost i promet. Naravno, preduslov je da se kroz adekvatne pravne mehanizme, obezbijedi zaštita prava svih radnika. Mislim da bi u tekućoj situaciji kompromisno rješenje moglo biti da se radna nedjelja vrati tokom turističke sezone u primorskim gradovima. Nakon okončanja pandemije treba sagledati sve argumente za i protiv i donijeti adekvatnu odluku.
ANALITIKA: Najveći segment preporuka se odnosi na fiskalnu politiku. Sugerisali ste da se što prije uradi nova fiskalna strategija, da se formira Fiskalni savjet i da se sprovede revizija fiskalnih pravila. Po Vašem mišljenju, šta bi trebalo da bude u fokusu prilikom izrade smjernica fiskalne politike za naredni period?
FABRIS: Osnovni cilj fiskalne politike treba da bude održivost fiskalne pozicije, odnosno da se obezbijedi uredno servisiranje svih domaćih i eksternih obaveza. To znači da je neophodno donijeti program fiskalne konsolidacije, koji bi, na bazi iskustva velikog broja uspješnih primjera fiskalne konsolidacije, trebao da bude dominantno orijentisan na rashodnu stranu.
Neophodno je smanjiti tekuću neproduktivnu potrošnju, a smatram da naročito ima prostora kada su u pitanju ugovori o djelu, konsultantske usluge, advokatske usluge, potrošnja tekućeg materijala, zakup poslovnih prostora i sl.
Takođe, potrebno je sprovesti i reformu javne uprave koja bi postepeno došla do optimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru. Naša preporuka je da se smanjivanje javne potrošnje sprovede kroz uvođenje godišnjih limita („plafona“). Ovo ne znači da treba zanemariti prihodnu stranu, ali povećanje javnih prihoda ne treba da ide kroz povećanje poreza, već kroz suzbijanje sive ekonomije i bolju naplatu poreskog duga.
Imajući u vidu visok stepen neizvjesnosti, smatramo da bi trebalo formirati i značajan iznos fiskalne rezerve. Polazeći od pozitivnog iskustva velikog broja zemalja, sugerisali smo i osnivanje fiskalnog savjeta.
