Dešavanja u Ukrajini već danima su u fokusu interesovanja globalne javnosti. Dok auditorijum prati informacije o ruskim napadima na tu državu, mnogi sa zebnjom razmišljaju o mogućim posljedicama žestokih sukoba.
Nije da ovih dana, dok granate padaju i po civilnim objektima u brojnim ukrajinskim gradovima, izostaju i pitanja kako bi se sukob u Ukrajini mogao reflektovati na našu regiju – tim prije jer jaki ruski uticaji ovdje nijesu prisutni od juče.
O tim temama govorili smo sa Darkom Obradovićem, stručnjakom za bezbjednost iz beogradskog Centra za stratešku analizu.
Zbog čega sa njim? Najprije zato jer je još uoči ruskog napada predvidio kako će ukrajinske snage pružiti i te kako snažan otpor.
Putin je lagao, ali dokle je spreman da ide
Kada je predsjednik Rusije Vladimir Putin počeo da gomila vojsku, kako ističe naš sagovornik – lagao je čitav svijet. Zato smo ga najprije pitali – dokle je Putin uopšte spreman da ide?
“Kada je predsjednik SAD Džozef Bajden upozorio da će doći do napada, imali ste Mariju Zaharovu koja je cinično odbacila takve tvrdnje. Napad se nažalost dogodio, agresija na Ukrajinu započeta je iz četiri dimenzije - kopno, vazduh, more i sajber prostor. Ukoliko razmatramo koliko daleko može Putin da ide, to je zaista teško pitanje. Ako je stavio u pripravnost nuklearne potencijale zbog komentara međunarodne zajednice, ostaje pitanje da li postoje granice za Vladimira Putina”, ocjenjuje Obradović za Portal Analitika.
Moral je sastavna komponenta u svakom sukobu, možemo vidjeti da su ruski vojnici jako demoralisani i nemotivisani
Krah na bojnom polju, dodaje on, pokazao je da strukturalni problemi Ruske Federacije nijesu mimoišli ni rusku vojsku.
“Duboko sam uvjeren da je rasulo na terenu stvorilo pukotine unutar ruskog establišmenta. Putin, ukoliko procijeni da je izgubio unutrašnji autoritet, može posegnuti za nuklearnim udarom. U takvoj situaciji bezbjednost svijeta zavisiće od protivraketnog štita NATO-a. Pored ovog vojno-tehničkog aspekta, moralna vertikala Rusa je takođe važna, da li će se pronaći neko ko će to spriječiti i pritvoriti Putina ukoliko izda takvu naredbu”, naglašava naš sagovornik.
Današnja ukrajinska vojska nije ona iz 2014.
Na pitanje o ukrajinskim snagama, Obradović poručuje kako je najprije važno znati da su se oni osam godina pripremali za odbranu od Rusije.
“Današnja ukrajinska vojska nije ona iz 2014. godine, koja je imala i rusofilsku petu kolonu u svojim redovima. U pogledu opreme znatno je ojačana, raspolaže savremenom tehnikom i doktrinom. Sa druge strane, vidimo da je moral veoma visok. Snimke ruske uništene tehnike nije moguće sakriti od ruskih građana. Moral je sastavna komponenta u svakom sukobu, možemo vidjeti da su ruski vojnici jako demoralisani i nemotivisani. Ruski zarobljeni vojnici govore da im je rečeno da se bore protiv "nacista" da će ih Ukrajinci dočekati kao oslobodioce i pridružiti im se protiv ukrajinskih vlasti. To se nije dogodilo”, dodaje Obradović.
Nastup ruskih trupa je konfuzan
Sa druge strane, kako on smatra, strateški i taktički nastup ruskih trupa djeluje konfuzno, kao da nema jedinstvene komande.
“Često se oklopne jedinice kreću bez pratnje pješadije, tehnika ostaje bez goriva, vazdušni napadi nijesu uvijek sinhronizovani. Nešto se čudno zbiva, a u nedostatku provjerenih informacija nije lako zaključiti šta. Ono što treba da brine jeste neselektivno raketiranje gradova i ukrajinskih naselja. Ovakav otpor Ukrajinaca dodatno će usloviti snažniju upotrebu artiljerije. Sistemi koje je ruska vojska uvela u borbu su varijante višeraketnih bacača, a oni ne mogu imati selektivnu vatru, tu je upotreba i klaser raketa. Te klaster rakete su isto neselektivne, jer se na pola trajektorije iz njih izbacuju bombe. Riječ je o višestrukim kršenjima humanitarnog prava i običaja ratovanja”, poručuje naš sagovornik.
Vlada u Kijevu nije pala za dva dana, a podrška Vladimiru Zelenskom sada je veća od 80 odsto. Pritom, nije se ispostavila tačnom ni ruska procjena kako će invazija podstaći ustanak i građanski rat u Ukrajini. No, pitanje je – koliko Ukrajina može ovako da izdrži?
Priče o nekakvoj ‘denacifikaciji’ Ukrajine su sami po sebi apsurdne
“Cio svijet Ukrajinu snabdijeva najmodernijim oružjem, EU prvi put kupuje oružje za državu koja nije njena članica. Teško je prognozirati koliko dugo Ukrajina može da izdrži. Na početku sukoba sam izjavio da Ukrajina možda ne može sama da se odbrani, ali da Rusima može napraviti velike gubitke. Još jedan razlog otežane procjene jeste kako se ovi gubici odražavaju na stanje u samoj Rusiji”, ocjenjuje Obradović.
Strah da se neće zaustaviti na Ukrajini
Aktuelno je, međutim, ovih dana još jedno teško pitanje - da li je Putin zaista spreman da upotrijebi nuklearno oružje.
“Putin je vidno pokazivao njemu nesvojstvenu nervozu prilikom press konferencija sa raznim pregovaračima. Ukoliko je bio spreman da otpočne ovako razoran rat, mislim da imamo realnu prijetnju od nuklearnog udara. Rusija je izopštena od ostatka svijeta, i tako slaba ekonomija ne može da finansira rat protiv Ukrajine još dugo. Sva je prilika da ni prijetnja nuklearnim udarom neće zaustaviti izolaciju Rusije u svakom pogledu”, ukazuje Obradović.
U teoriji, nuklearno oružje jeste vojno sredstvo, ali i – ‘diplomatsko’. Nije rijetko da je upravo pitanje nuklearnog naoružanja rezultiralo sporazumima, pa i ustupcima. No, kakve bi zaista mogle biti posljedice mogućeg nuklearnog udara?
“Nuklearnom prijetnjom se ne može zahtijevati promjena spoljnopolitičke orijentacije zemlje, promjena vlasti. Priče o nekakvoj ‘denacifikaciji’ Ukrajine su sami po sebi apsurdne. Plašim se da se Rusija neće zaustaviti na Ukrajini, već sada kreiraju narativ i po pitanju Švedske i Finske. Ukoliko dođe do uspješnog nuklearnog udara, posljedice mogu biti nesagledive, može nestati svijet kakav poznajemo”, konstatuje Obradović.
Putinovi postupci, ipak, ne smiju da dovedu do rusofobije, ističe naš sagovornik. Procjenjuje i da će Rusija narednih decenija, nakon svega, biti u izolaciji, a da će njeno stanovništvo “bježati ka EU”.
“Putin je svojim postupcima od neutralne Ukrajine napravio kandidata za NATO. Prije 2014. podrška NATO-u u Ukrajini je bila 18 odsto,a sada je više od 60 procenata. Finska i Švedska otvoreno govore o mogućnosti članstva u NATO-u. Baltičke zemlje su sačuvale nezavisnost samo zahvaljujući evroatlantskim integracijama. Gruzija i Ukrajina kao neintegrisan prostor bile su izložene aktivnim mjerama i otvorenim vojnim agresijama”, podsjeća Obradović.
Iskustvo državnog udara u CG govori o snazi ruske zavjereničke mreže
Teško je govoriti o aktuelnim dešavanjima, a ne upitati se – kako bi se ona mogla reflektovati na našu regiju.
“Ukoliko govorimo o regionu, manifestni primjeri su nam Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Obje države su svojim evroatlantskim opredeljenjem narušile kremaljsku doktrinu o pojasu "neutralnih zemalja". A kada Kremlj misli "neutralna zemlja" - to znači njima naklonjena država. Oni ne misle na neutralnost Švajcarske, Švedske i Finske. Mogli smo vidjeti saopštenja Ruske Ambasade u BiH u kojima se članstvo te države u NATO smatra prijetnjom. Isto su govorili i za Ukrajinu”, podsjeća naš sagovornik.
Nema ovdje naivnih, svakako se ratno nasljeđe našeg regiona koristiti kao "pojačivač" za podsticanje antizapadnog narativa
Iskustvo pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, kako dodaje Obradović, pokazuje da su ruske strukture u stanju da naprave zavjereničku mrežu sa ozbiljnim ciljevima.
“Prema dezinformacijama koje sada dominiraju u regionu, vidimo da se narativ o 1999. godini koristi za potvrdu pravičnosti agresije na Ukrajinu. Nema ovdje naivnih, svakako se ratno nasljeđe našeg regiona koristiti kao "pojačivač" za podsticanje antizapadnog narativa. Veoma mi je žao što takva hibridna dejstva najviše djeluju prema srpskom narodu i nastoje da izazovu emotivnu manipulaciju. To nije nikako dobro, jer u kontinuitetu se kreira neprijateljska retorika koje u praksi nema. Članstvo u NATO naših susjeda se predstavlja kao opasnost. Malo je prostora za dijalog u pravcu da je članstvo u NATO u stvari neutralisanje bezbjednosne dileme”, dodaje on.
Očekuje, ipak, da će – kako vrijeme bude odmicalo – ruski destruktivni uticaj slabiti, tim prije jer će se, kako zaključuje, ruski proksiji naći u stanju otežanog djelovanja.
