Nakon što je parlament usvojio dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, a predsjednik države ih potpisao iz drugog puta, Ustavni sud je akt proglasio neustavnim i sada su okolnosti još složenije ili, bolje je reći, nepredvidljivije. Stanje još komplikovanijim čini i to što sud nije precizirao način na koji bi problem mogao biti riješen.
Mnogo toga upitno
Podsjetimo, izbori u Podgorici i u još 13 opština zakazani su za 23. oktobar, no odluke na bazi kojih su oni raspisani, nakon proglašenja pomenutog zakona neustavnim, sada su takođe dovedene u pitanje. Zapravo, pravnici će ustvrditi kako su i one odlukom Ustavnog suda poništene.
Šta bi to u najkraćem trebalo da znači? Da bi sve preduzete izborne radnje od raspisivanja lokalnih izbora do danas, takođe, trebalo da budu poništene. Takođe, u tom je slučaju upitan i nedavni reizbor čelnika lokalnih uprava, koji se dogodio u pojedinim lokalnim skupštinama.
Dok su iz Đukanovićevog kabineta poručilli kako će on analizirati odluku Ustavnog suda, i sami su kazali kako je “u ovom trenutku poželjno i suvislo biti naglašno pažljiv kada je riječ o sastavljanju liste pravnih posljedica, naročito prije objavljivanja odluke Ustavnog suda povodom konkretnog predmeta, odnosno prije njenog stupanja na snagu”.
Dva moguća rješenja
U čemu je onda rješenje?
Izbori će biti održani. Ipak, sada je pitanje – kada. Prvobitno zakazani termin, 23. oktobar, mogao bi opet biti u opticaju, no već neko vrijeme postoje spekulacije u političkim krugovima kako bi oni mogli biti pomjereni za neki kasniji rok.
Prema mišljenju dekana Fakulteta za državne i evropske studije Đorđija Blažića, dvije su opcije realne.
Prva je povraćaj u pređašnje stanje.
“Formalno pravno, imamo institute “restitucio in integrum”, povraćaj u pređašnje stanje, a vjerovatno i raspisivanje lokalnih izbora u kojima je istekao mandat skupštinama, ili kojima mandate prestaje u roku od 60 do 100 dana”, kazao je on prošle sedmice.
Druga opcija, kako on naglašava, jeste da Đukanović samo izmijeni postojeću odluku i odredi novi termin izbora u svim opštinama.
Skupštine i predsjednici opština bez legitimiteta?
Da li poništavanje odluka koje su proistekle iz neustavnih dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi sada mijenja situaciju i kada je u pitanju rukovođenje lokalnim upravama?
Podsjetimo, odbornici u dobrom dijelu lokalnih parlamenata već su izabrao predsjednike opština, odnosno gradonačelnika, za period od isteka mandata do izbora, a ostali bi to trebali uskoro da učine.
Prema mišljenju Dragana Koprivice iz Centra za demokratsku tranziciju, sada je situacija takva da je u 14 opština haos.
“One već imaju ili će brzo imati skupštine bez legitimiteta i nelegalno izabrane predsjednike opština”, naglasio je Koprivica u izjavi Mini.
Na sve će odgovoriti - politika
Izbora će, dakle, biti, no pitanje je kojim će se putem do njih doći. Takođe, još jedno bitno pitanje je i – kada.
Na drugo pitanje, po svemu sudeći, odgovoriće politika. Jer, teško je da će danas neko ustvrditi kako i prvobitna odluka o odlaganju izbora sa proljeća na jesen nije bila plod pukih političkih kombinatorika i dogovora.
Podsjetimo, izbori su za 23. oktobar bili zakazani u Podgorici, Baru, Bijelom Polju, Budvi, Tivtu, Danilovgradu, Kolašinu, Pljevljima, Plavu, Rožajama, Plužinama, Žabljaku i Šavniku, te u Golubovcima, odnosno Zeti, čije bi osamostaljenje – sasvim sigurno – i u kontekstu održavanja izbora otvorilo još jednu naglašenu političku debatu sa mnogo mimoilaženja.
