U susret predstojećim lokalnim izborima u 14 crnogorskih opština, Centar za demokratsku tranziciju (CDT) utvrdio je prošle sedmice nezakonitosti kod 23 liste i to: Kolašinu 5, Plavu 4, Rožaju 3, Baru 3, Bijelom Polju 2, Plužinama 2, Danilovgradu 2, Žabljaku 1 i Pljevljima 1.
Nezakonitosti se uglavnom odnose na nepoštovanje odredbi Zakona o izboru odbornika (ZOIP) koje podrazumijevaju da na izbornoj listi mora biti najmanje 30% kandidata manje zastupljenog pola, a propisano je i da među svaka četiri kandidata na listi mora biti najmanje jedna žena (član 39a).
Sagovornice Portala Analitika, saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje Milica Zindović i članica Ženskog kluba Skupštine i poslanica Demokrata Tamara Vujović saglasne su da se grubim kršenjima od strane OIK-a šalje poruka neznanja, nerazumijevanja i nepoštovanja zakona i prava koja iz tog zakona crpe pripadnice manje zastupljenog pola.
„Budući da je prošlo više od deset godina od usvajanja Zakona o izboru odbornika i poslanika, koji je uveo kvote sa ciljem jačanja političke participacije žena, te da naši međunarodni partneri godinama ukazuju na iste neuralgične tačke u ovoj oblasti, ovakva očita kršenja zakona ne mogu se pripisati neznanju ili propustu. Jasno je da se radi o svjesnom obesmišljavanju zakonskih procedura na štetu žena“, ističe Zindović.
Da nije riječ o neznanju, već namjeri smatra i Vujović.
„Član izborne komisije je par excellence političko imenovanje. Žao mi je što pravnici, pored znanja iz oblasti u kojima rade, ne odvoje vremena da se upute u Zakon o izboru odbornika i poslanika. Nevjerovatna je to pojava, ne treba se čuditi i da pomislimo da nije neznanje, nego namjera. Ne znam što mi je nevjerovatnije da zaključim“, naglašava Vujović.
Žene „nužno zlo“ na listama
Ovakav rasplet događaja, kako dodaje, šalje i poruku da su, pogotovo u manjim gradovima, vide kao „nužno zlo“ na listama i da niko ne vjeruje u njihovu punu participaciju u političkom procesu.
„To pravilo i jeste ustanovljeno da bi se pokušala ostvariti participativnost u odlučivanju, tj. da zaista žene budu na mjestima na listi koja im „garantuju“ da će biti dio procesa odlučivanja, a ne da ukupni broj žena, ili većina njih „zaglavi“ negdje na začelju liste“, ističe Vujović.
Zindović napominje da su ovakve stvari nedopustive u društvu koje bi trebalo da se sve više demokratizuje i evropeizuje.
„Ovo ne smije biti teren na kojem partije i donosioci odluka testiraju svoje ambicije, uskopartijske interese ili ukorijenjene patrijarhalne obrasce kojima se žene degradiraju“, smatra Zindović.
Šteta učinjena, nepravilnosti nemoguće ispraviti
Ženski klub Skupštine Crne Gore uputio je javni apel da se liste vrate na doradu i ispravku i pozvao na reakciju Državnu izbornu komisiju. Takođe, i iz Centra za ženska prava pozvali su DIK da ne bude samo pasivni posmatrač te najavili da će o ovim nezakonitostima obavijestiti Delegaciju EU u Crnoj Gori i OEBS.
Međutim, kako objašnjava Zindović, šteta je već učinjena i nije moguće ispraviti utvrđene nepravilnosti, niti retroaktivno djelovati, jer OIK nisu pravovremeno reagovale ni vratile na doradu liste u, za to, zakonski predviđenom roku.
Vujović je stava da ova situacija zaslužuje pažnju i reakciju nadležnih organa, jer direktno zadire u regularnost izbornog procesa.
„Ne znam da li ovo podliježe krivičnoj odgovornosti, nijesam pravnik ni tužilac, ali nekoj vrsti odgovornosti svakako podliježe. Neznanje nikoga ne abolira od odgovornosti“, ističe Vujović.
Zindović napominje da je jasno da se Zakon o izboru odbornika i poslanika mora primjenjivati u cjelosti, jedinstveno i neselektivno od strane svih aktera, a DIK je taj koji njegovo sprovođenje mora osigurati u praksi.
„Istina je da DIK u ovom slučaju nije mogao intervenisati po službenoj dužnosti, jer su OIK te za koje Zakon predviđa da pregledaju dokumentaciju, utvrde eventualne nedostatke i daju rok od 48h za njihovo otklanjanje. Ipak, ono što je DIK mogao uraditi je zauzimanje jasnog, osuđujućeg stava i komuniciranje problema sa crnogorskom javnošću, te pozivanje na odgovornost onih koji su zakon kršili, kako se ove stvari ne bi ponavljale u budućnosti“, objašnjava Zindović.
Loše tendencije koje traju
Dodaje i da je porazna činjenica da i posle ovoliko godina, kritika i sugestija dobijenih sa relevantnih međunarodnih adresa, elementarno poštovanje zakonskog okvira od strane institucija sistema ostaje nešto za što moramo da se borimo.
„Očigledno je da treba raditi na jačanju svijesti unutar ovih krugova, te uspostaviti jasan sistem odgovornosti, kojim će se ova vrsta djelovanja onemogućiti, a nezakonite prakse biti efikasno kažnjavane. Takođe, DIK, kao ključni organ za sprovođenje izbora na nacionalnom nivou, mora biti proaktivniji i makar u dijelu javnih reagovanja uticati na promjenu ove prakse“, kaže Zindović.
Podsjeća da je i Evropska komisija u najnovijem Izvještaju ponovo ukazala na te trajuće loše tendencije i nepoštovanje kvote od 30 posto na posljednjim lokalnim izborima u Beranama.
„Očigledno da se naši političari sporo i nevoljno uče tim stvarima, te da partijske interese stavljaju ispred javnog interesa efektivne inkluzije, a što u ovom slučaju i direktno pogađa žene jer se njihova zakonom zagarantovana prava krše“, dodaje ona.
Ako uskratite jednoj ženi, uskratile ste i sebi
Vujović ističe da u Demokratskoj Crnoj Gori nijesu pratili što se dešava na drugim listama, jer u izbornom procesu „ima previše posla da bi se bavili drugima“.
Zakon o izboru odbornika i poslanika mora primjenjivati u cjelosti, jedinstveno i neselektivno
„Mislim da ova situacija govori o tome koliko su žene u partijama uključene u kreiranje izbornih lista. Vjerujem da su bile uključene da bi znale izračunati makar da li je ispoštovana kvota kojoj same one i njihove koleginice pripadaju. Ova situacija nam govori mnogo toga. Shvatam da ima i članica OIK-a kojima je ovo takođe promaklo, a valjda bi to prvo trebalo da im bude na pameti, jer ako uskratite jednoj ženi, uskratili ste i sebi sjutra“, smatra Vujović.
Prema njenim riječima, rješenje je u učešću žena u svim procesima rada u partijama, od učlanjenja do kreiranja izborne liste.
Još jedna slika partijske nedosljednosti
Interesantno je i da su, kad su u pitanju ove izborne nezakonitosti, političke partije pokazale „solidarnost“. Zindović je stava da su partije često složne u šteti po javni interes kad nađu zajednički partijski interes, a ovo je jedan od tih primjera.
„Ta nezdrava solidarnost u kršenju zakona nije dobra, a posebno brine što o tome ćute i žene koje su na visokim pozicijama u tim partijama. I Ženski klub je tu imao zakašnjelu reakciju i osudu ovakvog djelovanja OIK, a što je više, čini se, rezultat javnog pritiska nego proaktivnosti“, smatra Zindović.
Naglašava da je kritičkih glasova nedostajalo i na sjednicama DIK-a gdje su samo dva člana, predsjednik Nikola Mugoša i Damir Suljević, predstavnik iz reda civilnog društva, imali izdvojeno mišljenje, dok su ostali prema ovom pitanju izrazili rezerve ili čak bili protiv ideje da se DIK oglasi saopštenjem kako bi ukazali na uočene nepravilnosti.
„Ovo je, nažalost, još jedna slika partijske nedosljednosti, jer su ostali članovi DIK-a svi predstavnici partija“, ističe ona.
S druge strane, Vujović napominje da se iz partije kojoj pripada nijesu oglašavali jer nijesu bili upoznati s ovim slučajevima, ali da su, kako bi pokazali jedinstvo kad je u pitanju ova tema, reagovali u okviru Ženskog kluba Skupštine.
„Reagovali smo zajedno, bez obzira na čijoj se listi nalaze nepravilnosti. To je još jedan lijep primjer solidarnosti Ženskog kluba“, smatra Vujović.
Nezdrava solidarnost u kršenju zakona nije dobra, posebno brine što o tome ćute i žene
Ističe kako je jedno od rješenja - profesionalizacija DIK-a.
„Da ne govorimo o ulozi nezavisnog i kompetentnog Ustavnog suda u izbornom procesu. Nadam se da će to biti prvi veliki problem koji ćemo riješiti nekom vrstom dogovora u Crnoj Gori“, dodaje Vujović.
Muški klubovi i dalje mjesta glavnih dogovora
Prema njenim riječima, preduzimaju se sve veći koraci za ravnopravnost i ulogu žena u odlučivanju i rukovođenju, a tu borbu, kako napominje, predvode uglavnom žene. Smatra da bi bilo dobro da se toj borbi pridruže i muške kolege.
„I dalje su muški klubovi mjesta glavnih dogovora i pregovora, ali se i taj ,,stakleni plafon“ polako urušava. Nijesmo zadovoljne, ali ne posustajemo, a put je dug. Razmislimo gdje su bile naše pretkinje prije 50 godina, koliko ih je radilo, koliko je bilo školovanih, koliko je bilo žena koje rukovode, odlučuju. Mi utiremo put punoj ravnopravnosti, u nekim oblastima života smo i dominantne, u nekim tek na početku, a politika je jedna od posljednjih polja gdje će se, po mom mišljenju, postići puna ravnopravnost. Upravo zato ne smijemo dozvoliti da budemo manje zastupljene nego što nam zakon to dozvoljava“, poručuje Vujović.
Politička pozornica nepropusna za žene sa integritetom
S druge strane, Zindović smatra da smo daleko od mnogih postulata koji čine jedno društvo demokratskim, uključujući i jednake mogućnosti i prava za žene.
“Posebno je politička pozornica nepropusna za žene koje imaju integriteta i kvaliteta, a suštinska promjena će doći kada one stupe na tu scenu, odnosno kada politika ne bude samo „muški“ posao. I ovo se ne mijenja samo izmjenama zakonskog okvira. Neophodne su intervencije i u formalnom obrazovnom sistemu, ali i organizacija neformalnih programa obuke za različite ciljne grupe kako bi se snažila pozicija žena na svim nivoima političkog i ekonomskog upravljanja, ali i generalno u životu Crne Gore“, navodi Zindović.
Naglašava i da u Crnoj Gori danas imamo nikad izraženiji i problem mizoginije, govora mržnje, verbalnog rodno-zasnovanog nasilja, seksizma, pokušaja diskreditacije žena koje djeluju na društveno-političkoj sceni, a posebno prema onima koje se ne libe da jasno i javno izraze stavove.
„I to je otežavajuća okolnosti jer može obeshrabrujuće djelovati prema onim ženama koje bi se tek angažovale u društvu. Tu bi institucije morale biti efikasnije i sa represivnim mjerama prema svima koji na taj način ograničavaju pravo žena da imaju jednak tretman u društveno-političkoj sferi“, zaključuje Zindović.
