Od 23.242 poljoprivredna gazdinstva, koliko ih je upisano u registar, mladi do 40 godina su nosioci 2.433, dok je njihov postotak učešća u ukupnom procentu radno angažovanih na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima oko devet odsto – saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede.
Država kroz različite programe podrške - subvencije pomaže mladim poljoprivrednicima. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je Agrobudžetom za 2022. godinu objavilo dva javna poziva za poljoprivrednike od 18 do 40 godina: za podršku pokretanju poslovanja, koji se sprovodi od 2017. godine, i razvoju poslovanja, koji je aktuelan od prošle godine.
ZASTUPLJENOST
Podatak o oblasti poljoprivredne proizvodnje koja je najzastupljenija se procentualno više oslanja na podatke dobijene po prvom pozivu, gdje je stočarstvo najzastupljenije - 78% od ukupno odobrenih korisnika podrške, slijede biljna proizvodnja sa 17% i pčelarstvo sa pet odsto. Iz Ministarstva dodaju da najveći dio ulaganja u stočarstvo potvrđuje opredijeljenost crnogorskih poljoprivrednih proizvođača za tu proizvodnju, najviše za nabavku mliječnih krava, za proizvodnju mlijeka, bez obzira na to da li ga daju mljekarama ili koriste za proizvodnju mliječnih proizvoda na gazdinstvu.
Podrška je usmjerena najvećim dijelom u sjeverni region - 71%, u središnji region 26% i u primorski region tri posto.
"Razlog zbog kojeg je drugi javni poziv prvi put objavljen prošle godine je zato što je prepoznata potreba da i mladi poljoprivrednici koji nemaju odgovarajuće srednjoškolsko ili fakultetsko obrazovanje neophodno za ostvarenje podrške kroz ovaj javni poziv budu podržani", saopšteno je iz tog vladinog resora.
Za pokretanje poslovanja mladi poljoprivrednici mogu da ostvare podršku 100%, odnosno maksimalno do 10.000 eura po odobrenom biznis planu i po jednom poljoprivredniku, a za podršku razvoju poslovanja može se dobiti 70%, odnosno maksimalno do 7.000 eura.
"Pored ova dva javna poziva mladi poljoprivrednici imaju još dva oblika podrške koja im omogućava Agrobudžet. Pčelari između 18 i 40 godina za kupovinu pet oformljenih pčelinjih zajednica učestvuju sa 50% vrijednosti investicije. Drugi oblik je podrška za preradu na gazdinstvima. Kroz ovu mjeru maksimalno prihvatljiva investicija iznosi 10.000 eura uz podršku do 50% vrijednosti prihvatljive investicije (do 5.000 eura), gdje mladi poljoprivrednici ostvaruju dodatnih deset odsto podrške", naveli su iz Ministarstva.
Amar Muratović (Petnjica)
Uslov za ostvarivanje podrške kroz ta dva javna poziva jeste da moraju biti upisani u registar osiguranika, te da obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje. To mladim poljoprivrednicima omogućava dodatnih deset odsto podrške od iznosa prihvatljive investicije: razvoju vinogradarstva i vinarstva, modernizaciji ili opremanju proizvodnih voćnih zasada, razvoju maslinarstva, povrtarskoj proizvodnji, podizanju višegodišnjih zasada ljekovitog i aromatičnog bilja, dostizanja standarda dobrobiti životinja u stočarstvu, unapređenju kvaliteta sirovog mlijeka, investicijama za izgradnju bunara i bistijerni, upravljanju stajskim đubrivom i investicijama u adaptaciju planinskih katuna.
ISKUSTVA
O tome koliko su stimulativni programi podrške koje Ministarstvo nudi razgovarali smo sa nekoliko mladih proizvođača. Amar Muratović iz Petnjice aktivno se bavi poljoprivredom od 2015. godine. Počeo je sa stočarstvom, ali je kasnije djelatnost proširio na voćarstvo i pčelarstvo. Do sada se prijavljivao za desetak programa podrške, kao što su IPARD, IFAD, mjere podrške iz Agrobudžeta, i navodi da im za sada samo jedan nije odobren. Međutim, 2017. godine je diplomirao na Biotehničkom fakultetu, na odsjeku za kontinentalno voćarstvo i ljekovito bilje.
"Od tada imam pravo da konkurišem i za program podrške mladim poljoprivrednicima, ali to nijesam uradio jer je taj program pogodan samo za početnike sa SSS, ali ne za visokoškolce. Predstavnike Ministarstva sam upoznao sa tim problemom, te da bi podrška za poljoprivrednike visokoškolce trebalo da bude makar duplo veća", kaže Muratović.
On navodi da isplativost bavljenja ,,proizvodnjom hrane“ u okviru poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji nikada nije bila na zavidnom nivou u odnosu na zemlje iz okruženja.
"Smatram da je to iz razloga našeg brdsko-planinskog predjela, usitnjenih parcela, nedostatka edukacije, a posebno nedostatka volje i nebriga da se crnogorski proizvođač podrži u smislu otkupa onoga što proizvede, već se radije kupuje uvozno", ističe Muratović.
Marko Marković (Podgorica)
Njegovo gazdinstvo još ne može da se osloni samo na poljoprivredu kao glavni izvor prihoda, ali tome teži, a dobra podrška države učvrstila bi, kaže, njegovu odluku.
Marko Marković iz Podgorice je završio Poljoprivredni fakultet, smjer animalna proizvodnja, a odlučio je da se bavi i biljnom proizvodnjom. On se prijavio za dodjelu plastenika tunelskog tipa za proizvodnju povrća po javnom pozivu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Za taj program su mogli da konkurišu svi proizvođači bez obzira na to da li su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava.
"Poljoprivreda mi trenutno nije jedino zanimanje, i do sada uzgajanje povrća smatram hobijem. Ove godine sam prvi put odlučio da izađem na tržište, za početak na lokalno", kaže Marković.
Na pitanje kakva je ova godina za poljoprivrednike, odgovara da je još rano govoriti, ali je dosadašnji utisak generalno dobar.
U poljoprivredi je sve u uloženom trudu, ali najmanje zavisi od njega
Mladi poljoprivrednik Aleksandar Gazivoda iz Ulcinja se prvenstveno bavi maslinarstvom, tačnije proizvodnjom maslinovog ulja, zatim mandarina i nara, a na jesen na njegovom porodičnom gazdinstvu planiraju i hortikulturu. On se do sada nije prijavljivao za programe za razvoj poslovanja, ali jeste koristio subvencije za podizanje maslinjaka.
"U poljoprivredi je sve u uloženom trudu, ali najmanje zavisi od toga. Imamo primjer iz Nikšića, gdje je grad poljoprivrednicima u junu u potpunosti uništio zasade", kaže Gazivoda.
Aleksandar Gazivoda (Ulcinj)
Po njegovom mišljenju, ova godina biće jedna od najtežih za proizvodnju jer je gorivo skuplje, a samim tim i sve ostalo.
"Imamo situaciju gdje su mineralna đubriva poskupila i do 300% u odnosu na prošlu godinu, nevrijeme koje je uništilo dosta zasada i nikakvu politiku kontrole uvoza", ukazuje on na neke od problema.
Gazivoda dodaje da je gazdinstvo porodična djelatnost i da ono čini oko 30% godišnjih prihoda za njegovu porodicu, te da to nije jedina djelatnost kojom se bave.
