Uzavrelu situaciju sa akcizama ovog ljeta neće rashladiti ni sladoled, pošto je na najomiljeniju poslasticu planirano uvođenje akcize od 0,6 eura po kilogramu.
Ovakva odluka već je jednom ostavila gorak ukus, ali ne samo građanima Crne Gore nego i predlagačima Zakona koji su rješenjem o povećanju akciza u 2018. zapravo napravili još veći problem državnoj kasi – zvanični podaci ukazuju da je u samo prva četiri mjeseca od uvođenja zakona o akcizama legalna prodaja tada pala 25,6 procenata.
Prema podacima Uprave
carina, država je 2018. od akciza na duvanske proizvode prihodovala
oko 3,1 milion eura, čak 850 hiljada eura manje u odnosu na jul
2017. Prostom računicom dolazimo do podatka da je u poređenju sa
istim prošlogodišnjim periodom, budžet od akciza na duvanske
proizvode za sedam mjeseci 2018. izgubio oko 7,5 miliona eura.
Ko plaća najvišu cijenu takve odluke
Ako se oslanjamo na ovaj primjer iz ne tako davne prošlosti, najviše su ispaštali potrošači i domaća ekonomija.
Nagli i neplanski rast akciznih nameta građane je tada, očekivano, okrenuo ka crnom tržištu gdje se nabavljaju neprovjereni i ilegalni proizvodi sumnjivog kvaliteta.
Procjenjuje se da je crno tržište Crne Gore jedno od najvećih u Evropi, sa učešćem nelegalnog prometa na tržištu cigareta sa oko čak 40 odsto ukupnog tržišta.
Neodrživa situacija na tržištu duvanskih proizvoda i pad legalne prodaje tada je razriješen revidiranjem postojećeg fiskalnog opterećenja a akciza, vrlo brzo se pokazalo, morala biti smanjena od 1. septembra 2018.
Privreda se, međutim, od ovog udarca oporavljala vrlo sporo.
Ako i ovoga puta dođe do usvajanja novog zakona o akcizama, paklica cigareta će u Crnoj Gori biti najskuplja ikad, a cijena viša u odnosu na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu za 30 procenata u prosjeku, Albaniju 50 odsto i više, a u odnosu na Kosovo do čak 100 odsto kod najjeftinijih cigareta.
Vlada potrebu za novom akciznom politikom pravda time da želi da smanji negativne efekte koje upotreba duvanskih proizvoda, alkoholnih pića i proizvoda sa dodatkom šećera imaju na zdravlje građana. Još jedan razlog je, kako navode, dalje usaglašavanje visine akcize na cigarete sa zahtjevima Direktive 2011/64/EU. I tu nailazimo na dvije problematične observacije.
Gdje se žuri sa usaglašavanjem direktiva?
Prva se tiče pomenute evropske direktive. Potrebno je naglasiti da Crna Gora nema obavezu hitnog usaglašavanja sa istom direktivom, odnosno potpunog usaglašavanja prije punopravnog članstva u EU. Većina primjera zemalja koje su ušle u EU pokazuju upravo suprotno – potpuna harmonizacija se dešava tek nekoliko godina nakon punopravnog članstva u EU, a dobar primjer je Hrvatska koja je prihvatila period od četiri godine nakon pristupanja EU za usaglašavanje sa minimalnim kriterijumima iz direktive EU o duvanskim proizvodima.
Proizvodi sa dodatkom šećera imaju negativan uticaj po zdravlje građana, obrazlaže se u predlogu novog zakona. Vlada očekuje da će od ovog poreza profitirati i budžet, a i građani pošto je namjera da se rastom cijena za slatkiše utiče na smanjenje stope oboljelih od dijabetesa. Crna Gora će tako, prema dostupnim podacima, biti jedina zemlja u okruženju koja dodatno oporezuje čokolade, sladoled i druge poslastice.
„Hrvatska je ukinula slične akcize zbog izostanka cilja - smanjenja potrošnje slatkiša i stvaranja nelojalne konkurencije. U Mađarskoj postoji porez na nezdravu hranu, ali je on znatno niži od predloženih akciza u Crnoj Gori. Postoji opasnost da će rastom akciza doći do većeg korišćenja zamjenskih šećera koji su štetni za zdrave osobe", poručeno je sa sastanka u Privrednoj komori prošlog mjeseca.
Zdravlje i navike potrošača
Druga opservacija se tiče korisničkih navika i iskustava. Ako je stvarno pravi razlog drakonskog povećanja akciza zaštita zdravlja građana onda je ovo potpuno pogrešan potez.
Pušači će krenuti po cigarete sa crnog tržišta, koje u Crnoj Gori možete kupiti svuda. Veoma je lako zaključiti, čak i laičkoj javnosti, da ovaj potez, bez sumnje vodi ka odlivanju novca iz državnog budžeta, a da će narušavanje zdravlja, ovim zakonskim promjenama, ostati netaknuto.
Priča je slična i za gazirana pića i slatkiše, jer je samo pitanje vremena kada će se na tržištu pojaviti neki novi proizvod koji će sa mnogo većom i štetnijom koncentracijom šećera, pružiti taj užitak za manje novca od trenutno ponuđenih.
Kakav je stav privrednika?
Novi zakon o akcizama trebalo bi da stupi na snagu 1. jula, a šta o njemu misle poslanici čućemo prvo na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet koji je zakazan za sjutra.
Dok ne čujemo stavove poslanika, vidjeli smo šta o ovom predlogu misle privrednici, Američka privredna komora i Privredna komora Crne Gore, ali i proizvođači, uvoznici i distributeri duvanskih proizvoda.
Jednoglasno pokazuju brigu za stabilnost tržišta, istovremeno podsjećajući da najavljeno povećanje akcize ponovo može dovesti do daljeg rasta sivog tržišta koje bi ponovo i dodatno ugrozilo legalnu prodaju i izuzetno se negativno odrazilo na preduzeća koja posluju u okvirima formalne ekonomije.
