Iako su parlamentarni izbori održani prije gotovo mjesec, djeluje kako je nova Vlada tema koja polako pada u zaborav. Premda je neformalnih razgovora bilo napretek, onih zvaničnih nije – a kako je poručeno iz Evrope sad, od koje se očekuje da formira koalicionu vlast, neće ih ni biti sve dok konačni rezultati izbora ne budu objavljeni.
I tako se dolazi do suštinskog pitanja – kada bi Državna izborna komisija uopšte i mogla objaviti konačne rezultate? Odgovor glasi da se to sigurno neće dogoditi sljedećih dana, tim prije jer će birači na jednom glasačkom mjestu na Cetinju u nedjelju još jednom na izbore.
Sve ostalo je u domenu pretpostavki, a jedna od njih glasi kako bi se to najvjerovatnije moglo dogoditi krajem jula. Sličnu procjenu iznijela je i izvršna direktorica CeMi-ja Ana Nenezić u nedjeljnom intervjuu afenciji MINA.
“Sagledavajući sve te faktore, realno je očekivati da konačno proglašenje rezultata neće biti moguće prije druge polovine, pa čak i kraja jula”, poručila je ona.
Ukoliko zaista tako i bude, onda se postavlja i još jedno pitanje – kada bi Crna Gora hipotetički mogla dobiti 44. Vladu?
Odgovor glasi – možda čak i u decembru.
Kakvi su rokovi
Budu li krajem mjeseca zaista proglašeni konačni rezultati izbora, rok za održavanje konstitutivne sjednice Skupštine je 15 dana. Hipotetički, to bi značilo da će sjednica biti održana do sredine avgusta.
Od tada počinje da teče rok od 30 dana, u okviru kojeg će predsjednik države Jakov Milatović obaviti konsultacije, a potom izaći sa imenom mandatara.
A onda slijedi i najduži od svih rokova - 90 dana može trajati proces izbora nove Vlade u Skupštini.
Dakle, u teoriji, ako bismo konačne rezultate dobili krajem jula, Vladu bismo ipak mogli čekati sve do sredine posljednjeg mjeseca u godini.
Odlazeća Vlada uskoro će ‘proslaviti’ godišnjicu pada
Ono što je definitivno, jeste da ćemo sljedećeg mjeseca obilježiti nesvakidašnji jubilej – a to je puna godina od pada 43. Vlade.
Uprkos tome, pa i osipanju ministara, odlazeća Vlada i dalje funkcioniše taman kao da je u ‘punom’ mandatu.
Kako je bilo do sada
Ukoliko se osvrnemo na noviju istoriju, onu od referenduma do danas, imali smo sasvim različite vremenske intervale koji su proticali od dana održavanja izbora do izglasavanja Vlade. No, taj broj nikada nije bio veći od 100 dana.
Najmanje je vremena bilo potrebno za formiranje 41. Vlade, koju je predvodio Duško Marković. Tokom 2016. godine je od izbora do datuma kada je ona dobila podršku parlamentarne većine, protekla su svega 43 dana.
Sa druge strane, taj je period trajao najduže u slučaju 42. Vlade, na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić. Od održavanja izbora do momenta kada je ona izglasana u Skupštini, prošlo je 96 dana.
Od junskih izbora do danas, prošlo je 25 dana, a još nema ni konačnih rezultata izbora.
Tropetinska većina bila bi i najveća do sad
Nije najzahvalnije ulaziti u to kakve su sve potencijalne kombinatorike u igri povodom formiranja nove Vlade, jer bi to neminovno sa sobom vuklo i bavljenje spekulacijama. A pritom, još teoretski postoji mogućnost i da Socijaldemokratska partija pređe cenzus, čime bi dvije najjače liste (PES i Zajedno) ostale bez po jednog mandata.
No, možemo govoriti o onome što se od 11. juna do danas nerijetko provlačilo kroz izjave aktera koji teže što skorijem formiranju Vlade – a to je broj poslanika koji bi bili dio nove parlamentarne većine.
Tako smo često mogli čuti ideju o uspostavljanju većine od 49 poslanika. Zbog čega baš taj broj? U najkraćem, zato što je u pitanju tropetinska većina, koja bi predstavljala deblokirajući mehanizam upravo i u nekim situacijama koje su završavane ‘kočenjem’ tokom prethodnog saziva Skupštine.
Iako je od 2006. do danas bilo mnogo situacija u kojima je dostizana tropetinska većina prilikom usvajanja bitnijih akata i odluka, u skupštinskoj većini koja je stajala iza Vlade nikad nije bilo 49 poslanika.
Najveću podršku imala je Vlada uspostavljena 2009. godine, koju je kratko predvodio Milo Đukanović, a nakon kojeg je mjesto premijera preuzeo Igor Lukšić. Ta je izvršna vlast imala podršku 48 poslanika.
Sa druge strane, dvije vlade podržavao je 41 poslanik – što je i minimum, kada je u pitanju parlamentarna većina. Prvo je takav slučaj bio sa 41. Vladom Duška Markovića, a potom i sa onom koja je naslijedila, a koju je predvodio Zdravko Krivokapić.
Ove smo godine već došli u situaciju kakva se ne pamti – a to je da se nije ni znalo ko u Skupštini uopšte i podržava palu Vladu, a ko ne.
