Uvrede, posprdni komentari koji se ponavljaju ili pretvaraju u orkestrirano maltretiranje, tamna su strana onlajn svijeta u okviru kojeg djeca i mladi nerijetko ne umiju da se snađu, odupru i nose sa potencijalnim strahovitim pritiscima sajber, odnosno digitalnog nasilja.
Riječ je o problemu koji na ovim prostorima još nije shvaćen dovoljno ozbiljno, a o posljedicama se često govori tek kada se dese tragedije, poput nedavnog samoubistva mlade jutjuberke iz Srbije koja se nije mogla izboriti sa dugotrajnim bulingom na društvenim mrežama.
I globalna istraživanja o nasilju u digitalnom prostoru ukazuju da ono poprima velike razmjere, postaje brutalnije, te da je ponašanje mladih na internetu rizično. Prema posljednjim proračunima, svaki treći korisnik interneta je dijete.
U Crnoj Gori, čak 91 odsto djece koristi internet, a većina njih, 87 odsto koristi internet svaki dan. Iako odrastanje uz internet pruža mnoge mogućnosti, ono istovremeno nosi i opasnosti, potencijalno i kobne za mlade naraštaje.
Kao društvo, na nama je ogromna odgovornost da naučimo djecu kako da koriste internet bezbjedno i odgovorno, ali i da ih pripremimo na zamke online svijeta i sačuvamo od sajber zlostavljača. Tim povodom sagovornice Portala Analitika bile su komunikološkinja i psihološka savjetnica Jelena Marković i influenserka Žana Savićević (@madamsavićević).
U ONLINE PROSTORU "LAKŠE" JE BITI GRUB
Prema riječima Marković, pitanja poput onoga što je u glavi sajber nasilnika i kakve posljedice taj vid sve rasprostranjenijeg nasilja ostavlja na žrtvu često se zanemaruju jer se problem događa u online prostoru.
Za Portal Analitika, Marković objašnjava što je to što nekoga navodi da bude nasilan u internet okruženju.
Jelena Marković“Osim toga što zaista vjerujem da su ljudi često nasilni jer time prikrivaju svoju nesigurnost i nedostatak samopouzdanja, u online svijetu "lakše" je biti grub. Sajber nasilnici nemaju direktan kontakt sa žrtvom, pa sakriveni iza ekrana i tastature budu značajno grublji i rade stvari koje uživo vjerovatno ne bi“, ističe naša sagovornica.
Prema njenim riječima, ukoliko je sajber nasilnik istovremeno i influenser, onda se dodatno "hrani" podrškom pratilaca i ogromnim brojem lajkova i ovo mu podiže popularnost.
Dodaje da, sa druge strane, žrtva ovog vida nasilja trpi posljedice koje su stvarne i koje, nažalost, mogu dovesti do tragičnog ishoda.
“Takođe, problematično je što online svijet još nije jasno regulisan, pa su posljedice za neadekvatno digitalno ponašanje najčešće značajno blaže ili u potpunosti izostanu“, upozorava Marković.
Influenserka Žana Savićević smatra da je digitalna era donijela brojne prednosti, ali i izazove. Kako kaže, jedna od ključnih je kako zaštiti djecu, odnosno da li ih je uopšte moguće zaštititi.
Sve problematične postove možemo da prijavimo jednostavnim klikom na dugme "report"
Smatra da djeca nijesu spremna za ovakav digitalni svijet.
“Roditelji smo djece koja žive u ovom dobu i zbilja moramo živjeti i vaspitavati ih shodno vremenu. Kao roditelji moramo držati oči širom otvorene. Ako vidite da dijete nešto muči, ne čekajte da ono prvo započne tu temu”, savjetuje Savićević.
Primjećuje da problem sajber nasilja može biti dvojak, a djeca i mladi mogu se naći u obje uloge.
“Mogu biti žrtve - jer uvrede i ružne opaske posebno teško padaju djeci, tinejdžerima i veoma mladim ljudima, koji još nisu uspjeli da u potpunosti izgrade svoj identitet i sistem vrijednosti ili mogu upravo oni biti digitalni nasilnici. Oni koji svojom kulturom toksičnosti i slobodom da na internetu isporuče drugoj osobi sve što žele, a da ne odgovaraju zbog toga”, kaže Savićević.
ONO ŠTO SE DESI NA INTERNETU ZAUVIJEK OSTANE TU
Jelena Marković naglašava da to što je lakše da neko bude nasilan u online prostoru, ne znači da digitalno nasilje žrtvi pada lakše od onog u „offline svijetu“.
Možemo da postavimo sebi pitanje: da li ja možda nekako učestvujem i podržavam sajber nasilje
“Često su posljedice razornije. Jer, ono što se desi na internetu nekako zauvijek ostane na internetu. Veći broj ljudi vidi nasilje, pa se to pretvori u zabavu za široke narodne mase i onda se dosta često i drugi pridruže”, pojašnjava ona.
Kako ističe, to za posljedicu ima da žrtva bude izložena javnom ismijavanju i prozivanju.
„Ukoliko su u pitanju poznatije osobe ili influenseri nerijetko se uključi ogroman broj drugih ljudi, a nažalost, često i mediji izvještavaju o ovakvim incidentima i to na vrlo nefer i okrutan način. Svima ovo bude brza i jeftina zabava, osim žrtvi koja se nosi sa velikim pritiscima i dubokim traumama”, objašnjava Marković.
PRIJAVITE PROBLEMATIČNE POSTOVE
Sajber nasilje, kao i svaki drugi problem, kako smatra Savićević može se riješiti ukoliko ga na vrijeme prepoznamo.
„Još bolje bi bilo da ga spriječimo, ali da bismo došli do tog nivoa potrebno je da sazrimo kao društvo. Do tada, ono što uvijek možemo da uradimo jeste da pružimo podršku“, dodaje ona.
Žana Savićević
Ističe da je upravo podrška u ovakvim situacijama - ključna.
“Žrtve digitalnog nasilja treba uvijek da imaju na umu da je podrška dostupna u svakom trenutku. Moraju potražiti pomoć ili se obratiti osobi kojoj vjeruju. Takođe, treba da im se ukaže da nije u redu da budu maltretirani, da mogu da blokiraju i prijave nasilnika, ili prijave objavu koja ih uznemirava. Takođe, potrebno je da potraže pomoć odrasle osobe kojoj vjeruju, ili nadležnih službi, uz obavezan screenshot kako bi imali dokaz u slučaju da potraže pomoć policije ako je to potrebno“, naglašava Savićević.
I Marković kao neophodan korak savjetuje prijavljivanje problema.
“Sve problematične postove možemo da prijavimo jednostavnim klikom na dugme "report" i da time damo znak digitalnim platformama da je neki sadržaj sporan i da ga treba provjeriti i ukloniti”, savjetuje Marković.
NE PRUŽAJMO LEGITIMITET SAJBER ZLOSTAVLJAČIMA
Apeluje da u sagledavanju problema svi kao pojedinci možemo, za početak, da preispitamo sopstvene stavove i postupanja.
"Možemo da postavimo sebi pitanje: da li ja možda nekako učestvujem i podržavam sajber nasilje", sugeriše Marković.
To, navodi ona, znači da provjerimo da li ostavljamo komentare koje ne bismo rekli u lice, da li "zabadamo nos" gdje mu nije mjesto i dajemo sebi za pravo da se bavimo tuđom intimom.
„Znam da je lako napisati neki duhovit komentar, ali žrtvi ove stvari ne samo da nijesu smiješne, nego mogu da dovedu do ozbiljnih problema“, upozorava Marković.
Drugi bitan korak koji savjetuje jeste da prestanemo da podržavamo online nasilnike, odnosno da treba da otpratimo sa društvenih mreža sve ljude koji vrijeđaju druge, pozivaju na linč, ponašaju se bahato i slično.
„Dakle, da prestanemo da pružamo legitimitet tome što neko nekoga vrijeđa, ponižava i povređuje. Odnosno da ne dijelimo okolo sadržaj koji je problematičan, jer svaki "share" nasilnih postova, čak i ako je to dijeljenje bilo sa bezazlenom namjerom, doprinosi povećanju gledanosti i širenju nasilja“, zaključuje Marković.
