Predsjednički izbori u Crnoj Gori biće održani 19. marta, a imena kandidata, osim nagađanja, za sada nijesu poznata. Ono što je za sada jedino izvjesno jeste da neće biti objedinjena dva izborna ciklusa – predsjednički i parlamentarni.
Politički analitičar Marko Savić u razgovoru za Portal Analitika ocijenio je da bi izlazak na izbore sa jednim kandidatom opozicije bio poželjan dogovor.
“Nijesmo do sada bili u situaciji da dva mjeseca pred izbore ne znamo ime makar jednog kandidata, kako bi se onda mogli pretpostaviti potezi suprotne strane. Iako smatram da je poželjno, nažalost, moramo računati u ovakvoj crnogorskoj zbilji na politički ego i sujetu, kao i na netrpeljivost među pojedinim opozicionim partijama koji mogu dovesti do kraha pregovora oko zajedničkog kandidata, ukoliko se ti pregovori uopšte i vode”, poručuje Savić.
Smatra da je mogućnost dogovora otvorena i da će se voditi oko podrške ili izostanka podrške kandidatu DPS-a.
Uspjeh opozicionog kandidata zavisi od izabranog modela
Komenarišući to koliko bi okupljanje opozicije oko jednog kandidata zapravo bio dobar potez u ovoj situaciji, ako imamo u vidu ishod zajedničke procrnogorske liste na lokalnim izborima u Podgorici, Savić je stava da ne možemo ni u teoriji ni u praksi, osim, kako kaže, povlačenja vrlo klimavih paralela i pokušaja nalaženja određenih zakonitosti, porediti ishod lokalnih izbora i plan za predsjedničke.
„Prosto, radi se o različitim projekcijama, različitim planovima i biračkom tijelu koje se "privlači" na različite načine. Tome doprinosi i važnost pozicije predsjednika kao direktno izabranog. Po mom mišljenju, uspjeh zajedničkog opozicionog kandidata zavisi od izabranog modela“, izričit je sagovornik Analitike.
Zajednički kandidat podsticaj izlasku protivničkih
Mišljenja je i da će dogovor biti lakši oko nestranačke ličnosti.
„Prednosti zajedničkog kandidata bi se ticale homogenizacije glasova koji su, da kažemo uslovno, prozapadni. Ukoliko to bude nestranački kandidat, a pri tom i zajednički, to bi imalo uticaja na homogenizaciju prozapadnih apstinentskih glasova, koje bi partijski kandidat moguće i obeshrabrio za izlazak na izbore, što smatram da bi bio slučaj sa izborom partijskog kandidata, uslovno politički istrošenog“, ističe Savić.
Rezultati predsjedničkih izbora mogu biti dovedeni u pitanje zbog nefunkcionisanja Ustavnog suda
Sa druge strane, kako dodaje, izbor takvog partijskog kandidata, pa i zajedničkog, značio bi i podsticaj izlaska protivničkih glasača.
„Nedostaci bi se odnosili u najvećoj mjeri na politički kapacitet, političku razboritost, moguću nepoznatost široj javnosti, ali i harizmu samog kandidata ili kandidatkinje uzimajući našu sklonost poređenju sa prethodnim nosiocima ove funkcije“, objašnjava Savić.
Parlamentarna većina imaće više kandidata
Na pitanje da li će se i aktuelna parlamentarna većina opredijeliti za jednog kandidata, Savić napominje da je odrediti šta je ili ko sačinjava parlamentarnu većinu danas u Crnoj Gori poduhvat za ozbiljan istraživački rad.
„Obesmišljavanje institucionalnog rada i odgovornosti od strane današnje pozicije, unutrašnje razmirice, ne ostavljaju prostor da se pozitivno ocijeni potencijal za zajedničkog kandidata pozicije. Mislim da podstaknuti nedavnim uspjesima možemo očekivati više kandidata prije svega DF-a, a onda vjerovatno i pokreta Evropa sad“, smatra Savić.
Izvjesna dva kruga predsjedničkih izbora
Mišljenja je i da ćemo, uzimajući u obzir sve aspekte crnogorskog konteksta danas, svakako imati dva kruga predsjedničkih izbora.
„U tom slučaju, bilo koji kandidat pozicije da ode u drugi krug vjerovatno će dobiti podršku ostalih, što će dovesti do homogenizacije glasova. Bez obzira na očekivano više kandidata pozicije, zbog praktično nemogućeg okončanja izbora u prvom krugu, ovo će donijeti izvjesne probleme u izbornom smislu za kandidata opozicije, ako bude zajednički. Ono što bi svakako trebalo uzeti u obzir je i poziv za saradnju Demokrata i pokreta Evropa sad čiji bi kandidat nošen nedavnim uspjesima ovog pokreta mogao biti glavni protivkandidat opozicije u drugom krugu“, ocjenjuje naš sagovornik.
Raspisivanje izbora – politički igrokaz
Savić napominje i da je raspisivanje predsjedničkih izbora preko noći politički igrokaz, čemu svjedoči i izbor zakonskog minimuma od 60 dana, a ne maksimuma od 90 dana, čime je, kako dodaje, blokirana mogućnost da se organizuju zajedno sa parlamentarnim izborima.
56„Vidim kao očajnički potez da se trenutni sastav održi što duže na vlasti. To govori i o neodgovornosti prije svega prema novcu poreskih obveznika, građana i građanki ove zemlje, koji će platiti dodatni milion eura za održavanje odvojenih parlamentarnih izbora“, ističe Savić.
Dodaje i da je posrijedi nastavak neodgovornog ponašanja nosilaca najviših funkcija u državi.
„To je otuđenje predstavnika građana od interesa onih koje predstavljaju, ali i pokazatelj stanja u kojem se i institucija Parlamenta nalazi, atmosferi među onima koji bi trebalo da su nosioci progresivne ideje i suštinskog dijaloga, a zapravo su sve suprotno od toga“, kaže Savić.
Pobjedniku predsjedničkih podsticaj za parlamentarne
Sagovornik Analitike ukazuje da su predstojeći izbori jako važni, imajući u vidu da je predsjednik direktno izabrana pozicija.
„Bez obzira na ustavna ograničenja funkcije predsjednika, u toj funkciji je koncentrisan značajan nivo autoriteta. Upravo zbog toga ovi izbori pobjedniku će dati izuzetan podsticaj za parlamentarne i očiglednu prednost. To se dešavalo i u ranijim izbornim ciklusima, pa će tako biti i sada“, napominje Savić.
Bilo koji kandidat pozicije da ode u drugi krug vjerovatno će dobiti podršku ostalih
Sve to će, kako objašnjava, imati uticaja za makar sljedeći izborni ciklus, ako se politička situacija stabilizuje, za četiri godine, i za naredne predsjedničke svakako.
„To je još jedna važna značajka ovih izbora zbog njihovog uticaja na naredne izborne cikluse, a ne samo zbog uticaja na vanredne parlamentarne izbore ove godine. Takođe, u poziciji predsjednika je značajan potencijal pokretanja društvenog dijaloga i predstavljanja države u inostranstvu, zato je njihova važnost u ovom trenutku u Crnoj Gori i veća, jer će označiti jasnu opredjeljenost za pripadnost grupi naprednih zemalja ili promociju retrogradnih ideja s najviše instance u državnom sistemu“, napominje naš sagovornik.
Bez Ustavnog suda rezultati mogu biti dovedeni u pitanje
Ukoliko Ustavni sud ne bude odblokiran u ovom krugu, Savić napominje da u krajnjem konačni rezultati predsjedničkih izbora mogu biti dovedeni u pitanje upravo zbog nefunkcionisanja posljednje instance za odluke o zaštiti izbornih prava.
„Takođe, i situacija u kojoj će biti održani izbori u zemlji u kojoj ne funkcioniše Ustavni sud šalju lošu sliku u svijet uz značajan prostor za samovolju, ili veću samovolju, političkih partija, koje će nastaviti da praktikuju demokratiju nepoznate vrste i postavljaju se kao jedina instanca za odlučivanje šta je zakonski a šta ne, šta je ispravno a šta nije“, smatra Savić.
Napominje i da ne smijemo zaboraviti da bismo u toj situaciji vjerovatno vanredne parlamentarne izbore dočekali sa zvanično blokiranim pregovorima sa EU.
Zvanična Srbija uspjela u naumu
Posebna je tema, prema riječima Savića, uplitanje „trećih strana“ u izborni proces.
„Zvanična Srbija uspjela je u naumu da nemeće i mijenja političku agendu u Crnoj Gori. Očekivati da bi se sad zaustavila bilo bi neozbiljno. Povećanjem iznosa budžeta Srbije namijenjenog za Srbe u regionu, odlaskom predsjednika opština u Beograd, ministara u Republiku Srpsku, dodatni su pokazatelji da će se takve aktivnosti nastaviti“, poručuje naš sagovornik.
Stava je i da će tom poduhvati kumovati i strukture SPC uz nastavak miješanja u politička i svjetovna pitanja.
„Upliv u medijski prostor već je učinjen, tako da blokada nekih sprskih medija neće spriječiti prodor poznatog narativa o ugroženosti i nužnosti izbora "srpskog" kandidata kako bi se nastavilo poboljšanje položaja Srba u Crnoj Gori“, smatra Savić.
Protiv toga se, kako ističe, može boriti na više načina.
„Baviti se raskrinkavanjem takvog narativa kroz izbornu kampanju, traženje nezavisnog mišljenja kad god je to moguće, ukazivanje na pošasti po građanski kapacitet ove države i objašnjavati do iznemoglosti, pratiti tokove novca i finansiranje kampanje, uz prisustvo praćenja i analiza organizacija civilnog društva i njihovu aktivniju ulogu“, poručuje Savić.
To su, kako objašnjava, neke od aktivnosti, namjerno navedene tako da ne pominju institucije sistema čije djelovanje je, prema njegovim riječima, u velikoj mjeri obesmišljeno u prethodnom periodu.
„Da nije tako plan bi bio jasan, funkcionisanje institucija u punom kapacitetu značilo bi branu ovakvom djelovanju“, zaključuje Savić.
