Politikolog i saradnik na Fakultetu političkih nauka Marko Savić u intervjuu za Portal Analitika ocjenjuje da je od plasiranja premijerove krilatice “Samo ekonomske teme” naša zbilja zatrovana svim temama osim ekonomskim.
Ističe da Barometar 26 može poslužiti kao vid javnog pritiska na Andriju Mandića, te da taj dokument neće značiti ništa ako se PES ne postavi kao snaga koja vuče ka EU, a s druge strane kao brana polarizujućem djelovanju koalicionih partnera.
Podvlači da je prvi potez koji bi ukazao na predsjednikov potencijal za konsolidaciju građanskih snaga ograničavanjeuticaja bivšeg DF-a, iako, kako ističe, sumnja u političku trezvenost i hrabrost Milatovića i Spajića.
Uvjeren je da će formiranje vlasti u Podgorici biti jedna od tema razgovora predsjednika i premijera, ali nije siguran kako će se to odraziti na tok pregovora, osim eventualnog doprinosa konstruktivnijem ponašanju PES-a.
Imenovanje Pavličić važan iskorak poslije višegodišnjeg VD stanja
Komentarišući imenovanje Valentine Pavličić za predsjednicu Vrhovnog suda, sagovornik Analitike kaže da je to važan iskorak poslije višegodišnjeg vd stanja.
“Smatram da je važno za ukupno stanje u crnogorskom sudstvu imati rukovodioca u punom mandatu, što znači i sa punom odgovornošću da to stanje mijenja na bolje”, ističe Savić.
1
Kako dodaje, tek kada budemo mogli da analiziramo rezultate njenog rada moći ćemo da govorimo o tome je li ovakav izbor bio dobar ili nije.
“Preuranjene reakcije dominantno sa jednog političkog pola su čisto politikanstvo”, izričit je Savić.
U Crnoj Gori nema stvarne posvećenosti EU integracijama
Upitan hoće li platforma Barometar 26 zaista skrenuti fokus na reformsku agendu, umjesto do sada dominantno zastupljenih identitetskih pitanja, sagovornik Analitike ocjenjuje da danas ne postoji neko ko se istinski zalaže za ulazak Crne Gore u EU a da je protiv napisanog u ovom dokumentu.
“Ostaviti sve druge teme po strani i posvetiti se reformama je opšti interes, poznat svima nama i prije barometra. Međutim, živimo i posmatramo političke aktere i na državnom i na lokalnom nivou i ovakva dokumenta stavljamo u kontekst”, ukazuje Savić.
Kako napominje, ključni kočničari procesa EU integracija su u redovima sa onima koji su ovaj dokument predstavili.
“Sjetimo se samo krilatice “Samo ekonomske teme”. Od plasiranja te krilatice naša zbilja zatrovana je svim temama osim ekonomskim, od pitanja promjene Ustava, statusa srpskog kao službenog jezika, oktroisanog loga Skupštine, takmičenja lokalnih kvazipolitičara u tome ko će prije i snažnije da unizi državu i njene zakone, do nedavne inicijative Bošnjačke stranke da bi i bosanski jezik trebao biti službeni”, ističe Savić.
Dakle, kako podvlači, dok se premijer bavi ekonomijom, i to dosta nevješto, predstavljajući novi nivo populizma kroz nacrt budžeta, njegovi koalicioni partneri se bave temama koje dijele.
“Zato nemam puno povjerenja u ovaj dokument. Djelimično on može biti alat za javni pritisak na Mandića koji je najglasniji o ovim “samo ekonomskim temama” i pokazuje se istinski lider parlamentarne većine”, ukazuje Savić.
Ističe da je pozicija PES-a teška ali, kako naglašava, sami su se doveli u takvu poziciju.
“Ovaj dokument neće značiti ništa ukoliko se PES ne postavi i kao snaga koja vuče ka EU i kao brana ovakvim aktivnostima svojih koalicionih partnera. Ja ne vjerujem da je kadar da vodi takvu politiku”, kategoričan je Savić.
Pojašnjava da je za ovaj prvi dio uloge potrebno dosta znanja, posvećenosti i ozbiljnog rada.
“Takvi ljudi imaju energiju da okupljaju oko zajedničkog cilja sve bez obzira na političku pripadnost. PES to nema i ljudi koji su postavljeni od strane ove Vlade to nemaju, nažalost”, kaže Savić.
Sagovornik Analitike pita se koji su to pomaci učinjeni od dobijanja IBAR-a, a najavljuje se zatvaranje poglavlja do kraja godine.
“Imamo li akcione planove za poglavlja 23 i 24, je li javnost upoznata sa njihovim sadržajem, kakva je efikasnost najglomaznije Vlade? E, u odgovoru na ova i slična pitanja krije se stvarna posvećenost integracijama koje u Crnoj Gori nema, kao što nema ni akcionih planova, ni javne rasprave o njima, ni redovnih sastanaka radnih grupa, ni efikasne glomazne javne uprave sudeći po procentu ispunjenosti programa rada Vlade”, kategoričan je Savić.
Dok je stanje stabilno i bez otvorenih sukoba, Zapad će sarađivati sa Vladom
Sagovornika Analitike upitali smo i jesu li rezultati lokalnih izbora samo potvrda Spajićeve i Bečićeve zavisnosti od Mandića, te hoće li Zapad još dugo gajiti tolerantan odnos prema subjektima koji glasaju protiv sankcija Rusiji, negiraju nezavisnost Kosova i ponose se provokatorskom misijom slanja crnogorskih vojnika da brane Kosovo i svetinje.
“Što su PES i Demokrate slabiji, a to pokazuju rezultati lokalnih izbora, Mandićeva uloga i uloga bivšeg DF je snažnija. Mandić ima kapacitet da apsorbuje i jednu i drugu partiju i izbriše svaku njihovu osobenost”, ukazuje Savić.
Tome se, kako ističe, ne mogu suprotstaviti PES i Demokrate kao dvije partije bez ideologije, izraženo populističke, sa upitnim integritetom.
“Zato je stanje na državnom nivou takvo da Mandić određuje korake. Ponoviću se, ali ovo je naša stvar, unutrašnje pitanje koje mi treba da prevaziđemo ako budemo pametni i ako na umu budemo imali samo dobrobit građana i države”, podvlači Savić.
Mišljenja je da će, dok je stanje stabilno i bez otvorenih sukoba, politički Zapad sarađivati sa demokratski izabranom Vladom.
“Mi smo ti koji treba da gledaju dalje i biraju bolje, a kažnjavaju loše učinke. Pitanje učešća bivšeg DF-a u vlasti je hiljadu puta analizirano, i sad treba da se sablažnjavamo kakve članove Vlade imamo i kakvi su im stavovi”, naglašava Savić.
Sagovornik Analitike poručuje da se ovakve retrogradne revizionističke politike koje se ne mire sa realnošću crnogorske samostalnosti i samostalnog vođenja spoljne politike i građenja dobrosusjedskih odnosa moraju kazniti olovkom na izborima.
U Budvi nema odstupanja od prvobitnih pozicija
Upitan šta možemo očekivati od pregovora nakon ponovljenih izbora u Budvi, Savić ističe da je to jako teško pitanje.
“Vrlo su čudni stavovi pojedinih aktera, javno se pokušavaju ubaciti narativi kao udice uz pokušaj da se pojedini konstituenti koalicija pridobiju za saradnju. Ne vidim da se u nekoj značajnoj mjeri odstupa od prvobitnih pozicija. Nego, pregovori su počeli, i makar u ovom trenutku ukazuju na detaljno analiziranje stanja i pravaca djelovanja za rješavanje gorućih lokalnih problema”, ocjenjuje Savić.
Ukazuje da će drugi dio pregovora koji mora uključiti i raspravu o pozicijama biti kompleksniji i prava mjera demokratičnosti partija i koalicija.
Milatović konačno sagledava funkciju predsjednika kao važnu
Naš sagovornik osvrnuo se i na nedavni poziv predsjednika države Jakova Milatovića koji je, zarad pokretanja institucionalnog dijaloga, uputio premijeru Milojku Spajiću.
“U skladu sa brzom, nekad i vrlo čudnom, promjenom narativa predsjednika države, vidim i ovaj poziv. Mislim da je u jednu ruku ovo pokušaj da se javno prikaže Mandiću da je potencijalna čvršća saradnja moguća i da je njome moguće ograničiti njegovu neformalnu moć u trenutnoj vlasti na državnom nivou”, podvlači Savić.
Očekivano je, kaže, u demokratskom društvu da premijer i predsjednik sarađuju kada su u pitanju najvažnija spoljnopolitička opredjeljenja države.
“Drugo, vidim i kao konačno sagledavanje funkcije predsjednika od strane Milatovića kao važne, a ne kao one koja ga je samo zapala, sa potencijalom da bude faktor konsolidacije građanskih snaga. Međutim, da bi ovo bilo mnogo više od deklarativnog potrebni su jasni, a vrlo zahtjevni, politički potezi”, naglašava sagovornik Analitike.
Kako dodaje, tu prije svega misli na ograničavanje uticaja bivšeg DF-a.
“Sumnjam u političku trezvenost i hrabrost i premijera i predsjednika, a opet uz punu nadu da do toga može doći, za opšte dobro. Sa druge strane, nemam sumnje da se Podgorica neće naći kao jedna od tema ovog razgovora jer su rezultati lokalnih izbora koji pokazuju pad, kako predsjednik reče “građanskog centra”, između ostalog podstakli predsjednika da pozove premijera na dijalog”, ukazuje Savić.
Kako navodi, nije siguran koliko to može uticati na tok pregovora i koliko su PES i Demokrate tvrdo na stanovištu da se u glavnom gradu ništa ne mijenja samo možda personalna rješenja.
„Ali za ublažavanje takvog stava i moguće konstruktivno ponašanje PES-a u budućim pregovorima, možda”, ističe Savić.
Sve platforme za pregovore liče jedna na drugu
Govoreći o platformi koju su predstavili Pokret za Podgoricu i GP URA, Savić ocjenjuje da sve platforme liče jedna na drugu i sve su mrtvo slovo na papiru kad dođe do momenta raspodjele funkcija.
“Sve što je dio platforme trebale su biti glavne poruke u izbornoj kampanji, i bile bi da oni tokom iste nijesu vrijeme i novac građana trošili da se svađaju sa doskorašnjim saborcima”, napominje Savić.
Kako naglašava, ne vidi ništa novo i inovativno, niti neki iskorak u izgradnji alternativnih ideja i za razvoj grada i za novu političku platformu za prevazilaženje krize.
“Dokument sagledavam kao proaktivnost i zauzimanje boljih pozicija u budućim pregovorima uz jasnu njenu funkciju da se opravdaju prema biračima ukoliko ne budu učestvovali u vlasti”, zaključuje Savić.
