Roditelj djeteta koje pohađa kotorsku gimnaziju poslao je početkom prošlog mjeseca medijima fotografiju iz učionice ove školske ustanove na kojoj se vidi slika srpskog svetitelja Save (Rastka) Nemanjića, postavljena između crnogorskog grba s jedne, zvučnika i sata s druge strane.
Ubrzo je uslijedila reakcija Prosvjetne inspekcije, koja je upravi škole naložila da u roku od tri dana ukloni sliku pozivajući se na član 5 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim je precizirano da je „obrazovanje i vaspitanje svjetovnog karaktera”.
Odgovor v.d. dirketorice Slavice Stupić bio je odrečan i direktan: „Dok sam ja na čelu kotorske gimnazije, slika Svetog Save neće biti pomjerena za milimetar“.
"Stav Nastavničkog vijeća, nakon što smo dobili zvaničan Zapisnik Uprave za inspekcijske poslove je da sliku, ni u kom slučaju, ne treba pomjerati, jer bi tako nekome mogle zasmetati i slike Njegoša i drugih književnika i prosvjetitelja", podvukla je ona.
Slično opravdanje, u prilog odluke školske uprave da se sporna slika ne ukloni, iznijelo je dan kasnije i Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS).
REAKCIJA MINISTARSTVA ISHITRENA, PODRŠKA DIREKTORICI POLITIČKA
Bivša direktorica podgoričke gimnazije i profesorica crnogorskog jezika, Zoja Bojanić-Lalović, ocijenila je u izjavi za Portal Analitika, da je postavljanje slike Svetog Save pored državnog grba tendenciozno i da nikako ne ukazuje na namjeru da je tu postavljena kao didaktičko sredstvo.
„Jedan od vaspitno-obrazovnih ishoda učenja u nastavi CSBH za prvi razred gimnazije jeste da učenik može da objasni nastanak i oblike srednjovjekovne književnosti, ali su didaktičke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda unaprijeđene i prilagođene zahtjevima savremenog učenika. U tom smislu se očekuje da se i modernizuju kabineti za nastavu i prilagode drugačijim metodama rada, ali i novim unaprijeđenim programima“, objašnjava naša sagovornica.
Ona je podsjetila i da je namjena predmeta između ostalog da se „učenik usmjerava da cijeni vlastitu kulturu i jezik, jezik manjina u svom okruženju i ukupno jezičko i kulturno nasljeđe čovječanstva”.
Da li se ovim činom pokazuje razumijevanje prirode i namjene predmeta, upitala je Bojanić-Lalović.
Da nije riječ o potrebi da se učenici kroz nastavu književnosti razvijaju u samostalne i kreativne ličnosti, dodaje ona, jasno je poslije reakcije v.d. direktorice Stupić, ali i iz uključivanja pojedinih političkih partija.
„Odgovor inspekciji putem medija pokazuje nerazumijevanje procedura i nadležnosti, jer je inspekcija ukazala na nepravilnosti, koje je potrebno u dogledno vrijeme ukloniti, nakon čega tek slijedi rješenje, na koje direktorica može da se žali drugostepenom organu, a to je MPNKS“, precizirala je Bojanić-Lalović.
No, kako kaže, donekle razumije novu v.d. direktoricu, jer je za to potrebno iskustvo, ali ishitrena reakcija MPNKS pokazuje da se čitava priča ipak smješta u politički kontekst, a podrška direktorici je politička.
„U nadahnutom odgovoru zanemaruju ishode učenja, didaktičke preporuke, tekstove iz udžbenika, ali i činjenicu da je program nastave književnosti ipak unaprijeđen i po kom osnovu baš Rastku Nemanjiću pripada da bude izdvojen uz državni grb, ukoliko cilj nije drugačiji“, navela je sagovornica Portala Analitika.
Konačno, zaključuje ona, MPNKS kao drugostepeni organ u ovakvim procesima treba da pokaže poštovanje rada Uprave za inspekcijske poslove, da ga ne relativizuje i da kroz procedure prihvati ili odbaci Rješenje kada se direktorica bude na njega žalila.
„Sve bi to bilo tako kada su namjere dobre i usmjerene ka interesima učenika. Ovo je ipak izvan konteksta škole, obrazovanja i podrške učenicima, ovo je težnja da se kreira neka nova svijest“, podvukla je Bojanić-Lalović.
APSURDNO UPOREĐIVATI NJEGOŠA I SAVU
Građanska aktivistkinja i profesorica, Maja Miličković, istakla je za Portal Analitika da je samo u društvu krivih ogledala moguće zamisliti da sekularno i građansko ustrojstvo ide ruku pod ruku sa kačenjem slika svetitelja druge države i to na zidovima u javnim obrazovnim ustanovama.
„Samo u takvom društvu moguće je promovisati multikonfesionalizam kroz favorizovanje jedne vjerske zajednice. Jedino u prostoru odakle je protjerana logika moguće je ne vidjeti ugrožavanje prava i sloboda svih koji su van favorizovanog kruga. Insistiranje na tome da slika sveca ostane u kotorskog gimnaziji, samo je još jedna potvrda ministarkine privrženosti svetosavlju i težnji da se državno uređenje prevede u teokratsko, a Crna Gora vrati u srednji vijek“, naglasila je Miličković.
Prema njenim riječima, apsurdno je upoređivati Petra II Petrovića Njegoša, crnogorskog pjesnika, vladiku i vladara koji je, podsjeća, dao veliki doprinos crnogorskoj književnosti i odvojio državnu i svjetovnu vlast za vrijeme svoje vladavine i Rastka Nemanjića, koji je bio okupator naše države Duklje.
„Uostalom, čak i da se pomirimo s činjenicom i prihvatimo da postoje ljudi, naše komšije, prijatelji, braća, koji slave okupatore i grobare Crne Gore, teško je prihvatiti i dozvoliti da svoje "vlažne snove" prenesu u prostor obrazovnih institucija“, istakla je Miličković.
Zapitajmo se, navodi ona, na što bi ličile naše javne obrazovne ustanove kad bi svi kačili po zidovima svoja vjerska obilježja, pritom ne mareći za vjerska ubjeđenja ostalih i državno uređenje.
„Kompletan rad i angažovanje ministarke, koja pokriva najvažnije resore, ogleda se u njenom prilježnom gaženju Ustava, rušenju državnog uređenja, unazađivanju prosvjete, gašenju kulture i diskriminaciji slobode vjeroispovijesti svih vjerskih zajednica u odnosu na SPC. Zato nije neobično što je ministarka pokazala nepoštovanje prema Odluci Uprave za inspekcijske poslove, štoviše, to je potpuno očekivan i logičan slijed događaja“, ocijenila je Miličković.
Takođe, dodaje, vjeruje da ministarku mnogo ne pogađa što je cjelokupna crnogorska javnost svakim danom sve svjesnija ne samo njene neobrazovanosti, nestručnosti i zluradosti, već i cijele Vlade.
„Oni, rade li rade. Do bestraganja. No, neće im biti“, zaključila je naša sagovornica.
