Dane iza nas opravdano je obilježio snažan eho lokalnih izbora, no oni koji predstoje u prvi će plan opet vratiti staro pitanje – da li će aktuelna kriza biti razriješena vanrednim izborima ili uspostavljanjem treće Vlade?
Istina je kako na lokalnom nivou zanimljiv period tek predstoji – prije svega slijede pregovori o formiranju vlasti u Podgorici, ali teško da bi pitanja sa državnog nivoa mogla biti dugoročnije u njihovoj sjenci.
No, lokalni izbori u bitnoj su mjeri uticali na to da se pojedine dileme iskristališu, naročito one o mogućoj snazi političkih subjekata na potencijalnim državnim izborima. Odatle, nadalje, proističe i zaključak kome bi vanredni izbori odgovarali, a kome ne.
Tri su moguća scenarija
Kako god, jasno je kako bi sada već hronična politička kriza u državi mogla imati tri moguća epiloga.
Prvi je formiranje treće Vlade od izbora 2020. godine. Put ka tome, međutim, dugačak je, a moguće i pravno veoma diskutabilan. A na tom putu, između ostalog, stoje i izmjene Zakona o predsjedniku. U najkraćem, tim aktom predviđeno je razrješenje predsjednika države ukoliko ne predloži mandatara onda kada postoji većina za to.
Nađe li se taj akt na dnevnom redu, jasno je da nas ponovo čekaju suprotstavljena mišljenja i pravna tumačenja, a njegovo usvajanje pojedini predstavnici parlamentarne većine vide kao krucijalan korak ka uspostavljanju treće Vlade.
Drugi je nastavak rada Vlade u tehničkom mandatu do u nedogled, odnosno do roka održavanja redovnih parlamentarnih izbora. Taj je scenario, ipak, najmanje izvjestan, jer je teško očekivati kako bi dvijema od tri strukture unutar većine to bilo prihvatljivo.
Treći su vanredni parlamentarni izbori. U tom su pogledu, logično, moguće dvije varijante – parlamentarni izbori kada i predsjednički, koji moraju biti održani do aprila sljedeće godine, ili odvojeno.
I dok su se prije lokalnih izbora gotovo iz svih tabora mogle čuti izjave o spremnosti za izlazak na vanredne izbore, u minulih sedam dana one nijesu bile toliko brojne.
Ko je proteklih dana potencirao vanredne izbore?
Od završetka lokalnih izbora do danas, potrebu održavanja vanrednih izbora naglašavalo je nekoliko političkih aktera.
Predsjednik države, ujedno i čelnik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović prije nekoliko dana kazao je kako bi vanredne izbore trebalo održati što prije.
“Moje uvjerenje je da ne treba oklijevati, da smo izgubili mnogo vremena… Mislim da izbore treba raspisati za prvi dan kada je to moguće, da ne dozvolimo da se dalje množe teške posljedice sa kojima će morati da se bavi jako kompetentna vlada”, smatra on.
Reklo bi se kako ni u pokretu “Evropa sad” nemaju ništa protiv vanrednih izbora. Zapravo, oni smatraju kako su neophodni vanredni izbori, inače prvi parlamentarni na kojima bi nastupili.
Govoreći o raspletu krize na političkoj sceni na državnom nivou u kontekstu ishoda lokalnih izbora, Spajić navodi da su vanredni parlamentarni izbori sada neophodni.
“Jer vidimo da je podrška partijama koje su trenutno na vlasti jako niska, a pokretu “Evropa sad” jako visoka, što znači da građani definitvno traže promjene. Pokazalo se da parlamentarna struktura od 30. avgusta više ne odgovara onome što građani žele, i definitvno treba ponovo promiješati karte”, kazao je proteklih dana jedan od čelnika tog pokreta Milojko Spajić, dodajući da očekuje izbore već početkom naredne godine.
I odlazeći premijer i lider URE Dritan Abazović vjeruje kako bi izbori bili “optimalno rješenje”.
“Nemam ništa protiv toga, mislim da je to dobro rješenje. Međutim, moramo da dogovorimo datum izbora, da li su to zajednički parlamentarni i predsjednički izbori”, naglasio je on.
Demokrate su proteklih dana uglavnom govorile o lokalnim izborima, no njihov koalicioni partner sa lokalnih izbora u Podgorici, Goran Danilović iz Ujedinjene Crne Gore, izjasnio se kako je potrebno održati i parlamentarne i predsjedničke izbore.
“Politička scena se promijenila i ako se budemo dovijali i tehnički branili da se ta promjena i realizuje napravićemo veliku štetu, a državu, narod i slobodu držati s obje ruke za grlo”, rekao je on.
Zanimljiva Kneževićeva poruka
Iz Demokratskog fronta minulih dana nijesu govorili o vanrednim izborima, no znakovita je poruka koju je jedan od njihovih čelnika Milan Knežević poslao Abazoviću tokom Odbora za bezbjednost i odbranu.
“"Shvatih li ja Vas dobro da planirate da nas ovim makadamom vozite do proljeća? Ako ne izglasate Zakon o predsjedniku, ovi putnici iz DF-a koji su u tom autobusu izlaze iz njega, pa Vi vozite tim makadamom kuda god hoćete", poručio mu je on.
Potom je ponovio kako DF očekuje od Abazovića da "ispoštuje ono što smo potpisali", što se može tumačiti i kao nagovještaj da bi taj politički blok, umjesto vanrednih izbora, šansu prije dao formiranju treće Vlade.
Uprkos tome, nakon promjena trendova koje su se dogodile na lokalnim izborima, djeluje da i oni koji teže formiranju nove Vlade razmiju da su vanredni izbori, ipak, nužnost.
Nužnost koja se, doduše, može izbjeći – i to u slučaju da parlamentarna većina, koja u praksi postoji, na kraju ipak prosudi kako im je politički profitabilnije ući u projekat treće Vlade.
