„Ruska invazija na Ukrajinu je priča o prekrajanju granica ratom i neminovno će se reflektovati i na druge djelove Evrope, posebno na Zapadni Balkan“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika ugledni novinar i politikolog Boris Varga.
Kako navodi, republike bivše Jugoslavije ponovo su tu gdje su bile - na početku devedesetih, pa rat u Ukrajini, upozorava naš sagovornik, ponovo može da probudi raspoloženja revanšizma, posebno poraženih ideja kao što je velikosrpska.
Varga naglašava da je zabrinjavajuće i to što najozbiljnija kriza u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata pogoduje velikodržavničkim projektima, separatistima i onima koji priželjkuju novo prekrajanje granica ili razmjenu teritorija.
“Crna Gora i Sjeverna Makedonija su u NATO-u i imaju zaštitu država članica, kao i Kosovo gdje je prisutna alijansa. Ali, Srbija i BiH su potencijalna žarišta nestabilnosti ruskog djelovanja i odmjeravanja uticaja sa Zapadom”, ukazuje Varga.
Prema njegovim riječima, Moskva će u sveopštem ratu protiv Zapada koristiti sve što joj bude na raspolaganju, pa i rusofilska raspoloženja na Balkanu i osjetljiva pitanja kao što su odnosi između Beograda i Prištine.
“Posebno Rusiji pogoduje da ima saveznika iza leđa prve linije NATO-a u Jugoistočnoj Evropi, a to je Srbija”, ističe Varga.
EU neće tolerisati Srbiji “sjedenje na dvije stolice”
Rusku invaziju osudili su gotovi svi zvaničnici evropskih zemalja, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio da je ta zemlja privržena poštovanju međunarodnog prava kojim se garantuje pravo na nepovredivost granica Ukrajine. Ali, dodao je i da Srbija neće uvoditi sankcije Rusiji vodeći se nacionalnim interesima.
“Vučić će se truditi da ne izgubi povjerenje koje dobio lično od Putina za gas, kao i da namiri birače rusofile. Podijeliće uloge i vjerovatno će Vučić do izbora voditi politiku nezamjeranja sa Rusijom, a tabloidi potpuno prorusku”, navodi Varga.
Republike bivše Jugoslavije ponovo su tu gdje su bile - na početku devedesetih
Vučiću i naprednjacima, smatra on, rat u Ukrajini na izborima može da ide na ruku. Međutim, nakon ruske agresije protiv Ukrajine, EU neće tolerisati Srbiji „sjedenje na dvije stolice“ - i Brisel i Moskva.
“Beograd će morati da bira, kandidatura i usklađivanje politike sa EU ili samostalni put, što je svakako neka vrsta izolacije”, ističe Varga.
Slabost Zapada i odlučnost Putina
Napad na Ukrajinu je bio najavljivan, ali ne i očekivan, primjećuje naš sagovornik navodeći da je invazija pokazala slabost Zapada i odlučnost Putina, te da je zato i izvedena.
“Napad je izazvan da razjedini EU saveznike i manipuliše njihovim strahom zbog Ukrajine, ali prije svega vlastitim ekonomskim gubicima. I tu je razgolićena licemjernost pojedinih evropskih država kao što je Njemačka, Italija, Mađarska i Kipar, po pitanju isključenja Rusije iz SWIFT sistema”, kaže Varga.
Rusija će diktirati tok regulisanja krize
Evropa, a pogotovo Evropska unija, smatra Varga, nije spremna za rat.
Razjedinjena je, kaže, oko sankcija od prvog dana agresije Rusije na Ukrajinu, a ni SAD takođe nisu spremne da ratuju u Ukrajini.
Kriza u Evopi pogoduje separatistima
“Sve izgleda da je Ukrajina ostavljena na nemilost agresoru. Putin je to znao i svjesno je to uradio da pokaže slabost NATO-a. Međutim, nasljednica slavne sovjetske Crvene armije danas je agresorska mašinerija. Uništivači države koja želi da se otrgne od ruskog vjekovnog kolonijalnog odnosa prema Ukrajini. To je strašno, ali i žalosno. Ipak, mi znamo još jednu slavnu državu iz Prvog i Drugog svjetskog rata koja se 1991. pretvorila na agresora susjednih republika i pokrajine. To je Srbija”, pojašnjava naš sagovornik.
Iako su SAD, Baltičke zemlje i Velika Britanija Ukrajini pomogle u naoružanju, a još nekoliko evropskih zemalja je najavilo, NATO, prema riječima Stoltenberga, ne planira da angažuje vojsku za sada.
Ukrajina, kaže Varga, ima snage da se odupre Rusiji, ali će biti teško.
“Ipak je Rusija jedna od najvećih svjetskih vojnih sila. Očekuje se da će u jednom trenutku nastati moment diplomatije i ponude rješenja, gdje će očigledno Rusija biti na potezu i opet će diktirati tok regulisanja krize”, navodi naš sagovornik.
Ukrajinci spremni da stanu u odbranu otadžbine
S obzirom na to da se naš sagovornik školovao u Ukrajini, pitali smo ga i da li ima informacije “sa linije fronta”.
Kako kaže, iako su posljednjih osam godina pod ratnim stresom tinjajućeg rata u Donbasu i neizvjesnošću, Ukrajinci su, ističe, spremni da stanu u odbranu otadžbine. I stali su.
“Sada je opasnije, ali je i slobodarski duh Ukrajinaca nakon svega daleko jači. Rješenje krize nije ni blizu i treba čuvati snagu”, poručuje Varga.
