Jedan od modela za oživljavanje turizma jesu i ponude koje moraju da budu personalizovane, tj. prilagođene svakom turisti ponaosob, kao i ponude koje podrazumijevaju onaj, do sada, manje turistički eksploatisani dio destinacije kao što su ruralna područja, istakao je u razgovoru za Portal Analitika direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje Oskar Huter.
On kaže da Prijestonica, prvenstveno prepoznata kao izletnička destinacija, svoj turistički razvoj zasniva na proizvodima baziranim na bogatoj kuturno-istorijskoj baštini – muzejima, galerijama, crkvama, poslanstvima, ali i drugim turističkim atrakcijama. Takođe, posebno interesantni za turiste mogu biti proizvodi koje nude dva nacionalna parka sa svim svojim ljepotama i posebnostima.
“Budući koncept turističkoga razvoja treba zasnivati i na većem broju raznovrsnih aktivnosti i/ili doživljaja primjerenih cjelogodišnjem poslovanju, a namijenjenih različitim ciljnim grupama. Uz to, Crna Gora je dobro pozicionirana na kruzing i brodskoj mapi svijeta i relativno brzo se može vratiti na nivo koji je prethodio pandemiji, ali osnovni preduslov je vratiti imidž bezbjedne destinacije. U tom pravcu procesi vakcinacije i imunizacija bi trebalo da budu znatno progresivniji jer smo već mnogo propustili i zaostajemo u odnosu na konkurentna turistička tržišta”, naveo je Huter.
Naš sagovornik naglašava da je za razvoj turizma ključna saradnja svih zainteresovanih strana – lokalnog stanovništva, turista, javnog sektora i turističke privrede predstavljene kroz privatne male, ali i velike investitore.
ANALITIKA: Kako su se novonastale okolnosti (pandemija koronavirusa) odrazile na izletnički turizam, po kojem je Prijestonica prepoznatljiva?
HUTER: Pandemija Covid-19 je globalna zdravstvena kriza koja je obilježila našu eru i čije su se negativne posljedice odrazile na svim nivoima. Pored razarajućeg dejstva na društvo pandemija je posebno pogodila ekonomiju, a time i turizam kao privrednu granu.
Najveću štetu su pretrpjele, ali i dalje podnose, visokozavisne turističke zemlje. Cijeneći činjenicu da je Crna Gora, sa ekonomskog aspekta, dominantno oslonjena na turizam očekivano je da smo time jedna od ugroženijih država u svijetu. Trenutno se crnogorski turizam suočava sa najvećim izazovima, a Cetinje kao dio ukupne turističke ponude nije izolovano, već sve slabosti koje karakterišu državu u najvećoj mjeri svojstvene su i Prijestonici.
Kako ste i naveli, Prijestonica je prepoznata kao izletnička destinacija. Nakon kontinuiranog uspona tokom proteklih nekoliko godina u 2020. godini su evidentirane sablasne brojke. Zatvaranjem granica, a nakon toga i mjerama koje su ograničile međugradska kretanja, bilo je izvjesno da će se to najviše manifestovati na broj izletnika koji posjećuju Cetinje. Ipak, ni u najgorim prognozama nijesmo predviđali da će 2020. godina biti tako loša. U poređenju sa 2019. godinom ostvareno je 96% manje izletničkih posjeta što najbolje ilustruje ekonomske posljedice koje je uzrokovala ova pošast. Time bi mogli, medicinskom terminologijom, konstatovati da je izletnički turizam „klinički mrtav“ i da nam predstoji period oporavka koji će biti prilično težak, a vjerovatno i dugotrajan.
ANALITIKA: Kako je, u okviru segmenta izletničkog turizma, na prihode TO Prijestonice Cetinje uticala zabrana uplovljavanja kruzera, koja je uvedena u prvoj polovini prošle godine? Ima li naznaka da bi se kruzeri mogli vratiti u Crnu Goru ovog ljeta?
HUTER: Prihodna strana budžeta Turističke organizacije Prijestonice Cetinje bila je manja za 55 odsto u odnosu na 2019. godinu, a najveći uticaj se reflektovao na prihode od izletničke takse koji su ostvareni u iznosu od 3.432 eura, što je znatno manje u odnosu na planirani iznos od 140.000 eura, odnosno ostvarenih 142.000 eura iz 2019. godine.
Značajan broj izletničkih dolazaka u Prijestonicu je vezan za dolazak kruzera u Boku Kotorsku. Brojni turisti se već na brodu opredjeljuju za posjetu crnogorskoj prijestonici. Prema procjenama CLIA, najvećeg međunarodnog kruzing udruženja, pandemija je oslabila ovu vrstu putovanja za nekih 32 miliona putnika. Nakon ove zdravstvene krize je jasno da je industrija kruzinga jedan od najugroženijih segmenata turizma.
Dodatno, to potvrđuje činjenica da su najpoznatije svjetske kompanije za kruzing putovanja još sredinom prošle godine, u cilju smanjenja troškova, pribjegle racionalizaciji na svim nivoima. Ta ušteda se nije odnosila samo na usidravanje, već i demontažu, odnosno rezanje postojećih kruzera koji su u drugoj polovini 2020. godine završili u Turskoj ili Italiji, u gradovima Aliaga, odnosno Piombino.
Ipak, ohrabrujuće djeluju najave da, nakon duže pauze, kruzeri sa turistima mogu uplovljavati u crnogorske luke. Dolazak prvog kruzera u Kotor se očekuje već početkom maja. Kada je riječ o kompaniji MSC, aktuelne su najave da će njihov mega kruzer „Splendida“ prvi put uploviti u kotorsku luku 17. juna i da će u periodu do kraja oktobra svakog četvrtka uplovljavati u naš zaliv.
Crna Gora je dobro pozicionirana na kruzing i brodskoj mapi svijeta i relativno brzo se može vratiti na nivo koji je prethodio pandemiji, ali osnovni preduslov je vratiti imidž bezbjedne destinacije. U tom pravcu procesi vakcinacije i imunizacija bi trebalo da budu znatno progresivniji jer smo već mnogo propustili i zaostajemo u odnosu na konkurentna turistička tržišta.
ANALITIKA: Da li sa susjednom Hrvatskom treba potpisati protokol vezano za omogućavanje jednostavnog i brzog prelaska granice za izletnike iz Dubrovnika? Koliko bi Vam značila ova vrsta dogovora?
HUTER: Moje skromno mišljenje je da su takve vrste protokola, odnosno unapređenja međugranične saradnje ne samo poželjne već i neophodne. Jedna od ključnih komponenti turističkog doživljaja je i prevoz do destinacije. Gužve na graničnim prelazima iscrpljuju i znaju biti deprimirajuće.
Shodno navedenom, svaka aktivnost u pravcu efikasnijeg i lakšeg prelaska granice, sa turističkog aspekta, donosi višestruke benefite. U prilog ovoj tezi najbolje svjedoči stvaranje šengenskog prostora gdje se na godišnjem nivou ostvari preko 1,25 milijardi putovanja.
Slobodno putovanje – Evropa bez granica je jedno od najznačajnijih EU dostignuća.
Upravo je to cilj kojem treba da težimo i iskreno vjerujem da će Crna Gora uskoro biti dio evropske porodice.
ANALITIKA: Na kojim proizvodima treba zasnivati razvoj turističke ponude i unapređivanje Prijestonice kao turističke destinacije? U okviru “Strateškog plana Prijestonice za period 2020-2024” predviđena je mogućnost turističke valorizacije kulturno-istorijskih i prirodnih potencijala koji se nalaze na teritoriji Opštine (kulturna dobra šireg značaja, dva nacionalna parka…)
HUTER: Prijestonica svoj turistički razvoj zasniva na proizvodima baziranim na bogatoj kuturno-istorijskoj baštini – muzejima, galerijama, crkvama, poslanstvima, ali i drugim turističkim atrakcijama. Za njihovo intersantno predstavljanje, pored postojećih modela prezentacije, a prateći globalne turističke trendove, poželjno bi bilo pronaći inovativan pristup istorijske prezentacije blizak novim generacijama.
Takođe, posebno interesantni za turiste mogu biti proizvodi koje nude dva nacionalna parka sa svim svojim ljepotama i posebnostima. Adrenalinske avanture u vidu cikloturizma, planinarenja, šetnje kroz prirodu i sl.
Za ove proizvode neophodno je poboljšati postojeću i razvijati novu infrastrukturu. To se, prije svega, odnosi na staze, prilazne puteve do raznih atrakcija, uređivanje i označavanje biciklističkih staza, označavanje pješačkih tura, uređenje prostora za slobodno penjanje po stijenama, itd.
Pored navedenog, jedan od resursa su proizvodi zasnovani na materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini, sa akcentom na lokalnu kulturu, gastronomiju i sl. Kako bi se ovi proizvodi kvalitetno razvili nužno je za iste razviti storytelling. Potrebno je objediniti i sistematizovati gastro i eno ponude i podstaći razvoj autohtonih porodičnih domaćinstava i nacionalnih restorana.
Budući koncept turističkoga razvoja treba zasnivati i na većem broju raznovrsnih aktivnosti i/ili doživljaja primjerenih cjelogodišnjem poslovanju, a namijenjenih različitim ciljnim grupama i tržišnim nišama. Na taj način bi se donekle umanjila sezonalnost koja je sveprisutna ne samo kod nas, već i na globalnom turističkom tržištu.
Važno je istaći da je za razvoj turizma ključna saradnja svih zainteresovanih strana – lokalnog stanovništva, turista, javnog sektora i turističke privrede predstavljene kroz privatne male, ali i velike investitore. Javnost je toga sve više svjesna pa je zajednička dužnost zagovarati i ostvariti takav turizam koji će biti održiv i na opšte dobro svih strana.
ANALITIKA: Da li Cetinje može biti idealna baza za aktivan odmor i primjenu zdravih stilova života?
HUTER: Za Prijestonicu Cetinje se može reći da je idealno smještena i dobro saobraćajno povezana. Cetinje se nalazi na samo 30 kilometara udaljenosti od glavnog grada Podgorice i 29 kilometara udaljenosti od Budve, najznačajnijeg turističkog centra. Od podgoričkog aerodroma Cetinje je udaljeno 37 kilometara, a od aerodroma u Tivtu 49 kilometara. Do luke u Baru ima 67 kilometara. Cetinje je takođe dobro povezano s Njegušima i Kotorom preko Njeguša i Ivanovih Korita. Prijestonica Cetinje je jedini grad u Crnoj Gori na čijoj se teritoriji nalaze dva nacionalna parka- Lovćen i Skadarsko jezero).
Rijetko gdje se na ovako malom prostoru može sresti tako bogato prirodno blago. Od Lovćena do Skadarskog jezera sve vrvi prirodnim atrakcijama.
I ostali sadržaji pružaju mogućnosti razvijanja brojnih vidova turizma, naročito ako se uzme u obzir prostorna raznovrsnost prirodnih potencijala. Dakle, karakteristike prostora, posebno geografsko-saobraćajnog položaja, hidrografije, biljnog i životinjskog svijeta, klime i ostalih prirodnih obilježja, predstavljaju dobru osnovu za razvoj turističke privrede.
Lovćen kao vazdušna banja ljeti, bogatom florom i faunom, zimi prekriven snijegom predstavlja atraktivno turističko odredište. Brojni smještajni kapaciteti, pješačke i biciklističke staze, vidikovci, piknik mjesta, sportski tereni, avanturistički park, dječije i rekreativne ski staze su atraktivni sadržaji jednog od najmanjih Nacionalnih parkova Crne Gore.
Sa druge strane, NP „Skadarsko jezero“,najveći nacionalni park u Crnoj Gori, prostire se na tri opštine (Podgorica, Cetinje i Bar). Cetinjski dio bogat je kulturnom zaostavštinom i jedinstvenom prirodom. Sa kulturološkog aspekta, na Rijeci Crnojevića imamo kulturno-istorijske znamenitosti kao što su Danilov most iz 19.vijeka, zimovnik kralja Nikole, kuću Sv. Petra Cetinjskog, ostatke štamparije u kojoj je štampana prva knjiga na Balkanu, “Oktoih”. Pored navedenog, Rijeka Crnojevića je bogata pješačkim stazama i Obodskom pećinom, odakle i izvire. Žabljak Crnojevića, tvrđava-grad, nekadašnja je prijestonica Ivana Crnojevića, osnivača Cetinja. Karuč, Dodoši... neka su od poznatih i turistički popularnih sela koja se nalaze na teritoriji NP Skadarsko Jezero.
Ipak, svjesni smo činjenice da nijesmo na zadovoljavajućem nivou valorizovali navedene potencijale. Ukoliko ne uložimo napore i ne opredijelimo značajnija sredstva za ulaganja ka unapređenju, u skladu sa potrebama i preferencijama turista i trendova koji se permanentno mijenjaju, naši potencijali će samo to i ostati.
ANALITIKA: Da li u ovom kriznom periodu treba nastaviti sa ulaganjima u turizam? Šta treba uraditi kako biste spremni dočekali povratak turističke ekspanzije?
HUTER: Pored činjenice da je sektor turizma u Crnoj Gori, najblaže rečeno, uzdrman pandemijom Covid-19, gotovo sigurno je da će on i u narednom periodu biti pokretač razvoja države.
Cijeneći da je Prijestonica prepoznala turizam kao jedan od osnovnih pravaca privrednog razvoja i pravu mogućnost za valorizaciju izvanrednih kulturno-istorijskih i prirodnih potencijala, bez sumnje, imamo kvalitetnu i raznovrsnu osnovu za razvoj turizma.
Ukoliko ovaj period stagnacije, ili bolje rečeno krizni period, iskoristimo pametno, a vjerujem da su mudri potezi nastavak investiranja u turizam, a prije svega u ljude kao najvrijedniji resurs, pokretanjem digitalizacije na svakom destinacijskom nivou uz konstantno ulaganje u infrastrukturu i očuvanje prirode, bićemo spremni za neizbježan povratak turističke ekspanzije.
Trenutna pandemija i period transformacije mogli bi biti ključni za uspostavljanje novih modela na kojima bi turistički sektor funkcionisao u budućnosti.
Jedan od modela za oživljavanje turizma jesu i ponude koje moraju da budu personalizovane, tj. prilagođene svakom turisti ponaosob, kao i ponude koje podrazumijevaju onaj, do sada, manje turistički eksploatisani dio destinacije kao što su, recimo, ruralna područja...
Male države poput Crne Gore, nijesu podložne radikalnoj diverzifikaciji privrede. Turizam, kao najznačajnija privredna grana, daje vrijednost i kvalitet životu i ne može imati zamjenu. Turistički proizvod nije jednostavno uporediv sa drugim proizvodima na tržištu. Zapravo, njegova vrijednost se postiže kroz uzajaman proces sa posjetiocem destinacije i uslovljena je uticajem raznih činilaca (prirodnih, društvenih, emocionalnih...) na osnovu kojih se na kraju formira, ili bolje rečeno oblikuje destinacijsko iskustvo posjetioca.
ANALITIKA: Da li je TO Prijestonice Cetinje osmislila programe za predstojeću sezonu? Da li je neizvjesno kako će se ti programi realizovati zbog aktuelnih epidemioloških mjera i koliko je za Vas problematična zabrana međugradskog saobraćaja vikendom?
HUTER: Za razliku od prošle godine kada smo imali jako ambicioznu agendu programa koju, nažalost, u najvećoj mjeri nijesmo uspjeli realizovati iz već poznatih razloga ovogodišnja agenda je mnogo skromnija. Pored nedostajućih finansijskih sredstava za normalno funkcionisanje Organizacije nas uveliko usporava i sveprisutna neizvjesnost. Ista se očituje u pogledu epidemioloških mjera i procedura koje se često mijenjaju i da budem iskren znaju biti zbunjujuće. I pored navedenog, u skladu sa epidemiološkim mjerama i ukupnom zdravstvenom situacijom planiran je određen broj programa.
Uslovi u kojima se turizam danas odvija, nameću potrebu pripreme i za neočekivano, i odgovor koji zahtijeva brzu reakciju, fleksibilnost i stručnost. Marketing turističke destinacije zavisi, prije svega, od percepcije koju turista ima o njoj, i stepena rizika koji ona može da podnese. Ukoliko je veći rizik, sigurnost i neizvjesnost u turističkoj destinaciji, manja je tražnja za njom. Uz zabrane koje se odnose na međugradski saobraćaj, ali i druge ograničavajuće faktore, teško možemo bilo što planirati, a time se i nadati normalizaciji turizma.
ANALITIKA: Da li imate dovoljno novca za planirane manifestacije i druge programe, imajući u vidu pad prihoda od izletničke i boravišne takse?
HUTER: Kako sam već naveo, godina koja je za nama ne samo da nam nije donijela planirane prihode već je iscrpila sve naše zalihe čime je dovedena u pitanje finansijska stabilnost Organizacije.
Ni ova godina (I kvartal) nije ništa bolja, tako da se zaista nalazimo u vrlo nezavidnoj poziciji. U mjerama pomoći koje je država opredjeljivala u dosadašnjem periodu u cilju ublažavanja posljedica izazvanih pandemijom Covid-19 nijesu obuhvaćene lokalne turističke organizacije, što dodatno usložnjava i otežava naše funkcionisanje.
Ipak, nazire se svjetlo na kraju tunela. Nadamo se da ćemo, u periodu koji je pred nama, prebroditi sve teškoće i vratiti se na utabane staze turističkih uspjeha.
