Svaka crnogorska domaćica zna veoma dobro da iz prodavnica i sa tržnica izlazi sa sve manje artikala u potrošačkoj korpi, dok je sve više potrošenog novca. Ipak, jedan od proizvoda koji je podstakao potrošače na prigovore širom medija i društvenih mreža je maslinovo ulje.
Cijene maslinovog ulja širom Evrope izazivaju javne debate i nezadovoljstvo je evidentno, kako kod potrošača, tako i kod proizvođača.
Shodno statističkim podacima Evropske Komisije, prosječna cijena maslinovog ulja u veleprodaji na tržištu 27 članica EU, u junu 2024. godine bila je veća za oko 45% u odnosu na uporedni period godinu ranije. Cijene drugih ulja i masti porasle su za oko 13% u posmatranom periodu.
Prema statističkom izvještaju Međunarodnog savjeta za maslinu (IOC – Madrid, Španija) iz jula ove godine, kretanje cijena maslinovog ulja u Bariju (Pulja, Italija), Hanji (Krit, Grčka) i Haenu (Andaluzija, Španija), regionima koji pokrivaju više od 60% svjetske proizvodnje, značajno utiče na stanje tržišta u ostalim državama, naročito zemljama uvoznicama ovog proizvoda.
Prema saznanjima IOC-a, cijena ekstra-djevičanskog maslinovog ulja u Španiji porasla je za 86.7% u odnosu na uporedni prošlogodišnji period, dok je cijena i rafinisanog maslinovog ulja značajno uvećana, i to za čak 74.8% u odnosu na prethodnu maslinarsku sezonu. U Italiji je došlo do povećanja cijena ekstra-djevičanskih maslinovih ulja za 62.1%, dok je na Kritu cijena maslinovog ulja uvećana u prosjeku za 72.7%.
Eksperti smatraju da je osnovni razlog za enormno povećanje cijena maslinovog ulja slab rod maslina širom Mediterana, naročito u Španiji, koja je najveći svjetski proizvođač tečnog zlata.
Ovaj problem je naročito izražen usljed uvećane tražnje za maslinovim uljem, čija je potrošnja značajno porasla u toku i nakon pandemije virusa COVID-19, kada se civilizacija okrenula zdravijim načinima života. Osnovni razlog značajnog pada rodnosti maslina su upravo klimatske promjene, nedostatak padavina ili njihova nepravilna raspoređenost, kao i sveprisutnija dezertifikacija zemljišta.
Maslinovo ulje koje se trenutno može naći na crnogorskom tržištu je prošlogodišnje, proizvedeno u periodu od novembra 2023. godine do januara 2024. godine, kada su cijene bile na rekordnom maksimumu na vodećim tržištima Evrope. Još jedan od razloga trenutno visokih cijena maslinovog ulja je bojazan mega kompanija da će ostati bez zarade u predstojećoj maslinarskoj sezoni, za koju svi parametri ukazuju da neće biti uspješna.
Vlasti u Turskoj i Maroku donijele su zabranu izvoza maslinovog ulja na veliko, kako bi povećale ponudu domaćeg maslinovog ulja i promovisale izvozpakovanog, tj. flaširanog maslinovog ulja, što donosi veću zaradu. Međutim, proizvođači i potrošači u obje zemlje doveli su u pitanje efikasnost ovih mjera.
U međuvremenu, tuniska vlada je najavila planove da ograniči cijenu maslinovog ulja na domaćem tržištu na 4,45 eura po litru, kao i da ostave određene količine ekstra-djevičanskog maslinovog ulja po strani za sprovođenje ove inicijative. U Španiji su vlasti zauzele drugačiji pristup, uklonivši porez na dodatu vrijednost sa maslinovog ulja i drugih osnovnih kuhinjskih namirnica, kako bi pomogli domaćinstvima da se izbore sa rastućim životnim troškovima.
Prema studiji Nacionalne banke republike Grčke iz juna 2024. godine, fluktuacija cijena maslinovog ulja uvećava inflaciju na tržištu poljoprivredno – prehrambenih proizvoda za više od 50%.
Inflacija hrane je stopa rasta cijena hrane, koja se obično mjeri indeksom potrošačkih cijena, koji izračunava mjesečne promjene potrošačkih cijena na osnovu prosječne potrošačke korpe. Studija kaže da se inflacija hrane u Grčkoj usporava, ali je i dalje visoka, dostigavši 5,4 posto u aprilu u poređenju sa istim mjesecom prije godinu dana.
To je zbog ogromnog uticaja maslinovog ulja na indeks potrošačkih cijena i nepovoljnih vremenskih prilika koje su snažno uticale na prinose u centralnoj Grčkoj prošlog septembra. Cijena maslinovog ulja u Grčkoj je bila veća za 63.7% u odnosu na 2023. godinu, što je dovelo do promjene potrošačkih navika i sve značajnije konzumacije drugih biljnih ulja, naročito pri obradi hrane na visokim temperaturama.
Stručnjaci daju savjete trgovačkim lancima da vrše nabavku većih količina maslinovog ulja, da isto čuvaju u optimalnim uslovima u što je moguće dužem periodu, kao i da se okrenu manjim proizvođačima, te će time dati podršku i domaćoj poljoprivredi u lokalnoj zajednici.
Takođe, kada je riječ o potrošačima, ukazano je da se maslinova ulja visokog kvaliteta, sa izraženom voćnošću kao dominatnom organoleptičkom karakteristikom, koriste u manjim količinama, ili u posebnim prilikama, kao i u pripremi izvrsnih jela, dok se djevičanska maslinova ulja mogu koristiti u svakodnevnoj pripremi hrane.
Drugi prijedlog je da se kupuju manja pakovanja ovog proizvoda vrhunskog kvaliteta, kako bi se smanjila količina zaliha i obezbijedila efikasna rotacija, s obzirom na to da se ovi proizvodi konzumiraju u manjim količinama.
Svjetski poznato maslinovo ulje MONINI se u jednom trgovačkom lancu u Boki Kotorskoj prodaje za vrtoglavih 38.09 € po litru, što znači da za kupovinu 2,5 litra ovog maslinovog ulja trebate izdvojiti čak stotinu eura. Ovo će dovesti do pada ionako niske potrošnje maslinovog ulja po glavi stanovnika u Crnoj Gori, koja iznosi svega 0,5 litara na godišnjem nivou – ukoliko ne učinimo nešto na vrijeme.
Stanje u maslinarstvu je teže nego što je ikada bilo, ali ovo je izvrsna prilika za domaće poljoprivredne proizvođače. Neophodni su stimulativni mehanizmi države kojima će podržati lokalnu proizvodnju ekstra-djevičanskog maslinovog ulja koje dolazi sa područja crnogorskog primorja i centralnog regiona Crne Gore, sve značajnijeg areala za uzgoj maslina i proizvodnju maslinovog ulja.
Red je da domaći maslinari dobiju subvencije po litru proizvedenog ekstra-djevičanskog maslinovog ulja od resornog ministarstva, ali i da budu zaštićeni od nepravedne politike trgovačkih lanaca.
Potrošači, potražite na maslinovom ulju žig „Dobro iz Crne Gore“, koji dodjeljuje Privredna komora Crne Gore, a predstavlja vizuelnu identifikaciju koja šalje poruku prepoznatljivosti i kvaliteta crnogorskih proizvoda.
Trend velikog, kontinuiranog i rastućeg spoljnotrgovinskog deficita u razmjeni roba i usluga prisutan je prvenstveno u proizvodnji hrane. Crna Gora posjeduje bogate prirodne resurse i dugu tradiciju proizvodnje koja je im je dala specifična obilježja i učinila ih autohtonim proizvodima.
Vakat je za podršku crnogorskom maslinovom ulju!
